Ngaahi Tohi Tuʻutuʻuní mo e Ngaahi Uiuiʻí
28. Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Ngaahi Kuí


“28. Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Ngaahi Kuí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní (2020).

“28. Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Ngaahi Kuí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá.

28.

Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Ngaahi Kuí

28.0

Talateú

ʻOku totonu ke feongoongoi ʻa e pīsopé mo ʻene palesiteni fakasiteikí ʻo kapau ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi fehuʻi kau ki he temipalé mo e ngāue fakatemipalé, ʻa ia ʻoku ʻikai ke tali atu ʻi he vahe ko ʻení pe ʻi he 38.4. ʻE lava foki ke ʻave ʻe he palesiteni fakasiteikí ha ngaahi fehuʻi ki he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.

ʻE tokoni ʻa e palesiteni fakasiteikí mo e pīsopé ki he kāingalotú ke nau teuteu ke maʻu ha ngaahi aʻusia lelei ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ouau maʻa ʻenau ngaahi kui kuo pekiá. Te nau fai ʻeni ʻaki hono akoʻi e ngaahi fakavaʻe fakatokāteline ʻo e ngāue fakatemipalé mo fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kāingalotú ʻa e ngaahi vahaʻataimi tatalí pea mo e ngaahi tuʻutuʻuni kehe fekauʻaki mo e ngāue fakatemipalé.

28.1

Ngaahi Fakahinohino Fakalūkufua

Ko e angamahení, ʻe lava ke fakahoko ʻe he kāingalotú ʻa e ngaahi ouau fakatemipale maʻá e kakai pekiá, hili ha taʻu ʻe taha mei he ʻaho ne pekia aí. Kapau naʻe fanauʻi ʻa e taha pekiá ʻi loto he taʻu ʻe 110 kuo hilí pea ko e tokotaha ʻokú ne fie fakahoko ʻa e ngaahi ouaú ʻoku ʻikai ko hano kāinga ofi, (hoa mali naʻe ʻikai ke na vete, fānau lalahi, mātuʻa, pe tokoua), ʻoku totonu ke ne kole ha ngofua mei ha kāinga ofi kimuʻa pea toki tuku fakatatali e ngaahi ouau fakatemipalé.

ʻOku toki ʻaonga pē ngaahi ouau ʻoku fakahoko maʻá e kau pekiá kapau ʻoku fili ʻa e taha pekiá ke ne tali kinautolu mo taau ke maʻu kinautolu (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:19, 32–34).

Ko e ngaahi tuʻutuʻuni ki he silá, vakai, 38.4.

28.2

Ko Hono Fakahoko ʻo e Ngaahi Ouau Fakatemipale maʻá e Kau Pekiá

28.2.1

Ko Hai ʻe Lava ʻo Kau ʻi he Ngaahi Ouau maʻá e Kau Pekiá

ʻE lava ke kau ʻa e kāingalotu kuo taʻu feʻunga mo maʻu ha lekomeni temipale fakangatangatá ʻi he papitaiso mo e hilifakinima maʻá e kau pekiá (vakai, 26.4.3). ʻE lava ke kau ʻa e kāingalotu ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻoku ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá ʻi he ngaahi ouau kotoa pē maʻá e pekiá (vakai, 26.5).

ʻE lava ke fakahoko ʻe he kāingalotu ʻoku faingataʻaʻia fakaesinó ʻa e ngāue fakatemipale maʻá e kau pekiá kapau:

  • ʻOku nau maʻu ha tuʻunga fakaeʻatamai feʻunga ke mahino ʻa e ouaú.

  • Te nau lava ʻo tokangaʻi pē kinautolu pe fakafeʻao ʻe ha kāinga pe ngaahi kaungāmeʻa ʻoku ʻi ai haʻanau lekomeni pea te nau lava ʻo tokoni ʻo ka fie maʻu.

28.2.2

Papitaiso mo e Hilifakinima maʻá e Kau Pekiá

ʻOku angamaheni ʻaki ki he ngaahi kulupu ʻoku nau fai ʻa e fokotuʻutuʻú, hangē ko e ngaahi fāmili, uooti, mo e siteiki, ʻoku nau fie kau he ngaahi ouau ʻi he faiʻanga papitaisó ke nau tomuʻa aleaʻi ia mo e temipalé. ʻOku totonu ke ʻi ai ha kakai lalahi ʻe toko taha pe tokolahi ange ke fakafeʻao ʻa e kulupu ʻoku nau fai e fokotuʻutuʻú, mo fakapapauʻi ʻoku tokolahi feʻunga ʻa e kau taki ki he tafaʻaki ʻa e tangatá mo e fefiné. Ko e kakai lalahi ko ʻení ʻoku totonu ke ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaonga.

ʻOku ʻikai fie maʻu ke vaheʻi ʻa e houʻeiki tangata mo fafine ʻoku tokoni ʻi he faiʻanga papitaisó ko ha kau ngāue ouau ʻi he temipalé. ʻE lava ke fakahoko e papitaisó ʻe he kau tangata ʻosi maʻu ʻenitaumeni, kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisēteki ka ʻoku teʻeki maʻu ʻenitaumeni, mo e kau taulaʻeiki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Ko e houʻeiki tangata pē kuo ʻosi maʻu ʻenitaumení te nau lava ʻo fakahoko ʻa e hilifakinimá pea hoko ko e taha tauhi lekooti ʻi he veʻe vai papí pe ʻi he loki hilifakinimá.

ʻE lava ke hoko pē ha mēmipa ʻoku lolotonga ʻi ai haʻane lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá, kau ai ʻa e lekomeni fakangatangatá, ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ki ha papitaiso fakafofonga. ʻE lava ke tokoni ʻa e kakai lalahi mo e toʻu tupu ko ʻení ʻi he ngaahi ngaūe ʻi he faiʻanga papitaisó hangē ko e tokoni ki he kau pataloní, tufa ʻo e valá mo e tauvelí, pea ʻi he feituʻu ʻe lava aí, lekooti ʻa e ouau papitaisó mo e hilifakinimá ʻi he komipiutá.

28.3

Ngaahi Tūkunga Pau

28.3.1

Kāingalotu Naʻe ʻIkai Lava ki he Temipalé kimuʻa Pea Pekiá

ʻOku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻa e vahaʻataimi tatali taʻu taha ki he ngaahi ouau fakafofonga ʻi he temipalé ki he kāingalotu moʻui taau ko ia kuo pekia ka ne nau mei ō ki he temipalé, ka naʻe ʻikai lava ke nau fakahoko ia ʻi heʻenau kei moʻuí koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga naʻe ʻikai ke nau pule ki ai. ʻE lava ke kau heni ʻa e fānau taʻu 8 pe lahi ange mo e toʻu tupu naʻe moʻui taau he taimi ne nau pekia aí ka naʻe teʻeki ai ke maʻu honau ʻenitaumení koeʻuhí he naʻe teʻeki ai ke nau aʻu ki he taʻu motuʻa totonú (vakai foki, 28.3.4). ʻOku ʻikai foki ke telio e fānau mo e toʻu tupu peheé ʻi he vala temipalé.

Ke fakahoko ʻa e ouaú, kuo pau ke maʻu ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí e lekomeni temipale ʻa e tokotaha pekiá ʻa ia naʻe kei ʻaonga he taimi naʻe pekia aí, pe ko ha tohi mei he pīsope ʻa e pekiá ʻoku fakamoʻoniʻi ai e tuʻunga moʻui taau ʻo e tokotahá. ʻOku totonu ke fakahā ʻa e lekomeni temipalé pe tohí ʻi he temipalé kimuʻa pea toki fakahoko ʻa e ouaú.

28.3.2

Kāingalotu Ne Pekia Teʻeki ke Taʻu Taha ʻEnau Papitaisó

Kapau ʻoku ʻi ai ha mēmipa moʻui taau ʻe pekia ʻoku teʻeki kakato e taʻu ʻe taha mei hono papitaisó mo e hilifakinimá, ʻe lava ke fakakakato e ngaahi ouau fakatemipalé kiate ia hili ha taʻu ʻe taha mei he ʻaho naʻe hilifakinima aí (vakai, 28.3.1).

28.3.3

Fānau ʻOku Mate Kimuʻa Hono Fanauʻí (Fā‘eleʻi mai Kuo Mate mo Tama-toó)

‘Oku ʻikai fie ma‘u e ngaahi ouau fakatemipalé ki he fānau ʻoku pekia teʻeki fanauʻí. ʻOku ʻikai fakaʻikaiʻi ʻe he meʻá ni ʻa e faingamālie ʻe lava ke hoko ʻa e fānau ko ʻení ko ha konga ʻo e fāmilí ʻi he taʻengatá. ʻOku poupouʻi ʻa e ngaahi mātuʻá ke nau falala ki he ʻEikí mo kolea ʻEne fakafiemālié. Ke maʻu ha fakamatala lahi ange, vakai, 38.7.3.

28.3.4

Fānau Ne Pekia Teʻeki Ke Nau Taʻu Valú

ʻOku ʻikai ke fakahoko ha papitaiso pe ʻenitaumeni maʻá e fānau naʻe pekia ʻoku teʻeki ke taʻu 8. Ko e sila pē ki he mātuʻá ʻoku fakahoko ki he fānau peheé. Kapau naʻe sila ʻa e kiʻi tamasiʻí ki he mātuʻá ʻi heʻene kei moʻuí, pe naʻe fāʻeleʻi ʻa e fānaú ʻi he fuakavá, he ʻikai ke toe fai ha ouau fakafofonga ia.

28.3.5

Kakai Pekia Naʻe Faingataʻaʻia Fakaeʻatamaí

ʻOku fakahoko e ngaahi ouau fakatemipalé maʻá e kakai pekia ko ʻeni ne faingataʻaʻia fakaeʻatamaí:

Kapau ʻoku ʻiloʻi lelei ko e taha pekiá naʻe faingataʻaʻia fakaeʻatamai mo ʻikai haʻisia, ko e ouau pē ʻe fakahokó ko e sila ki he mātuʻá ʻo kapau ko e tokotahá naʻe ʻikai fanauʻi ʻi he fuakavá. ʻOku ʻikai fie maʻu pe fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipale kehé ʻo tatau ai pē kapau naʻe moʻui ʻa e tokotahá ʻo taʻu 8 pe motuʻa ange ai (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:10).

28.3.6

Kakai ʻOku Pehē Kuo Nau Pekiá

ʻE malava ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé ki ha taha ʻoku pehē kuo pekia, hili ha taʻu ʻe 10 mei he ʻaho ne pehē pe tala ai kuo pekiá. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení ki ha (1) kakai ʻoku mole ʻi he taú, mole ʻi tahi, pe kuo talaki fakalao kuo pekia; mo ha (2) kakai ne pulia ʻi ha faʻahinga tuʻunga ʻoku ala hoko ai ha mate ka ʻoku ʻikai toe maʻu honau sinó.

ʻI he toenga ʻo e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e kakai molé, he ʻikai lava ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé kae ʻoua kuo ʻosi ha taʻu ʻe 110 mei he ʻaho fāʻeleʻi ʻo e tokotaha ko iá.

28.3.7

Kakai Ne Taonakitá

ʻE lava ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé maʻá e kakai ne nau taonakitá ʻo ka hili ha taʻu ʻe taha pe lahi ange mei he ʻaho ne nau pekia aí.

28.3.8

Kakai Kuo Toʻo ʻEnau Mēmipasipi ʻi he Siasí pe Kuo Fakamālōlooʻi Honau Mēmipasipí

ʻE fie maʻu ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí kae toki fakahoko ʻa e ouau fakatemipalé ki ha kakai pekia naʻe lolotonga toʻo pe fakamālōlooʻi ʻenau mēmipāsipi ʻi he Siasí ʻi he taimi ne nau pekia aí. ʻOku totonu ke fai ʻe ha mēmipa ʻo e fāmilí ha tohi ki he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻOku ʻikai fie maʻu ha foomu ki ai. ʻE ala tokoni ʻa e pīsopé pe palesiteni fakasiteikí ʻi he kole ko ʻení ʻo fakatatau mo e fiemaʻú.

28.4

Fakapapauʻi ʻo e Ngaahi Ouau ki he Maʻu ʻEnitaumení

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke lava ke fakapapauʻi ʻa e ʻaho papitaiso mo e hilifakinima ʻo ha taha kuo pekia ʻa ia ne fakahoko he lolotonga ʻo ʻene kei moʻuí hili ha fekumi faivelenga ki ai. Kapau naʻe maʻu ʻenitaumeni ha taha ʻi hano fakafofongaʻi ka ʻoku ʻikai ke lava ʻo fakapapauʻi hono ʻaho papitaiso mo hilifakinima heʻene kei moʻuí, kuo pau ke papitaiso mo hilifakinima fakafofongaʻi ʻa e tokotahá. ʻOku ʻikai fie maʻu ke toe fakahoko ʻa e ʻenitaumení mo e silá hili ʻa e papitaiso fakafofongá mo e hilifakinimá.

28.5

Fakafoki ʻo e Ngaahi Tāpuaki Fakatemipalé

Ko e kakai ko ia ne maʻu ʻenitaumeni pea toʻo ʻenau mēmipasipí pe ne nau toʻo ʻenau mēmipasipí mei he Siasí, pea naʻe toe fakafoki mai kinautolu kimui ange ʻi he papitaiso mo e hilifakinima, ʻe lava ke maʻu ʻa honau lakanga fakataulaʻeikí mo e tāpuaki fakatemipalé ʻo fakafou pē ʻi he ouau ʻo hono fakafoki mai ʻo e ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻikai fakanofo ʻa e niʻihi peheé ki ha tuʻunga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pe toe maʻu ʻenitaumeni foʻou, he ʻoku fakafoki ange pē ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ʻi he ouau ko ʻení. Ki ha fakamatala fekauʻaki mo hono fakahoko ʻa e ouau ko ʻení ki he kakai moʻuí, vakai, 32.17.2.

ʻE fie maʻu ha fakangofua mei he Kau Palesitenisī ʻUluakí kae toki fakahoko ʻa e ouaú ni maʻá e kakai pekiá. ʻE lava ke kole ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmili ʻo e tokotaha pekiá ke fakafoki e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi tāpuaki fakatemipalé ʻaki haʻanau fai ha tohi ki he ʻŌfisi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. ʻE ala tokoni ʻa e pīsopé pe palesiteni fakasiteikí ʻi he kole ko ʻení ʻo fakatatau mo e fiemaʻú.

ʻOku ʻi ai e kakai ʻe niʻihi naʻe teʻeki ke maʻu ʻenitaumeni ka naʻe fāʻeleʻi kinautolu ʻi he fuakavá pe sila ki he mātuʻá kimuʻa pea toʻo ʻenau mēmipāsipí pe kimuʻa pea nau toʻo honau mēmipāsipí. ʻOku ʻikai fie maʻu ke toe silaʻi e niʻihi ko ʻení hili hono toe fakafoki mai kinautolu ʻaki ʻa e papitaiso mo e hilifakinimá.

Paaki