Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
12. Palaimelí


“12. Palaimelí,” Ngaahi Konga naʻe Filifili mei he Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoá (2023).

“12. Palaimelí,” Ngaahi Konga naʻe Filifili mei he Tohi Tu‘utuʻuni Fakakātoá

ʻĪmisi
fāmili ako folofola

12.

Palaimelí

12.1

Taumuʻá mo e Houalotú

Ko e Palaimelí ko ha houalotu ia ʻa e Siasí ʻoku fakatefito ʻi ʻapi kae poupouʻi ʻe he Siasí. ʻOku maʻá e fānau māhina ia ʻe 18 ki he taʻu 11.

12.1.1

Ngaahi Taumuʻá

ʻOku tokoniʻi ʻe he Palaimelí ʻa e fānaú ke nau:

  • Ongo‘i e ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní mo ako ki Heʻene palani ʻo e fiefiá.

  • Ako fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo Hono fatongia ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

  • Ako mo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

  • Ongoʻi, ʻiloʻi, pea mo ngāue ʻo fakatatau mo e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • Mateuteu, fakahoko, pea mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú.

  • Kau ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

12.1.3

Ngaahi Kalasí

ʻI he taimi ʻoku tokolahi feʻunga ai ʻa e fānaú, ʻoku vahevahe kinautolu ki ha ngaahi kalasi ʻo makatuʻunga ʻi honau taʻu motuʻá.

ʻOku meimei ke hiki ʻa e fānaú mei he Palaimelí ki he Finemuí pe kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻi Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 12.

12.1.4

Taimi Hivá

‘Oku tokoni ʻa e taimi hivá ke ongoʻi ʻe he fānaú ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻilo ki Heʻene palani ʻo e fiefiá. Ko e taimi ʻoku hiva ai ʻa e fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe fakamoʻoniʻi leva ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní.

ʻE fili ʻe he kau palesitenisī mo e faihiva ʻo e Palaimelí ha ngaahi hiva ki he māhina takitaha ke faitokonia ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku ako ʻe he fānaú ʻi heʻenau ngaahi kalasí pea ʻi ʻapí.

12.1.5

Nesilī

‘Oku tokoni ʻa e nesilií ki he fānau māhina ʻe 18 ki he ta‘u 3 ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻilo ki Heʻene palani ʻo e fiefiá.

12.2

Ko e Kau ʻi he Ngāue ʻa e ʻOtuá ki he Fakamoʻuí mo e Hakeakiʻí

12.2.1

Ko Hono Moʻui ʻAki e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí

12.2.1.2

Ako ʻo e Ongoongoleleí

Ngaahi Houalotu Palaimeli he Sāpaté. ʻE tataki ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ʻa e polokalama fakaavá.

Ko e anga ʻeni ʻo e taimi-tēpilé:

Konga ʻo e Houalotú

Lōloá

Konga ʻo e Houalotú

Fua (lotu, potufolofola pe Tefito ʻo e Tuí, mo e kiʻi malanga—fakahoko kotoa ʻe he fānaú)

Lōloá

miniti ʻe 5

Konga ʻo e Houalotú

Taimi hiva

Lōloá

miniti ʻe 20

Konga ʻo e Houalotú

Vahevahe ki he ngaahi kalasí

Lōloá

miniti ʻe 5

Konga ʻo e Houalotú

Ngaahi kalasí mo e lotu tukú

Lōloá

miniti ʻe 20

Ko e nesilī ki he fānau māhina ʻe 18 ki he taʻu 3 ʻoku miniti ʻe 50. ʻOku ʻomi ʻe he Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkí ha taimi-tepile kuo fokotuʻu atu.

Polokalama Sākalamēniti ʻa e Fānaú. ʻOku fakahoko e polokalama houalotu sākalamēniti fakataʻu ʻa e fānaú he lolotonga ʻo e ngaahi māhina fakaʻosi ʻo e taʻú.

ʻE palaniʻi ʻe he kau palesitenisī mo e faihiva ʻo e Palaimelí ʻa e polokalamá ʻi he faʻa lotu. ʻE fakahoko ʻe he kau pīsopelikí e fakahinohinó. ʻE lava ʻa e fānaú ke hiva, fai ha fanga kiʻi malanga, mo vahevahe ha ngaahi talanoa, ngaahi potufolofola, pe fakamoʻoni.

Fakataha Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí. ʻE palani ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ha fakataha Teuteu ki he Temipalé mo e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he taʻu takitaha. ʻE fakahoko ʻe he kau pīsopelikí e fakahinohinó. Ko e fakatahá maʻá e fānau taʻu 10. ʻOku fakaafeʻi ki ai ʻa e ngaahi mātuʻá.

12.2.1.3

Ngāue Tokoní mo e Ngaahi ʻEkitivitií

ʻE lava ke kamata ō ʻa e fānaú ki he ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai honau taʻu 8.

ʻOku fakahoko e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he taimi ʻe niʻihi mavahe mei he Sāpaté pe efiafi Mōnité.

  • ʻOku fakahoko tuʻo ua e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí ʻi he māhina, ʻi he taimi ʻe lava aí.

  • ʻOku angamaheni ke faʻa fakataha mavahevahe pē ʻa e fānau fefiné mei he fānau tangatá. Neongo ia, ka ʻe lava pē ke fakatahaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi ʻekitivitī ʻe niʻihi pe ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku tokosiʻi ai e fānaú.

ʻE fakapapauʻi ʻe he kau pīsopelikí ko e patiseti mo e ngaahi ʻekitivitī ki he fānau tangata mo e fānau fefine ʻi he Palaimelí ʻoku feʻunga mo vahevahe tatau.

12.2.1.4

Fakalakalaka Fakatāutahá

ʻOku fakaafeʻi ʻa e fānaú—ʻo kamata he taʻu ʻe hoko ai honau taʻu 8—ʻi heʻenau feinga ke hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí, ke nau fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa ke nau tupulaki fakalaumālie, fakasōsiale, fakatuʻasino, pea mo fakaeʻatamai ai (vakai, Luke 2:52).

Te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi e Fakalakalaka Fakatāutahá: Tohi Fakahinohino ʻa e Fānaúke fokotuʻu mo lekooti ai e ngaahi taumuʻá.

12.3

Tuʻunga Fakatakimuʻa ʻo e Palaimelí ʻi he Uōtí

12.3.1

Kau Pīsopelikí

Ko e fatongia mahuʻinga taha ʻo e pīsopé ko e toʻu tangata kei tupu haké, kau ai e fānaú. ʻE lava ke vahe ʻe he pīsopé ha tokoni ke tokoni ange ʻi hono fatongia ki he Palaimelí. ʻE fakataha maʻu pē ʻa e pīsopé pe ko hono tokoní mo e palesiteni ʻo e Palaimelí.

ʻE ʻalu maʻu pē ʻa e pīsopé mo hono ongo tokoní ki he Palaimelí.

12.3.2

Kau Palesitenisī ʻo e Palaimelí

ʻE ui ʻe he pīsopé mo vaheʻi ha fefine matuʻotuʻa ke hoko ko e palesiteni Palaimeli ʻo e uōtí.

ʻI ha ʻiuniti ʻoku tokosiʻi, mahalo ko e palesiteni Palaimelí pē ʻa e taki ʻe uiuiʻi ki he Palaimelí. ʻI he tuʻunga ko ʻení, te ne ngāue ai mo e ngaahi mātuʻá ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi lēsoní, taimi hivá, mo e ngaahi ʻekitivitií. Kapau ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e ʻiunití, ʻe ʻi ai mo ha ngaahi uiuiʻi kehe ʻe fakakakato ʻi he fakahokohoko ko ʻení: ongo tokoní, fai-hivá, kau faiakó mo e kau taki nēsilií, sekelitalí, mo e kau taki ʻekitivitií.

ʻE tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻo e fānaú ke nau hū mo fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.

Ke fakahoko ʻeni, ʻe lava ke vahe ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí ha mēmipa ʻo e kau palesitenisií ke tokoni ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻenau fānaú ke papitaiso mo hilifakinima. ʻE lava ke vahe ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí ha mēmipa kehe ʻo e kau palesitenisií ke tokoni ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻo ʻenau fānaú ki he temipalé mo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ʻa e palesiteni Palaimelí ʻa e ngaahi fatongia makehe ko ʻení. ʻE tokoni kiate ia hono ongo tokoní.

  • Kau ʻi he fakataha alēlea fakauōtí.

  • Fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi fakataha fakapalesitenisī ʻa e Palaimelí pea fakataha mo e pīsopé pe ko hano tokoni ne vahe ki ai.

  • Tokoni ʻi hono palani ʻo e ouau papitaiso maʻá e fānau ʻo e lekōtí ʻi he taimi ʻe kole ange aí (vakai, 18.7.2).

  • Palani mo tataki ʻa e ngaahi polokalama fakaava ʻi he houalotu ʻa e Palaimelí he Sāpaté.

  • Ngāue fakaetauhi fakafoʻituitui ki he fānaú, kau faiakó, pea mo e kau taki ʻi he Palaimelí.

  • Akoʻi ki he kau taki mo e kau faiako ʻa e Palaimelí honau ngaahi fatongiá mo poupouʻi kinautolu ʻi he ngaahi fatongia ko iá ʻaki hano fakataukeiʻi kinautolu ʻi honau ngaahi uiuiʻí (vakai, Ko e Faiako ʻi he Founga ʻa e Fakamoʻuí [2016], 38).

  • Tokangaʻi ʻa e ngaahi lekooti, ngaahi lipooti, patiseti, pea mo e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e Palaimelí.

12.3.4

Faihivá mo e Tokotaha Tā-pianó

ʻE akoʻi ʻe he faihivá mo e taha tā-pianó ki he fānaú ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakafou ʻi he ngaahi fasi he lolotonga ʻo e taimi hivá.

Kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha tokotaha tā piano pe piano, ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau takí ha ngaahi [hiva kuo lekooti]:

12.3.5

Kau Faiakó mo e Kau Taki Nēsilií

ʻE fokotuʻu ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he kau pīsopelikí ha kau tangata mo ha kau fafine ke nau hoko ko ha kau faiako Palaimeli mo ha kau taki nēsilī. ʻOku ui ʻa e kāingalotu ko ʻení ke nau akoʻi mo ngāue fakaetauhi ki he fānaú ʻi ha toʻu pau.

ʻE faiako ʻa e kau faiako Palaimelí mo e kau taki nesilií mei he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Aú—Maʻá e Palaimelítaʻu 3–11) mo e Vakai ki Hoʻomou Fānau Īkínesilií).

12.3.6

Kau Taki ʻEkitivitií

ʻE ngāue tokoni ʻa e kau taki ʻekitivitī ʻo e Palaimelí ki he fānaú ʻi heʻenau palani ʻa e ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií ʻo kamata ʻi Sānuali ʻo e taʻu ʻoku hoko ai e taʻu 8 ʻa e fānaú (vakai, 12.2.1.3). ʻE nofotaha e ngāue tokoní mo e ngaahi ʻekitivitií ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku nau fakafiefia mo fakamānako.

12.5

Ngaahi Fakahinohino mo ha Ngaahi Tuʻutuʻuni Lahi Ange

12.5.1

Ko e Maluʻi ʻo e Fānaú

Ko e taimi ʻoku fengāueʻaki ai e kakai lalahí mo e fānaú ʻi ha ngaahi feituʻu ʻa e Siasí, ʻoku totonu ke ʻi ai maʻu pē ha kakai lalahi falalaʻanga ʻe toko ua pe tokolahi ange.

Kuo pau ke fakakakato ʻe he kakai lalahi kotoa pē ʻoku ngāue mo e fānaú ʻa e ako ki hono maluʻi ʻo e fānaú mo e toʻu tupú ʻi loto he māhina ʻe taha mei honau hikinimaʻí (ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org

Paaki