“12. Palaimelí,” Ngaahi Konga naʻe Filifili mei he Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoá (2023).
“12. Palaimelí,” Ngaahi Konga naʻe Filifili mei he Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoá
12.
Palaimelí
12.1
Taumuʻá mo e Houalotú
Ko e Palaimelí ko ha houalotu ia ʻa e Siasí ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí. ʻOku maʻá e fānau māhina ia ʻe 18 ki he taʻu 11.
12.1.1
Ngaahi Taumuʻá
ʻOku tokoniʻi ʻe he Palaimelí ʻa e fānaú ke nau:
-
Ongo‘i e ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní mo ako ki Heʻene palani ʻo e fiefiá.
-
Ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo Hono fatongia ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.
-
Ako mo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
-
Ongoʻi, ʻiloʻi, pea mo ngāue ʻo fakatatau mo e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.
-
Mateuteu, fakahoko, pea mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú.
-
Kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.
12.1.3
Ngaahi Kalasí
ʻI he taimi ʻoku tokolahi feʻunga ai ʻa e fānaú, ʻoku vahevahe kinautolu ki ha ngaahi kalasi ʻo makatuʻunga ʻi honau taʻu motuʻá.
ʻOku meimei ke hiki ʻa e fānaú mei he Palaimelí ki he Finemuí pe kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻi Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 12.
12.1.4
Taimi Hivá
‘Oku tokoni ʻa e taimi hivá ke ongoʻi ʻe he fānaú ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻilo ki Heʻene palani ʻo e fiefiá. Ko e taimi ʻoku hiva ai ʻa e fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe fakamoʻoniʻi leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní.
ʻE fili ʻe he kau palesitenisī mo e faihiva ʻo e Palaimelí ha ngaahi hiva ki he māhina takitaha ke faitokonia ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ako ʻe he fānaú ʻi heʻenau ngaahi kalasí pea ʻi ʻapí.
12.1.5
Nesilī
‘Oku tokoni ʻa e nesilií ki he fānau māhina ʻe 18 ki he ta‘u 3 ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻilo ki Heʻene palani ʻo e fiefiá.
12.2
Ko e Kau ʻi he Ngāue ʻa e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí
12.2.1
Ko Hono Moʻui ʻAki e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí
12.2.1.2
Ako ʻo e Ongoongoleleí
Ngaahi Houalotu Palaimeli he Sāpaté. ʻE tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻa e polokalama fakaavá.
Ko e anga ʻeni ʻo e taimi-tēpilé:
Konga ʻo e Houalotú |
Lōloá |
---|---|
Konga ʻo e Houalotú Fua (lotu, potufolofola pe Tefito ʻo e Tuí, mo e kiʻi malanga—fakahoko kotoa ʻe he fānaú) | Lōloá miniti ʻe 5 |
Konga ʻo e Houalotú Taimi hiva | Lōloá miniti ʻe 20 |
Konga ʻo e Houalotú Vahevahe ki he ngaahi kalasí | Lōloá miniti ʻe 5 |
Konga ʻo e Houalotú Ngaahi kalasí mo e lotu tukú | Lōloá miniti ʻe 20 |
Ko e nesilī ki he fānau māhina ʻe 18 ki he taʻu 3 ʻoku miniti ʻe 50. ʻOku ʻomi ʻe he Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí ha taimi-tepile kuo fokotuʻu atu.
Polokalama Sākalamēniti ʻa e Fānaú. ʻOku fakahoko e polokalama houalotu sākalamēniti fakataʻu ʻa e fānaú he lolotonga ʻo e ngaahi māhina fakaʻosi ʻo e taʻú.
ʻE palaniʻi ʻe he kau palesitenisī mo e faihiva ʻo e Palaimelí ʻa e polokalamá ʻi he faʻa lotu. ʻE fakahoko ʻe he kau pīsopelikí e fakahinohinó. ʻE lava ʻa e fānaú ke hiva, fai ha fanga kiʻi malanga, mo vahevahe ha ngaahi talanoa, ngaahi potufolofola, pe fakamoʻoni.
Fakataha Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻE palani ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ha fakataha Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he taʻu takitaha. ʻE fakahoko ʻe he kau pīsopelikí e fakahinohinó. Ko e fakatahá maʻá e fānau taʻu 10. ʻOku fakaafeʻi ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá.
12.2.1.3
Ngāue Tokoní mo e Ngaahi ʻEkitivitií
ʻE lava ke kamata ō ʻa e fānaú ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 8.
ʻOku fakahoko e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he taimi ʻe niʻihi mavahe mei he Sāpaté pe efiafi Mōnité.
-
ʻOku fakahoko tuʻo ua e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he māhina, ʻi he taimi ʻe lava aí.
-
ʻOku angamaheni ke faʻa fakataha mavahevahe pē ʻa e fānau fefiné mei he fānau tangatá. Neongo ia, ka ʻe lava pē ke fakatahaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻe niʻihi pe ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tokosiʻi ai e fānaú.
ʻE fakapapauʻi ʻe he kau pīsopelikí ko e patiseti mo e ngaahi ʻekitivitī ki he fānau tangata mo e fānau fefine ʻi he Palaimelí ʻoku feʻunga mo vahevahe tatau.
12.2.1.4
Fakalakalaka Fakatāutahá
ʻOku fakaafeʻi ʻa e fānaú—ʻo kamata he taʻu ʻe hoko ai honau taʻu 8—ʻi heʻenau feinga ke hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí, ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke nau tupulaki fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, pea mo fakaeʻatamai ai (vakai, Luke 2:52).
Te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e Fakalakalaka Fakatāutahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Fānaúke fokotuʻu mo lekooti ai e ngaahi taumuʻá.
12.3
Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻo e Palaimelí ʻi he Uōtí
12.3.1
Kau Pīsopelikí
Ko e fatongia mahuʻinga taha ʻo e pīsopé ko e toʻu tangata kei tupu haké, kau ai e fānaú. ʻE lava ke vahe ʻe he pīsopé ha tokoni ke tokoni ange ʻi hono fatongia ki he Palaimelí. ʻE fakataha maʻu pē ʻa e pīsopé pe ko hono tokoní mo e palesiteni ʻo e Palaimelí.
ʻE ʻalu maʻu pē ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ki he Palaimelí.
12.3.2
Kau Palesitenisī ʻo e Palaimelí
ʻE ui ʻe he pīsopé mo vaheʻi ha fefine matuʻotuʻa ke hoko ko e palesiteni Palaimeli ʻo e uōtí.
ʻI ha ʻiuniti ʻoku tokosiʻi, mahalo ko e palesiteni Palaimelí pē ʻa e taki ʻe uiuiʻi ki he Palaimelí. ʻI he tuʻunga ko ʻení, te ne ngāue ai mo e ngaahi mātuʻá ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi lēsoní, taimi hivá, mo e ngaahi ʻekitivitií. Kapau ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e ʻiunití, ʻe ʻi ai mo ha ngaahi uiuiʻi kehe ʻe fakakakato ʻi he fakahokohoko ko ʻení: ongo tokoní, fai-hivá, kau faiakó mo e kau taki nēsilií, sekelitalí, mo e kau taki ʻekitivitií.
ʻE tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻo e fānaú ke nau hū mo fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.
Ke fakahoko ʻeni, ʻe lava ke vahe ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí ha mēmipa ʻo e kau palesitenisií ke tokoni ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻenau fānaú ke papitaiso mo hilifakinima. ʻE lava ke vahe ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí ha mēmipa kehe ʻo e kau palesitenisií ke tokoni ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻo ʻenau fānaú ki he temipalé mo e lakanga fakataulaʻeikí.
ʻOku ʻa e palesiteni Palaimelí ʻa e ngaahi fatongia makehe ko ʻení. ʻE tokoni kiate ia hono ongo tokoní.
-
Kau ʻi he fakataha alēlea fakauōtí.
-
Fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha fakapalesitenisī ʻa e Palaimelí pea fakataha mo e pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai.
-
Tokoni ʻi hono palani ʻo e ouau papitaiso maʻá e fānau ʻo e lekōtí ʻi he taimi ʻe kole ange aí (vakai, 18.7.2).
-
Palani mo tataki ʻa e ngaahi polokalama fakaava ʻi he houalotu ʻa e Palaimelí he Sāpaté.
-
Ngāue fakaetauhi fakafoʻituitui ki he fānaú, kau faiakó, pea mo e kau taki ʻi he Palaimelí.
-
Akoʻi ki he kau taki mo e kau faiako ʻa e Palaimelí honau ngaahi fatongiá mo poupouʻi kinautolu ʻi he ngaahi fatongia ko iá ʻaki hano fakataukeiʻi kinautolu ʻi honau ngaahi uiuiʻí (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí [2016], 38).
-
Tokangaʻi ʻa e ngaahi lekooti, ngaahi lipooti, patiseti, pea mo e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Palaimelí.
12.3.4
Faihivá mo e Tokotaha Tā-pianó
ʻE akoʻi ʻe he faihivá mo e taha tā-pianó ki he fānaú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fasi he lolotonga ʻo e taimi hivá.
Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha tā piano pe piano, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau takí ha ngaahi [hiva kuo lekooti]:
12.3.5
Kau Faiakó mo e Kau Taki Nēsilií
ʻE fokotuʻu ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he kau pīsopelikí ha kau tangata mo ha kau fafine ke nau hoko ko ha kau faiako Palaimeli mo ha kau taki nēsilī. ʻOku ui ʻa e kāingalotu ko ʻení ke nau akoʻi mo ngāue fakaetauhi ki he fānaú ʻi ha toʻu pau.
ʻE faiako ʻa e kau faiako Palaimelí mo e kau taki nesilií mei he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Palaimelítaʻu 3–11) mo e Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkínesilií).
12.3.6
Kau Taki ʻEkitivitií
ʻE ngāue tokoni ʻa e kau taki ʻekitivitī ʻo e Palaimelí ki he fānaú ʻi heʻenau palani ʻa e ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií ʻo kamata ʻi Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai e taʻu 8 ʻa e fānaú (vakai, 12.2.1.3). ʻE nofotaha e ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku nau fakafiefia mo fakamānako.
12.5
Ngaahi Fakahinohino mo ha Ngaahi Tuʻutuʻuni Lahi Ange
12.5.1
Ko e Maluʻi ʻo e Fānaú
Ko e taimi ʻoku fengāueʻaki ai e kakai lalahí mo e fānaú ʻi ha ngaahi feituʻu ʻa e Siasí, ʻoku totonu ke ʻi ai maʻu pē ha kakai lalahi falalaʻanga ʻe toko ua pe tokolahi ange.
Kuo pau ke fakakakato ʻe he kakai lalahi kotoa pē ʻoku ngāue mo e fānaú ʻa e ako ki hono maluʻi ʻo e fānaú mo e toʻu tupú ʻi loto he māhina ʻe taha mei honau hikinimaʻí (ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org