Tusitaulima ma Valaauga
31. Faatalanoaga ma Fautuaga


“31. Faatalanoaga ma Fautuaga,” Tusitaulima Aoao: Auauna Atu i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (2020).

“31. Faatalanoaga ma Fautuaga,” Tusitaulima Aoao.

31.

Faatalanoaga ma Fautuaga

31.1

Faatalanoaga

O peresitene taitasi o siteki ma epikopo o se “faamasino i Isaraelu” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:72). O le pule lenei na te faia ai faatalanoaga mo le agavaa ma faatalanoaga o le perisitua. O loo fai o ia ma sui o le Alii i le faia o nei faatalanoaga. O lea la, e tatau ai ia te ia ona saili e faamanuia tagata ma fesoasoani ia i latou e ola i le talalelei a Iesu Keriso.

31.1.1

Faatonuga Aoao mo Faatalanoaga o le Agavaa

O peresitene o siteki, epikopo, ma o latou fesoasoani (pe a faatagaina ai) e faia faatalanoaga o le agavaa e pei ona otootoina atu i le vaega lenei. E tatau ona latou saunia faaleagaga ina ia mafai ona taialaina i latou e le Agaga i le taimi o nei faatalanoaga. E tatau foi ona latou sailia le mana o le iloatino. O se meaalofa faaleagaga lenei o le a fesoasoani ia i latou e iloatino ai le mea moni, e faapea foi i manaoga o se tagata o le ekalesia (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:27–28).

O faatalanoaga o le agavaa e tatau ona na o le tagata lava ia. Ae ui o lea, e mafai e le tagata o loo faatalanoaina ona valaaulia se tasi tagata matua ina ia i ai.

O le faalogologo toto’a e taua tele i le taimi o faatalanoaga o le agavaa. E tatau i le uso o le au peresitene o le siteki po o le au epikopo ona tuu atu le agaga atoa ma le naunautaiga faamaoni i le tagata o loo faatalanoaina. Ia mautinoa foi e le tagata e faia le faatalanoaga o loo malamalama le tagata o le ekalesia i fesili o loo fesiligia ai. Na te tuuese se taimi ia lava e faia ai le faatalanoaga i se auala mamalu, ma le le faanatinatia.

31.1.2

Faatonuga Aoao mo Faatalanoaga o le Perisitua

O peresitene o siteki, epikopo, ma o latou fesoasoani e faatalanoaina e le aunoa ia taitai o le perisitua o e o loo lipoti atu ia i latou. O le faamoemoega e tasi o nei faatalanoaga o le mauaina mai lea o se lipoti e uiga i tiutetauave o le taitai. O le isi faamoemoega o le fesoasoani lea i le taitai e faatu ia sini ma faia fuafuaga ina ia faataunuu ai. I tulaga e talafeagai ai, e iloiloina ai foi ia paketi ma tupe faaalu i le taimi o nei faatalanoaga.

O le tagata e faia se faatalanoaga faaleperisitua e tatau ona aoao atu, faamalosiau, ma musuia ia taitai i a latou taumafaiga e faataunuu o latou valaauga. E tatau foi ona ia faailoa atu le agaga faafetai ma faamalosi atu i le taitai i lona lava soifuaga faapea i lona aiga.

31.1.3

Faatalanoaga e Faia e le Peresitene o le Siteki

O le peresitene o le siteki e faia ia faatalanoaga nei ma tagata o le siteki:

  • Mo pepa faataga o le malumalu mo i latou e mauaina o latou lava faaeega paia, pe faaipoipoina pe faamauina foi i se malumalu (tagai i le 26.3.1).

  • Mo pepa faataga o faifeautalai faamisiona (tagai i le 24.4.2).

  • Mo le faamaloloina o faifeautalai faamisiona pe a ua toe taliu mai i aiga (tagai i le 24.8.2).

  • Mo valaauga e avea o se fesoasoani i le au peresitene o le siteki, e avea ma peteriaka, ma avea ma epikopo, pe a faatagaina mai.

  • Mo valaauga e auauna ai o ni peresitene o le korama a toeaina, peresitene o le Aualofa a le siteki, ma failautusi a le siteki.

  • Mo le fesoasoani i tagata o le ekalesia ia salamo mai agasala matuia (tagai i le mataupu 32).

E faatalanoa foi e le aunoa e le peresitene o le siteki ia epikopo taitasi e faamalosiau ai ma a’oa’oina o ia. Na te faatalanoaina le peteriaka o le siteki a itiiti o le faalua i le tausaga (tagai i le 5.6.4).

31.1.4

Faatalanoaga e Faia e le Peresitene o le Siteki po o Fesoasoani e Tofia

O le peresitene o le siteki po o fesoasoani e tofia e faia faatalanoaga nei ma tagata o le siteki. A o le’i faatalanoaina se tagata mo soo se tasi o nei faamoemoega, e faamautinoa e le uso o le au peresitene o le siteki ua faatalanoa lena tagata pe pasia mai e le epikopo po o se fesoasoani o le au epikopo na tofia.

  • Mo le faafouga o pepa faataga o le malumalu (tagai i le 26.3.1).

  • Mo le faauuina i tofi o le toeaina ma le faitaulaga sili (tagai i le 38.2.5.1).

  • Mo valaauga e auauna ai i tofiga o le Ekalesia e pei ona faailoa mai i le Siata o Valaauga (30.7).

  • Mo se faamaoniga e lesitala ai i se iunivesite po o se kolisi a le Ekalesia (tagai i le 15.3).

  • Mo se faamaoniga e auai ai i le polokalama faaunetupe a le Tupe Faaagaga mo A’oga i nofoaga ua faamaonia ai le polokalama (tagai i le 22.13).

Afai e silafia e se fesoasoani o le au peresitene o le siteki ni mataupu matuia i se faatalanoaga, e pei o solitulafono e manaomia ai ona ta’uta’u atu, e tatau ona ia auina atu le tagata i le epikopo e aunoa ma se faatuai.

31.1.5

Faatalanoaga e Faia e le Epikopo

E faia e le epikopo ia faatalanoaga nei ma tagata o le uarota:

  • Mo pepa faataga o le malumalu mo i latou e mauaina o latou lava faaeega paia, pe faaipoipoina pe faamauina foi i se malumalu (tagai i le 26.3.1).

  • Mo pepa faataga e faatapulaa le faaaogaina mo tagata fou liliu mai (tagai i le 26.4.2).

  • Mo le fautuaina atu o tagata e faafaifeautalai (tagai i le 24.4.2).

  • Mo faauuga i tofi o le toeaina ma le faitaulaga sili, pe a faatagaina ai e le au peresitene o le siteki (tagai i le 38.2.5.1).

  • Mo faatalanoaga faaiu faaletausaga o le sefuluai (tagai i le 34.4.1.5).

  • Mo valaauga e avea o ni peresitene o faalapotopotoga a le uarota.

  • Mo le faauuina i le tofi o le ositaulaga (tagai i le 38.2.5.2).

  • Mo le faauuina o alii ua liliu mai i tofi o le Perisitua Arona (tagai i le 38.2.5.2).

  • Mo valaauga e avea o ni fesoasoani i le korama a ositaulaga.

  • A le autalavou (tagai i le 31.1.7).

  • Mo fesoasoani mai le taulaga anapogi (tagai i le 22.2.2).

  • Mo se faamaoniga e ulufale ai pe faaauau ai le auai i se iunivesite po o se kolisi a le Ekalesia (tagai i le 15.3).

  • Mo le fesoasoani i tagata o le ekalesia ia salamo mai agasala matuia (tagai i le mataupu 32).

E fono foi eseese e le aunoa le epikopo ma le peresitene o le korama a toeaina ma le peresitene o le Aualofa ma e fono faatasi foi (tagai i le 8.3.1 ma le 9.3.1).

31.1.6

Faatalanoaga e Faia e le Epikopo po o Fesoasoani e Tofia

O le epikopo po o fesoasoani e tofia e faia faatalanoaga nei ma tagata o le uarota. E na o le epikopo e talanoaina ia faafitauli e faatatau i le legavia, mataupu e faatatau i amioga mama, ma isi solitulafono matuia i nei faatalanoaga. Afai e silafia e se fesoasoani ni mataupu matuia, e pei o agasala ia e manaomia ai le ta’uta’u atu, e na te auina atu e aunoa ma le faatuai le tagata i le epikopo.

  • Mo le faafouga o pepa faataga o le malumalu ma pepa faataga e faatapulaa le faaaogaina (tagai i le 26.3, 26.4, ma le 26.5).

  • Mo valaauga e galulue ai i tofiga o le Ekalesia e pei ona ta’u mai i le Siata o Valaauga i le (30.7.5).

  • Mo papatisoga ma faamauga o tamaiti ua ta’i 8 tausaga o e auai i le ekalesia ma ua i ai pepa faamaumau pe, afai e le o ni tagata ua i ai ni faamaumauga, ia i ai lava se toatasi o matua po o se tagata e auai i le ekalesia o loo vaaia (tagai i le 38.2.3.3).

  • Mo valaauga e avea ma peresitene o le korama a tiakono, fesoasoani, ma le failautusi; peresitene o le korama a a’oa’o, fesoasoani, ma le failautusi; failautusi o le korama a ositaulaga; ma peresitene o vasega, fesoasoani, ma failautusi o Tamaitai Talavou. Peitai, na o le epikopo e mafai ona vaetofiaina ia peresitene o korama a tiakono ma a’oa’o.

  • Mo le au ta’i 11 tausaga pe a latou siitia ese mai le Peraimeri. I le taimi o lenei faatalanoaga, e faatalanoa ai foi e le epikopo po o le fesoasoani ua tofia ia alii talavou e filima’oti ai pe ua agavaa i latou ma saunia mo le mauaina o le Perisitua Arona. Na te faatalanoaina ia tamaitai talavou e sauniuni ai mo le ulufale atu i le polokalama a Tamaitai Talavou.

  • Mo le faauuina i le tofi o le tiakono po o le a’oa’o (tagai i le 38.2.5.2).

  • Mo le autalavou ma talavou nofofua matutua (tagai i le 31.1.7 ma le 31.1.8).

  • Mo faamanuiaga faapeteriaka (tagai i le 38.2.12).

  • Mo sē o umia le perisitua e manao e fai ma fofoga o se sauniga faaleperisitua i se isi uarota ae le o i ai se pepa faataga o le malumalu. Afai e agavaa le tagata, e faatumu ma saini e se tasi o le au epikopo se fomu o le fomu o le Pepa Faataga mo le Faataunuuina o se Sauniga.

  • Mo tagata o le ekalesia e ulufale atu i le tautua faamiliteli (tagai i le 38.9.2).

  • Mo se faamaoniga e auai ai i le polokalama faaunetupe a le Tupe Faaagaga mo Aoga i nofoaga ua faamaonia ai le polokalama (tagai i le 22.13).

31.1.7

Taiala mo Faatalanoaga o le Autalavou

31.1.7.1

Matafaioi a Matua

Ua i ai i matua se tiutetauave autu mo le a’oa’oina atu o a latou fanau i le talalelei a Iesu Keriso. Latou te fesoasoani ia latou fanau ia tuputupu ae faaleagaga ma saunia e osia ma tausia ni feagaiga paia. E fefautuaai foi matua ma a latou fanau e faatatau i le agavaa ma fesoasoani ia i latou ia salamo ma faaleleia. E tuu atu e epikopo ma isi taitai o le Ekalesia le lagolago i matua i nei taumafaiga.

31.1.7.2

O Le Fesootaiga a le Epikopo e uiga i Faatalanoaga

A o saunia se tamaitai talavou ina ia avea ma se vaega o le faalapotopotoga a Tamaitaii Talavou, ma i le avea ai ma se alii talavou ua saunia ia maua le Perisitua Arona, e faasoa atu e le epikopo i le autalavou ma o latou matua ia faamatalaga nei e uiga i faatalanoaga. E mafai ona ia faia lenei mea o se vaega o fonotaga faaletausaga mo Sauniuniga i le Malumalu ma le Perisitua po o nisi foi taimi pe a manaomia.

  • Ua i ai i matua le tiutetauave autu e a’oa’o atu ma faafailele a latou fanau.

  • O le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani o le a faatalanoaina le alii talavou po o se tamaitai talavou ia le itiiti ifo ma le faalua i le tausaga mo mafuaaga o loo otooto atu i le 31.1.7.3. O se tasi o le au epikopo e mafai foi ona feiloai ma le autalavou e tali ni fesili, tuu atu le lagolagosua, pe tuuina atu ni tofiga.

  • Ina ia fesoasoani i le autalavou ia saunia faaleagaga, e manaomia faatalanoaga mo mataupu paia e pei o pepa faataga o le malumalu, faauuga o le perisitua, ma valaauga o misiona. E galulue taitai ma matua e fesoasoani e saunia le autalavou mo nei faatalanoaga.

  • E uunaia e matua a latou fanau ina ia feiloai ma le epikopo pe a latou manaomia lana fesoasoani mo le taitaiga faaleagaga pe mo le salamo foi.

  • Afai e manao ai se talavou, e mafai e ia ona valaaulia se matua po o se isi tagata matua ia i ai pe a fono ma le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani.

31.1.7.3

Faamoemoega o Faatalanoaga

Ua i ai i epikopo ma o latou fesoasoani se tiutetauave paia e taitai, a’oa’o atu, ma uunaia le autalavou. O faatalanoaga mataalia o se tasi lea o auala taua latou te faia ai lenei mea. I le taimi o nei faatalanoaga, e a’oa’o atu e le epikopo ma ona fesoasoani le autalavou e uiga i le avea ai ma soo o le Faaola. Latou te fesoasoani i le autalavou e mafaufau pe faapei se tulaga o loo latou mulimuli ai i le Faaola ma Ana a’oa’oga. O faatalanoaga e tatau ona avea ma aafiaga faagaeetia faaleagaga.

E tuuina atu e faatalanoaga se avanoa e toe faamautu ai le faamoemoega le faatapulaaina a talavou taitasi i le avea ai ma se atalii/afafine o le Atua. E tuuina atu foi e faatalanoaga se avanoa e uunaia ai le autalavou e atiae ni fuafuaga ina ia faalatalata atili atu ai i le Tama Faalelagi ma ia faaleleia i vaega uma o o latou olaga.

I le avea ai ma sui o le Faaola, o epikopo o ni faamasino tofia mai le lagi i Isaraelu. I lenei matafaioi, latou te faatautaia ai faatalanoaga e fuafua ai le agavaa ma ia fesoasoani ai i le autalavou ia salamo mai solitulafono.

E faaalia e i latou o loo faatautaia faatalanoaga le alofa ma faalogologo ma le totoa. Latou te faamalosiauina le autalavou ia talanoa atu, ae le o le faia uma e i latou o le talanoaga.

31.1.7.4

Faafia ona Faia Faatalanoaga

E faatalanoa e le epikopo ia alii ma tamaitai talavou taitasi ia le itiiti ifo i le tasi i le tausaga. Afai e mafai, na te faatalanoaina taitoatasi le au ta’i 16- ma le ta’i 17-tausaga le matutua faalua i le tausaga. Afai e le mafai ona fai lenei mea, na te tofia se fesoasoani e faatautaia nisi o nei faatalanoaga.

A mae’a le faatalanoaga faaletausaga ma le epikopo, e masani ona fai se faatalanoaga o alii ma tamaitai talavou taitoatasi o le vaitausaga 11–15, i se isi taimi i le aluga o le tausaga, e se fesoasoani o le au epikopo o lē e vaaia le korama a le Perisitua Arona po o le vasega a Tamaitai Talavou lea e auai ai le talavou.

O le galue ai e ala i musumusuga ma le faautautaga poto, e mafai ai e epikopo ona fetuunai pe faafia ona fai ia faatalanoaga. O nisi talavou e moomia ai se fesoasoaniga faaopoopo, ae o isi atonu e le faalausosooa ni faatalanoaga e manaomia, e ui lava e tatau ona faatalanoaina uma ia le itiiti ifo ma le faaletausaga. O le toatele o le uarota, nofoaga, taimi faatulagaina, ma isi tulaga e ono aafia ai foi le faafia ona fai ia faatalanoaga.

31.1.7.5

Mataupu mo Talanoaga

O mataupu autu mo le talanoaina e aofia ai le tuputupu a’e o le molimau a le talavou i le Tama Faalelagi, o le misiona ma le Togiola a Iesu Keriso, ma le talalelei toefuataiina. O le epikopo ma ona fesoasoani e faamamafaina atu le taua o le tausia o feagaiga o le papatisoga. Latou te a’oa’o atu le autalavou ina ia saunia e osia ma tausia feagaiga o le malumalu e ala i le ola amiotonu i aso taitasi. O uso o le au epikopo e uunaia le autalavou ina ia tatalo soo i le faalilolilo ma i o latou aiga ma ia suesue i tusitusiga paia. Latou te uunaia foi le autalavou ina ia lalata i o latou matua.

Pe a talanoaina le usiusitai i poloaiga, ia faaaoga ma le talafeagai e le epikopo ma ona fesoasoani ia fesili o faatalanoaga mo se pepa faataga o le malumalu e faatapulaa le faaaogaina ma tulaga faatonuina ma faamatalaga i le Mo Le Malosi o le Autalavou. E fetuutuunai e taitai le talanoaga i le malamalama ma fesili a le autalavou. Latou te faamautinoaina o talanoaga e uiga i le ola mama e le o uunaia ai le fiailoa po o le fia faataitai i ai.

E mafai foi e le epikopo ma ona fesoasoani ona talanoa i mataupu ua lisi atu iinei:

Faauuga i le Perisitua. Ma alii talavou, latou te talanoa i faamanuiaga ma tiute o le umia o le Perisitua Arona (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:46–60; 84:31–48; o saunoaga aupito lata mai o le konafesi aoao e ugia i le autu; ma le 10.1.1 ma le 10.1.2).

Seminare. Mo le autalavou e talafeagai ai tausaga, latou te uunaia le auai soo i le seminare ma faamamafa atu i ai ia faamanuiaga lea e oo mai i le auai soo.

Auaunaga faafaifeautalai. Latou te tuuina atu se gauai faapitoa i le saunia o alii talavou ina ia auauna atu i se misiona faafaifeautalai (tagai i le 24.4.2). E uunaia ia alii talavou ina ia auauna atu, ae o tamaitai talavou, pe a latou mananao ai, e mafai ona fautuaina atu e auauna ai (tagai i le 24.0). Latou te talanoaina le sauniuni faaleagaga e ala i le agavaa, suesue le talalelei, ma le atiaeina o se molimau. Latou te talanoaina foi le sauniuni faaletino, faalemafaufau, faalelagona, ma mea tautupe.

O loo maua ia fesili masani o faatalanoaga mo sui faaolioli faafaifeautali i le ChurchofJesusChrist.org/mss. E iloilo e le epikopo fesili nei faatasi ai ma sui ma o latou matua a o le’i faia le faatalanoaga mo se misiona.

E tatau i uso o le au epikopo ona nofouta i tulaga o loo faatagaina aloaia ai alii talavou e lē auauna atu faamisiona talai (tagai i le 24.3.3). E talanoaina e le epikopo faatasi ma alii talavou ma tamaitai talavou ia avanoa mo misiona mo auaunaga, pe a manaomia (tagai i le 24.2.2).

Malumalu. Latou te faamautinoaina ua malamalama le autalavou i faamanuiaga o feagaiga o le malumalu ma le faaipoipoga i le malumalu ma tulaga manaomia mo le mauaina o nei faamanuiaga. Ina ia tuu atu pe faafou se pepa faataga o le malumalu, latou te tuuina atu ia fesili masani mo pepa faataga o le malumalu e faatapulaa le faaaogaina. Pe a manaomia, latou te fetuutuunai ia fesili i le matua ma tulaga o le autalavou.

31.1.8

Faatalanoaga o Talavou Nofofua Matutua

E faatalanoa e le epikopo po o se fesoasoani ua tofia ia talavou nofofua matutua taitasi. O nei faatalanoaga e masani ona faia faaletausaga. Peitai, e mafai e le au epikopo ona fetuunai pe faafia ona fai nei faatalanoaga, e ala i musumusuga ma le faautautaga poto.

31.1.9

Faatalanoaga o Tagata e Toe Faaulufale Mai e ala i le Papatisoga ma le Faamauga

Mo faatonuga e uiga i faatalanoaga o tagata o e na soloia o latou igoa mai faamaumauga a le Ekalesia pe na faamavae mai le avea ma e auai, ma ua mananao e toe faaulufale mai e ala i le papatisoga ma le faamauga, tagai i le 32.16.2.

31.2

Fautuaina

31.2.1

Taiala Lautele

E fautuaina e peresitene o siteki ma epikopo ia tagata o siteki ma uarota o e sailia se taitaiga faaleagaga, o i latou e i ai faafitauli mamafa faaletagata, o ē e i ai fesili e uiga i aoaoga faavae, po o e ua faia ni solitulafono matuia. E mafai e peresitene o siteki ma epikopo ona faamatuu atu nisi o nei fautuaga e faia e o latou fesoasoani, ae latou te le faia pe a faia e se tagata se solitulafono matuia. I tulaga talafeagai, e faapei o se aiga o i ai ni faigata tau tupe, e mafai foi e se epikopo po o le peresitene o le siteki ona faamatuu atu nisi o fautuaga e fai e i latou o umia le Perisitua Mekisateko, o e ua agavaa e fesoasoani atu i ai. O se tagata e tofia e se epikopo po o se peresitene o le siteki e fautuaina se tagata o le au paia, e lipoti atu e le aunoa i le taitai na faia le tofiga. E tausisia foi e lea tagata le le faalauaiteleina.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona faia se taumafaiga maelega, e aofia ai le tatalo faatauanau ma le suesue i tusitusiga paia, ina ia sailia ai fofo ma tali mo i latou lava. Afai latou te manaomia pea le fesoasoani, e tatau ona latou talanoa muamua ma lo latou epikopo. Afai e tatau ai, e mafai ona ia faasino atu i latou i le peresitene o le siteki. E tatau i taitai i le lotoifale ona fautuaina tagata o le ekalesia e aua le telefoni atu, asiasi atu, pe tusi atu foi i le laumua o le Ekalesia e uiga i ni mataupu e patino i le tagata lava ia (tagai i le 38.8.26).

Ua i ai i le peresitene o le siteki ma le epikopo le aia tatau e iloatino ai, faapea foi ma musumusuga e tatau ai, e avea ai ma faufautua faaleagaga ma ni fesoasoani i la le tino mo tagata o le uarota, o e moomia lea fesoasoaniga. E tatau ona latou saunia faaleagaga a o lei fautuaina se tagata e ala lea i le sailia o le mana e iloatino ai ma le taitaiga a le Agaga. O lenei taitaiga e masani ona oo mai o ni uunaiga, mafaufauga, po o ni lagona. E masani ona faaosofia e le Agaga ia taitai ina ia manatua aoaoga mai tusitusiga paia ma perofeta o aso e gata ai.

E tatau i taitai ona faaaoga soo ia tusitusiga paia ma saunoaga a perofeta o aso e gata ai e tuuina atu ai fautuaga. O nei afioga musuia e tatau ona faaaogaina ma le faautauta, alofa, ma le mafanafana. E tatau ona latou faaaogaina ina ia musuia ma faamalosiauina ai, ae le o le faia faamalosi po o le faatupuina ai foi o le fefe.

E tatau i taitai ona lava le taimi e faatulagaina mo feiloaiga. E le tatau i tagata o le ekalesia ona lagona faapea e pisi tele taitai ma e na o ni nai minute e mafai ona ia tuuina atu mo i latou. E tatau foi i taitai ona fesoasoani i tagata ia lagona le toafilemu lelei a o amata le feiloaiga.

Afai e lagona e le peresitene o le siteki po o le epikopo e le o saunia e fautuaina se tagata o le au paia, na te toe faatulagaina se isi feiloaiga. I le va o taimi o ia feiloaiga na te sailia ai le taitaiga e ala i le suesue, tatalo, ma, afai e tatau ai, ia anapogi. E mafai foi ona la feutagai ma lona taitai perisitua.

31.2.2

Ola Faalagolago o le Tagata ia te Ia Lava i le Faaleagaga

E fautuaina e taitai ia tagata ina ia atiina ae le faalagolago ia te ia lava i le faaleagaga. Ia aloese taitai mai le faia o faaiuga mo i latou o loo latou fautuaina. Nai lo lena, e fesoasoani taitai ia i latou e faia a latou lava faaiuga faatasi ma le taitaiga a le Alii.

E tatau foi i le peresitene o le siteki po o le epikopo ona aloese mai le tuuina atu loa lava o ni faaiuga ia i latou na te fautuaina. I le mafai e gata mai ai, na te fesoasoani ia i latou ia iloiloina ma foiaina o latou lava faafitauli po o ni fesili e tusa ai ma aoaoga faavae o le talalelei ma le ata o le faaolataga. O le mea tatau lava, o lona aoaoina lea o tagata o le ekalesia i le auala e maua ai e i latou lava ia tali ma le malosiaga mai tusitusiga paia.

31.2.3

Fesili ma le Faalogologo

Pe a oo ina fautuaina, e tuuina atu e le peresitene o le siteki po o le epikopo ia fesili e fesoasoani ai ia te ia ia malamalama i le tulaga o le tagata o le ekalesia. Na te taumamao mai fesili suesue e le tatau ai. E masani lava o fesili e tatau ona aumaia ai i fafo ia lagona ma mafaufauga nai lo na o ni tali o le ioe po o le leai . E tatau ona faia e tagata o le au paia le tele o le talanoaga.

A o talanoa atu le tagata o le au paia, e tatau i le peresitene o le siteki po o le epikopo ona faalogo ma le toto’a, ia gauai atoatoa atu i ai ma le faamaoni. O le faalogo e taua tele i le faavaeina o le lagona maumaututu ma le faatuatuaina. E masani ona manaomia e tagata ia se tasi latou te faatuatuaina e faalogo atu ia i latou a o latou feagai ai ma o latou luitau ma faafitauli.

31.2.4

Salamo ma le Teena o Faaosoosoga

Afai ua fai e se tagata o le au paia se solitulafono matuia, e fesoasoani malosi ma le alofa le peresitene o le siteki po o le epikopo ia te ia ina ia salamo. Na te a’oa’o atu faapea o le salamo e aofia ai le faatinoina o le faatuatua ia Iesu Keriso, o le i ai o se loto momomo ma le agaga salamo, iloaina ma le lafoaia o le agasala, sailia o le faamagaloga, toe totogi atu, ma le faaalia o se tautinoga ua faafouina e tausia ia poloaiga. Afai e tatau ai, na te faia se tapuia’iga māmā o nisi o avanoa o le avea ai ma tagata o le Ekalesia. E tatau ona masani o ia ma tulaga e tatau ai ona faia se fono o le tagata o le Ekalesia ma le faiga faavae e amatalia ai ona fai (tagai i le mataupu 32).

Pe a fautuaina tagata o le Ekalesia, e fesoasoani taitai ia i latou ia faia ni puipuiga e tetee atu ai i faaosoosoga. Mo se faataitaiga, o tagata o loo fai se faigauo, o ē o loo feagai ma faigata i a latou faaipoipoga, o ē ua nonofo valavala pe ua tatalaina foi faaipoipoga, pe o tauivi ma nai faafitauli laiti o le ola mama e mafai ona puipuia ma faamalolosia e ala i fautuaga ua mamanuina e fesoasoani ai ia te i latou e puipuia ai mai le solitulafono. E le tau faatalitali ia taitai pulefaamalumalu mo tagata o le Ekalesia ina ia saili atu se fesoasoaniga faapea, ae e mafai ona valaau i latou e o mai mo se fautuaga.

31.2.5

Faaipoipoga, Tatala le Faaipoipoga, ma le Nonofo Valavala

E leai se taitai perisitua na te fautuaina se tagata po o ai e tatau ona faaipoipo i ai. E le tatau foi ona ia fautuaina se tagata ina ia tatalaina le faaipoipoga ma lona toalua. O na faaiuga e tatau ona faapogai mai ma tumau pea i le tagata lava ia.

Afai e faamutaina se ulugalii i le tatalaina o le faaipoipoga, pe ua nonofo eseese foi se tane ma se ava, e tatau lava ona la mauaina pea ni fautuaga mai taitai o le Ekalesia. E ono tatau ona faia fono o le tagata o le Ekalesia pe afai na la faia se agasala matuia ua mafua ai ona tatala le faaipoipoga po o le tete’a foi (tagai i le mataupu 32).

O se tagata ua nonofo valavala ma sona toalua pe o faagasolo foi le tatalaina o se faaipoipoga, e ao ona fautuaina e aua ne’i tafafao faamasani i se tasi se’ia mae’a lelei ona tatala le faaipoipoga e tusa ai ma le tulafono.

31.2.6

Fautuaga ma Togafitiga Faapolofesa

E faaopoopo atu i fesoasoaniga musuia a epikopo ma isi o ē na te faamatuu atu i ai, e mafai ona manuia tagata o le Ekalesia mai ni fautuaga talafeagai faapolofesa i nofoaga e maua ai. O lenei fautuaga po o le togafitiga e mafai ona fesoasoani i tagata o le Ekalesia ia malamalama ma tali atu i luitau o le olaga i ni auala maloloina lelei.

O le feiloai ai ma se faufautua faapolofesa ina ia maua mai ni malamalamaaga ma ni tomai e saofagā i le ola-tutoatasi faalelagona, e le o se faailoga lea o le vaivai. Nai lo o lena, e mafai ona avea o se faailoga o le lotomaualalo ma le malosiaga.

E tatau i tagata o le Ekalesia ona filifili ma le toto’a ni faufautua faapolofesa e faaaloalogia lelei o ē ua i ai laisene talafeagai. E tatau i faufautua ona faaaloalogia le faitalia, tulaga faatauaina, ma talitonuga o i latou o loo saili fesoasoani. O le faaaoga ai o nei tulaga faatauaina e talafeagai faaleaganuu i faufautuaga faapolofesa.

E tetee le Ekalesia i soo se togafitiga, e aofia ai le suia po o le togafitiga e toe lipea ai mo a’oa’oga i tulaga tau feusuaiga po o le faasinomaga o itupa, lea e tuu ai se tagata i ni faiga sauaina. (Tagai i le “Tosinaga i le Itupa e Tasi” ma le “Tagata ua Sui Itupa.”)

I totonu o le Iunaite Setete ma Kanata, e mafai e epikopo ma peresitene o siteki ona faafesootai le Tautua mo Aiga e faailoa mai ai punaoa e maua mai ai faufautua faapolofesa e ogatasi ma mataupu faavae o le talalelei. O loo tuuina atu i lalo ia faamatalaga e faafesootai ai:

1-801-240-1711

1-800-453-3860, laina faaopoopo 2-1711

FamilyServices.ChurchofJesusChrist.org

I isi eria, e mafai e taitai ona faafesootai le aufaigaluega o le Tautua mo Aiga po o le pule o le uelefea ma le ola-tutoatasi i le ofisa o le eria mo feutagaiga.

Afai e le mafai e tagata o le Ekalesia ona totogi e i latou lava ia faufautua faapolofesa pe ala atu i le inisiua, e i ai i epikopo le filifiliga o le fesoasoani i peimeni e ala i taulaga anapogi. Tagai i le 22.4 mo mataupu faavae mo le tuuina atu o le lagolago a le Ekalesia.

31.2.7

Faamanuiaga o le Perisitua

E mafai e le peresitene o le siteki po o le epikopo ona tuuina atu se faamanuiaga faaleperisitua pe afai o le tagata o loo fautuaina o loo faamaoni i lona manao i ai.

31.3

Tausisia o Mea e Le Faalauaiteleina

I le taimi o le galue ai i se valaauga ma pe a mae’a foi, e tatau i taitai ona tausisia mea e le faalauaiteleina o mataupu sa talanoaina i le taimi na fai ai faatalanoaga ma fautuaga. O le lē tausisia o mea e lē faalauaiteleina e mafai ona afāina ai le faatuatuaina, o molimau, ma le faatuatua. E lē tatau i se taitai ona talanoaina ma isi ia mataupu e lē faalauaiteleina, e aofia ai ona fesoasoani ma lona faletua, se’i vagana ua ia mauaina mai se maliega mai le tagata sa ia faatalanoaina pe fautuaina.

Afai e feagai se fesoasoani i le au epikopo po o le au peresitene o le siteki ma ni mataupu ia e moomia ona talanoaina ma le epikopo po o le peresitene o le siteki, e tatau ona ia faamalamalama atu lenei mea i le tagata ma auina atu loa o ia e aunoa ma le faatuai i le epikopo po o le peresitene o le siteki.

Afai e siitia atu se tagata i se uarota po o se siteki fou, e ono moomia e le taitai pulefaamalumalu o le iunite lea na alu ese mai ai, ona faasoa atu i le taitai pulefaamalumalu fou ia faamatalaga e uiga i faaiuga o le fono po o isi atugaluga matuia o loo faatalitali (tagai foi i le 32.4.4). O le faia o lea mea e le o se solia o le lē faalauaiteleina. Peitai, e le tatau i le taitai pulefaamalumalu ona faasoa atu faamatalaga e uiga i agasala ua uma ona foia.

31.4

Puipuia mai le Faauigaseseina

A fono pe talanoa se tasi o se au epikopo po o le au peresitene o le siteki po o se isi taitai ua tofia ma se tamaitiiti, talavou, po o se tamaitai, e talosagaina e ia se tasi o matua po o se isi tagata matua ia i ai i se potu e sosoo atu ai, faapaologa, po o le potutele. Afai e manao le tagata lea o loo faatalanoaina, e mafai ona valaaulia se isi tagata matua ina ia i ai i le taimi o le faatalanoaga. E tatau i taitai ona aloese mai tulaga uma e mafai ona malamalama sese ai.

31.5

Tali Atu i le Saua

A o faatalanoaina pe fautuaina se tagata, e mafai e se taitai perisitua ona malamalama i mea na tutupu i le sauaina po o le faia faatautala o se tamaitiiti, toalua, po o se isi tagata. E le mafai ona faatagaina le faatautala po o le sauaina o soo se ituaiga. O taiala mo le lipotiina ma le tali atu i le faatautala po o le sauaina o loo maua i le 38.6.2.1.

Mo faamatalaga e uiga i le faufautuaina o tagata ua aafia fua i le feusuaiga fai faamalosi po o isi faaoolima faalefeusuaiga, tagai i le 38.6.18.2.

Lolomi