Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
23. Ko Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí mo Hono Fakamālohia ʻo e Kāingalotu Foʻoú mo Foki Maí


“23. Ko Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí mo Hono Fakamālohia ʻo e Kāingalotu Foʻoú mo Foki Maí,” Ngaahi Konga naʻe Filifili mei he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá (2023).

“23. Ko Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí mo Hono Fakamālohia ʻo e Kāingalotu Foʻoú mo Foki Maí,” Ngaahi Konga naʻe Filifili mei he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá.

ʻĪmisi
kakai ʻoku sio ki ha telefoni

23.

Ko Hono Vahevahe ʻo e Ongoongoleleí mo Hono Fakamālohia ʻo e Kāingalotu Foʻoú mo Foki Maí

23.0

Talateú

Ko hono fakaafeʻi ʻo e tokotaha kotoa ke nau maʻu ʻa e ongoongoleleí ko ha konga ia ʻo e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí (vakai, 1.2 ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení; Mātiu 28:19–20). ʻOku kau ai ʻa e:

  • Kau ʻi he ngāue fakafaifekaú mo e hoko ko ha kau faifekaú.

  • Tokoniʻi ʻa e kāingalotu foʻoú mo e kāingalotu ʻoku toe foki mai ki he Siasí ke nau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá.

23.1

Vahevahe ʻa e Ongoongoleleí

23.1.1

ʻOfá

Ko ha founga ʻe taha ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ko haʻatau ʻofa mo tokoni ki Heʻene fānaú (vakai, Mātiu 22:36–39; 25:40). ʻOku tau faifeinga ke ʻofa mo tokoni ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sīsū Kalaisí. ʻOku ueʻi kitautolu ʻe he ʻofa ko ʻení ke tau tokoni ki he kakai ʻi he ngaahi tui fakalotu, matakali, mo e ngaahi anga fakafonua kotoa pē (vakai, Ngāue 10:34; 2 Nīfai 26:33).

23.1.2

Vahevahe

Koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻi he ʻOtuá mo ʻEne fānaú, ʻoku fakanatula pē ʻetau fie vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki kuó Ne foaki mai maʻatautolú (vakai, Sione 13:34–35) mo tokoni ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli. ʻOku tau feinga ke tokoniʻi e kakaí ke nau ongoʻi ʻa e fiefia ʻoku tau ongoʻí (vakai, ʻAlamā 36:24). ʻOku tau lea tauʻatāina fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono ivi tākiekina ʻi heʻetau moʻuí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 60:2 ʻOku tau vahevahe ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi ha ngaahi founga angamaheni, ko ha konga ʻo e ngaahi fengāueʻaki fakafoʻituituí, ʻi he ʻinitanetí, mo ha ngaahi founga kehe pē.

23.1.3

Fakaafeʻi

ʻOku tau lotua ha tataki mo ha fakahinohino fakalaumālie ki he founga ke fakaafeʻi ai e niʻihi kehé ke nau:

  • Haʻu ʻo mamata ʻi he ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke maʻu ʻia Sīsū Kalaisi, ko ʻEne ongoongoleleí, mo Hono Siasí (vakai, Sione 1:37–39, 45–46).

  • Haʻu ʻo tokoni ke tau faitokonia siʻi kakai faingataʻaʻiá.

  • Haʻu ʻo kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻOku faʻa ʻuhinga ʻa e fakaafeʻí, ki hono fakakau hotau fāmili tonú, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kaungāʻapí ʻi he meʻa ʻoku tau lolotonga fakahokó.

23.2

Fakamālohia ʻa e Kāingalotu Foʻoú

ʻOku fie maʻu ʻe he mēmipa foʻou kotoa ha feohi fakakaumeʻa, ngaahi faingamālie ke ngāue, pea mo fafangaʻi fakalaumālie. ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau foaki ki he kāingalotu foʻoú ʻetau ʻofá mo e poupoú (vakai, Mōsaia 18:8–10). ʻOku tau tokoni ke nau ongoʻi ʻoku nau kau ʻi he Siasí. ʻOku tau tokoni ke nau fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá pea hoko ʻo “ului [lahi ange] ki he ʻEikí” (ʻAlamā 23:6).

23.3

Fakamālohia e Kāingalotu Foki Maí

ʻOku fili ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi ke ʻoua te nau toe kau ki he Siasí. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “Ko e faʻahinga peheé te mou kei fai atu ʻa e tokoní ki ai; he ʻoku ʻikai te mou ʻilo naʻa faifai pea nau tafoki mai ʻo fakatomala, pea haʻu kiate au mo e loto-fakamātoato moʻoni, pea te u fakamoʻui ʻa kinautolu; pea mou hoko ai ko e vaka ʻo e fakamoʻuí kiate kinautolu” (3 Nīfai 18:32).

Ko e kāingalotu ʻoku ʻikai ke nau kau kakato maí ʻoku ngalingali te nau foki mai kapau ʻoku nau fetuʻutaki lelei mo e kāingalotu ʻo e Siasí. Hangē ko e kau mēmipa foʻoú, ʻoku nau fie maʻu ha feohi fakakaumeʻa, ngaahi faingamālie ke ngāue, pea mo fafangaʻi fakalaumālie kinautolu.

23.4

Kau Taki ʻi he Siteikí

23.4.1

Kau Palesitenisī Fakasiteikí

ʻOku ʻi he palesiteni fakasiteikí ʻa e ngaahi kī ʻi he siteikí ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo fakamālohia ʻa e kāingalotu foʻoú mo foki maí. ʻOkú ne fakahoko mo hono ongo tokoní ʻa e fakahinohino fakakātoa ki he ngaahi ngāue ko ʻení.

ʻOku meimei ke faʻa fakataha fakamāhina ʻa e palesiteni fakasiteikí mo e palesiteni fakamisioná ke fakafekauʻaki ʻa e ngaahi ngāue ʻi he vahaʻa ʻo e kau taki ʻi he siteikí mo e uōtí mo e kau faifekau taimi kakató.

23.4.3

Kau Aleaʻanga Māʻolungá

ʻE lava ke vahe ʻe he kau palesitenisī fakasiteikí ha kau aleaʻanga māʻolunga ke nau fakahinohinoʻi mo poupouʻi ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e kau taki faifekau fakauōtí. ʻE lava ke vahe ha aleaʻanga māʻolunga ʻe toko taha pe tokolahi ange ke nau taki e ngaahi ngāue ko ʻení. Ka neongo ia, ʻoku maʻu ʻe he kau aleaʻanga māʻolunga kotoa pē ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení ki he ngaahi uooti mo e ngaahi kōlomu ʻoku vahe kinautolu ki aí.

23.4.4

Kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá he Siteikí

Fakatatau mo e fakahinohino ‘a e palesiteni fakasiteikí, ʻe fakahinohinoʻi mo poupouʻi ʻe he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofa he siteikí ʻa e kau palesitenisī Fineʻofa he uōtí ʻi honau ngaahi fatongia ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo fakamālohia e kāingalotu foʻoú mo foki maí.

23.5

Kau Taki ʻi he Uōtí

23.5.1

Kau Pīsopelikí

ʻE fakafekauʻaki ʻe he kau pīsopelikí mo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e Fineʻofá ʻi heʻenau tataki e ngaahi ngāue ʻa e uōtí ʻi hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo fakamālohia ʻa e kāingalotu foʻoú mo foki maí. ʻE fealēleaʻaki fakataha maʻu pē ʻa e kau taki ko ʻení.

ʻE fakapapauʻi ʻe he kau pīsopelikí ʻoku aleaʻi mo fakafekauʻaki ʻa e ngaahi ngāue ko ʻení ʻi he fakataha alēlea fakauōtí mo e ngaahi fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú.

ʻE ʻinitaviu ʻe he pīsopé ʻa e kāingalotu foʻou ʻoku taʻu feʻungá ke maʻu haʻanau lekomeni temipale ke fakahoko ʻa e papitaiso mo e hilifakinima fakafofongá (vakai, 26.4.2 Te ne ʻinitaviu foki mo e houʻeiki tangata ʻoku taʻu totonú ke nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku angamaheni ʻaki ke ne fakahoko ʻa e ngaahi ʻinitaviu ko ʻení ʻi loto ʻi he uike ʻe taha mei hono hilifakinima ʻo e mēmipá.

23.5.2

Kau Palesitenisī ʻo e Kōlomu ʻo e Kaumātuʻá mo e Fineʻofá

Ko e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e Fineʻofá te nau tataki e ngāue fakaʻaho ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo fakamālohia ʻa e kāingalotu foʻoú mo foki maí (vakai, 8.2.3 mo e 9.2.3).

ʻOku ʻa e kau taki ko ʻení ʻa e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Tokoni ke ueʻi fakalaumālie ʻa e kāingalotú ke nau ʻofa ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá, ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, pea mo fakaafeʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e Fakamoʻuí.

  • Vahe ha kau tangata mo ha kau fafine ngāue fakaetauhi ki he kāingalotu foʻoú mo foki maí (vakai, 21.2.1

  • Tataki e ngāue ʻa e taki faifekau fakauōtí.

ʻE vahe takitaha ʻe he palesiteni e kōlomu ʻo e kaumātuʻá mo e palesiteni ʻo e Fineʻofá ha mēmipa ʻo e kau palesitenisií ke tokoni ʻi hono tataki e ngaahi ngāué ni. ʻE ngāue fakataha ʻa e ongo mēmipa ko ʻeni ʻo e kau palesitenisií. Te na ō ki he ngaahi fakataha fakafekauʻaki fakauiké (vakai, 23.5.7).

23.5.3

Taki Faifekau Fakauōtí

‘E feongoongoi ʻa e kau pīsopelikí mo e palesiteni fakasiteikí ke fakapapauʻi pe ʻe ui ha taki faifekau fakauooti. Ko e tokotahá ni ʻoku totonu ko ha taha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ia. Kapau ‘oku ʻikai ui ha taki peheni, ʻe fua ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu kaumātuʻá ʻa e fatongia ko ʻení.

ʻE poupouʻi ʻe he taki faifekau fakauōtí ʻa e kau palesitenisī ʻo e kōlomu e kaumātuʻá mo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ʻi honau ngaahi fatongia fakafaifekaú. ʻOkú ne toe maʻu foki mo e ngaahi fatongia ko ʻení:

  • Fakafekauʻaki e ngāue ʻa e kāingalotu ʻo e uōtí mo e kau takí, kau faifekau fakauōtí, mo e kau faifekau taimi kakató.

  • Tataki e ngaahi fakataha fakafekauʻaki fakauiké (vakai, 23.5.7

23.5.4

Kau Faifekau Fakauōtí

ʻE tokoni ʻa e kau faifekau fakauōtí ki he kāingalotu ʻo e uōtí ke nau aʻusia ʻa e fiefia ʻo hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he 23.1. Te nau ngāue ʻi he malumalu ʻo e fakahinohino ʻa e taki ngāue faifekau fakauōtí pe ko e mēmipa ʻo e kau palesitenisī e kōlomu ʻo e kaumātuʻá ʻokú ne fakahoko ʻa e fatongia ko ʻení.

23.5.5

Fakataha Alēlea Fakauōtí mo e Fakataha Alēlea Fakauooti ʻa e Toʻu Tupú

ʻOku totonu ke toutou aleaʻi maʻu pē ʻa hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí mo hono fakamālohia ʻo e kāingalotu foʻoú mo foki maí, ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí. ʻE lava ke fakaafeʻi ʻe he pīsopé ʻa e taki ngāue faifekau fakauōtí ke kau ʻi he ngaahi fakataha alēlea fakauōtí.

ʻE ala tokoni ʻa e ngaahi foomu hangē ko ʻení ʻi he ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení:

ʻI hono aleaʻi ko ia ʻo e ngaahi fiemaʻu ʻa e toʻu tupú ʻi he uōtí, ʻe tokanga makehe ʻa e fakataha alēlea fakauooti ʻa e toʻu tupú ki he kāingalotu foʻoú mo foki maí pea mo e toʻu tupu ʻoku akoʻi ʻe he kau faifekaú.

23.5.7

Ngaahi Fakataha Fakafekauʻakí

ʻOku fakahoko ha fanga kiʻi fakataha nounou tauʻatāina ʻi he uike kotoa pē ke fakafekauʻaki e ngaahi ngāue ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo fakamālohia ʻa e kāingalotu foʻoú mo foki maí. Kapau ‘oku ʻosi ui ha taki faifekau fakauooti, te ne tataki ʻa e ngaahi fakataha ko ʻení. Ka ʻikai, ʻe tataki leva ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kōlomu kaumātuʻá ʻokú ne fakahoko e fatongia ko ʻení.

ʻOku kau ʻi he niʻihi kehe ʻoku fakaafeʻí ʻa e:

  • Kau mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá mo e kōlomu kaumātuʻá naʻe vahe ki aí.

  • Kau faifekau fakauōtí.

  • Ko ha ʻasisiteni ʻi he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí (pe palesiteni e kōlomu ʻo e kau akonakí pe tīkoní, kapau ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha kau taulaʻeiki ʻi he uōtí).

  • Ko ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī ʻo e kalasi lalahi taha ʻo e Kau Finemuí.

  • Kau faifekau taimi kakató.

Paaki