Tusitaulima ma Valaauga
10. O Korama o le Perisitua Arona


“10. Korama a le Perisitua Arona,” Filifiliga mai le Tusitaulima Aoao (2023).

“10. Korama a le Perisitua Arona,” Filifiliga mai le Tusitaulima Aoao

Ata
alii talavou i le lotu

10.

O Korama o le Perisitua Arona

10.1

Faamoemoega ma le Faatulagaga

10.1.1

Faamoemoega

O le faamoemoega o se korama o le fesoasoani lea i ē umia le perisitua e galulue faatasi e faataunuu le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga.

10.1.2

Autu a le Korama o le Perisitua Arona

“O au o se atalii faapelepele o le Atua, ma e i ai Sana galuega mo au e fai.

“Faatasi ai ma lo‘u loto atoa, mafaufau, manatu, ma le malosi atoa, o le a ou alofa i le Atua, tausi a’u feagaiga, ma faaaoga Lana perisitua e auauna atu ai i isi, e amata i lo‘u lava aiga.

“A o ou tauivi e auauna atu, faatino le faatuatua, salamo, ma faaleleia i aso taitasi, o le a ou agavaa ia maua faamanuiaga o le malumalu ma le olioli tumau o le talalelei.

“O le a ou saunia ia avea ma se faifeautalai filiga, se tane faamaoni, ma se tamā alofa e ala i le avea ai ma se soo moni o Iesu Keriso.

“O le a ou fesoasoani e saunia le lalolagi mo le toe afio mai o le Faaola e ala i le valaauliaina o tagata uma ia o mai ia Keriso ma maua faamanuiaga o Lana Togiola.”

10.1.3

O Korama

10.1.3.1

Korama a Tiakono

E auai atu alii talavou i le korama a tiakono i le amataga o Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 12. O le taimi lea ua onomea ai foi i latou e faauuina o ni tiakono pe afai ua latou saunia ma ua agavaa.

O tiute o se tiakono o loo faamatala atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:57–59; 84:111. O isi tiute e aofia ai le tufaina o le faamanatuga ma le fesoasoani i le epikopo i le “faia o mea uma faaletino” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:68).

10.1.3.2

Korama a A’oa’o

E auai atu alii talavou i le korama a a’oa’o i le amataga o Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 14. O le taimi lea ua onomea ai foi i latou e faauuina o ni a’oa’o pe afai ua latou saunia ma ua agavaa.

Ua i ai i a’oa’o tiute e tutusa ma tiakono. Latou te tapenaina foi le faamanatuga ma auauna atu o ni uso o auaunaga. O tiute faaopoopo o loo faamatala atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:53–59; 84:111.

10.1.3.3

Korama a Ositaulaga

E auai atu alii talavou i le korama a ositaulaga i le amataga o Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 16. O le taimi lea ua onomea ai foi i latou e faauuina o ni ositaulaga pe afai ua latou saunia ma ua agavaa.

Ua i ai i ositaulaga ni tiute e tutusa ma tiakono ma a’oa’o. O tiute faaopoopo o loo faamatala atu i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:46–52, 73–79.

10.1.4

O Ki o le Perisitua

Mo nisi faamatalaga e uiga i nei ki, tagai i le 3.4.1.

10.1.5

Fetuunaiga o Korama i Manaoga Faalelotoifale

I se uarota po o se paranesi e toalaiti alii talavou, e mafai ona fono faatasi ia korama o le Perisitua Arona mo aoaoga ma gaoioiga.

10.2

Auai i le Faatinoina o le Galuega a le Atua mo le Faaolataga ma le Faaeaga

10.2.1

Ola i Le Talalelei a Iesu Keriso

10.2.1.2

A’oa’oina o le Talalelei

O sauniga a korama e faia i Aso Sa lona lua ma le lona fa o le masina. E 50 minute le umi. O se tasi o le au peresitene o le korama (po o se tasi o fesoasoani o le epikopo i le korama a ositaulaga) e taitai. Na te taitaia le korama i le taulotoina o le autu ma fefautuaai faatasi e uiga i tofiga, tiute, ma isi mataupu.

Ona taitai lea e se uso o le korama po o se taitai matua le a’oao’ga o le talalelei.

10.2.1.3

Auaunaga ma Gaoioiga

O auaunaga ma gaoioiga e tatau ona fausia ai molimau, faamalolosia ai aiga, faafaileleina ai le lotogatasi o le korama, ma maua ai avanoa e faamanuia ai isi.

O nisi o auaunaga ma gaoioiga e tatau ona faaaofia ai alii talavou ma tamaitai talavou, aemaise mo talavou matutua atu.

Gaoioiga Faaletausaga. E faaopoopo i gaoioiga fai soo a le autalavou, e mafai foi ona auai ia alii talavou i mea nei i tausaga taitasi:

  • O se tolauapiga a se korama o le Perisitua Arona (tagai i le Aaronic Priesthood Quorum Camp Guide

  • O se konafesi a le autalavou a le uarota po o le siteki po o se konafesi a le Mo Le Malosi o le Autalavou (MMA).

10.2.1.4

Atinaega Faaletagata Lava Ia

I a latou taumafaiga ia avea atili e faapei o le Faaola, e valaaulia le autalavou e faatutu ni sini ia tuputupu ae faaleagaga, faaleagafesootai, faaletino, ma le faaleatamai (tagai i le Luka 2:52).

Mo nisi faamatalaga, tagai i le ChildrenandYouth.ChurchofJesusChrist.org.

10.2.2

Tausiga o i Latou e lē Tagolima

E fesoasoani ē umia le Perisitua Arona i le epikopo i le “faia uma o mea faaletino” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:68). E tatau ona latou maua avanoa masani e auauna atu ai i isi i totonu ma faatasi ai ma o latou aiga, i le taimi o gaoioiga a le autalavou, ma i o latou lava taimi.

10.2.2.1

Auaunaga

O ē umia le Perisitua Arona e maua o latou tofiga mo auaunaga e amata ia Ianuari o le tausaga e atoa i ai lo latou ta’i 14. Mo nisi faamatalaga, tagai i le mataupu 21.

10.2.3

Valaaulia Tagata Uma e Talia le Talalelei

Ua i ai i ē umia le Perisitua Arona se tiute e “valaau atu i tagata uma ia o mai ia Keriso” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:59).

E uunaia e matua ma taitai ia alii talavou e sauniuni e auauna atu i misiona tala’i, ma faasoa atu le talalelei i o latou olaga atoa.

10.2.4

Tuufaatasia o Aiga mo le Faavavau

E mafai e ē umia le Perisitua Arona ona fesoasoani e tuufaatasia aiga mo le faavavau i le tele o auala.

  • Ia āva i o latou matua ma faia se faataitaiga lelei o le ola e faapei o Keriso i totonu o o latou aiga.

  • Saunia mo le mauaina o sauniga o le malumalu, e aofia ai le faaipoipoga e faavavau.

  • Faailoa tuaa e manaomia sauniga o le malumalu (tagai i le FamilySearch.org).

  • Auai i le faatinoga o papatisoga ma faamauga mo ē ua maliliu i le tele e mafai e tulaga o i ai ona faatagaina.

10.3

Au Epikopo

O le tiutetauave aupito taua o le epikopo o le popole lea mo alii talavou ma tamaitai talavou i lana uarota. Na te aoaoina o latou igoa ma malamalama i o latou tulaga i le fale. E auai o ia e le aunoa i a latou gaoioiga ma fonotaga/sauniga i Aso Sa.

O le epikopo o le peresitene o le korama a ositaulaga.

O le fesoasoani muamua i le au epikopo ua i ai le tiutetauave mo le korama a a’oa’o. O le fesoasoani lua ua i ai le tiutetauave mo le korama a tiakono.

Ua i ai i le au epikopo tiutetauave faaopoopo nei mo korama o le Perisitua Arona:

  • Feiloai ma talavou taitasi a itiiti o le faalua i le tausaga (tagai i le 31.1.1

  • Fesoasoani i alii talavou ia sauniuni e maua le Perisitua Mekisateko

  • Vaaia ia faamaumauga, lipoti, ma mea tautupe a korama o le Perisitua Arona.

E fesoasoani faufautua ma tagata tomai faapitoa o korama i tiutetauave nei pe a talosagaina.

10.4

Taitai Talavou o Korama

10.4.1

Valaauina, Lagolagoina, ma le Vaetofiaina

E valaauina e le epikopo se ositaulaga se toatasi pe toalua e avea ma ona fesoasoani i le taitaiina o le korama a ositaulaga.

O se uso o le au epikopo e valaauina peresitene o korama a tiakono ma a’oa’o. Pe a lava ē umia le Perisitua Arona e auauna atu, e iloiloina ma le agaga tatalo e nei alii talavou ia uso o le korama e fautuaina atu e avea ma fesoasoani ma se failautusi.

A uma ona tuuina atu nei valaauga, e faailoa atu e se uso o le au epikopo ia taitai talavou o korama mo le lagolagoina i a latou fonotaga faalekorama. O le epikopo e vaetofiaina ona fesoasoani faapea foi ma peresitene o korama a tiakono ma a’oa’o. Na te faaeeina atu ki o le perisitua i luga o peresitene o korama. E mafai ona ia tofia ona fesoasoani e vaetofiaina isi uso o au peresitene ma failautusi.

10.4.2

O Tiutetauave

  • Taitaia taumafaiga a le korama e auai i le faatinoina o le galuega a le Atua mo le faaolataga ma le faaeaga (tagai i le mataupu 1).

  • Ia iloa uso taitasi o le korama ma auauna atu i ai, e aofia ai i latou e le o mai i fonotaga/sauniga a le korama.

  • E auauna o se tasi o le aufono a le autalavou o le uarota (tagai i le 10.4.4).

  • A’oa’o uso o le korama i o latou tiute o le perisitua (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:85–88).

  • Fuafua ma taitai i fonotaga/sauniga a le korama (tagai i le 10.2.1.2).

  • Fuafua ma faatino auaunaga ma gaoioiga a le korama (tagai i le 10.2.1.3).

10.4.3

Fonotaga a le Au Peresitene o le Korama

E fono e le aunoa ia au peresitene o korama o le Perisitua Arona. O le peresitene o le korama e taitaia nei fonotaga/sauniga. Ia le itiiti ifo ma le toalua tagata matutua e auai ai—o se uso o le au epikopo, o se faufautua, po o se tagata tomai faapitoa.

10.4.4

Aufono a le Autalavou o le Uarota

Tagai i le 29.2.6mo nisi faamatalaga e uiga i le aufono a le autalavou o le uarota.

10.8

Taiala ma Aiaiga Faavae Faaopoopo

10.8.1

Malupuipuia o le Autalavou

Pe a fegalegaleai ia tagata matutua ma le autalavou i faatulagaga faale-Ekalesia, ia le itiiti ifo ma le toalua tagata matutua faatuatuaina e tatau ona i ai.

O tagata matutua uma e galulue ma le autalavou e tatau ona faamae’aina le a’oa’oga faamasani o le puipuiga o tamaiti ma le autalavou i totonu o le masina e tasi talu ona lagolagoina (ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org

Lolomi