»Lekcija 7 Materijal za nastavnu pripremu: Prihvaćanje Božje pravde, milosrđa i ljubavi«, Isus Krist i njegovo vječno evanđelje – materijal za učitelja (2023.)
»Lekcija 7 Materijal za nastavnu pripremu«, Isus Krist i njegovo vječno evanđelje – materijal za učitelja
Lekcija 7 Materijal za nastavnu pripremu
Prihvaćanje Božje pravde, milosrđa i ljubavi
Mojsije je podučio da je Jahve »pravedan… i pravičan« (Ponovljeni zakon 32:4). Također je rekao da je Gospodin »milosrdan i milostiv« (vidi Izlazak 34:6). Jeste li se ikada pitali kako Nebeski Otac i Isus Krist mogu biti pravedni i milosrdni? Ove božanske osobine ne podučavaju samo o Božjoj ljubavi za vas, već i pružaju primjer toga kako možete pokazati ljubav prema drugima.
Napomena: U Svetim pismima, naziv Bog može se odnositi ili na Nebeskog Oca ili Isusa Krista. Oba savršeno utjelovljuju sve božanske osobine. Što god učimo o jednome jednako je istinito o drugome (vidi Ivan 14:9; 17:21).
Odsjek 1
Što me Božja pravda može podučiti o njegovoj ljubavi?
Neki ljudi smatraju da se »Bog Starog zavjeta« drugačije ponaša od »Boga Novog zavjeta«. Oni vide Boga Starog zavjeta – Jahvu – kao osvetoljubivoga, zahtjevnog i grubog. I oni vide Boga Novog zavjeta – Isusa Krista – kao je ljubaznoga, milostivog i milosrdnog. No kao što ste naučili u prethodnoj lekciji, »[Isus Krist] je bio Veliki Jahve Starog zavjeta [i] Mesija Novoga« (»Živući Krist: Svjedočanstvo apostola«, hr.crkvaisusakrista.org). Kako isti Bog može biti i zahtjevan i ljubazan, srdit i dugotrpan, pravedan i milosrdan?
Ova naizgled oprečna svojstva primjeri su dubine i širine Božje osobnosti. Razumijevanje toga kako on utjelovljuje sve ove osobine omogućuje nam da mu bolje vjerujemo. Razmislite o problemima s kojima bismo se mogli susresti u svojem životu kada bismo Božje božanske osobine promatrali u crno-bijelom svjetlu – da je on ili pošten i egzaktan ili samilostan i milostiv. Dok proučavate Sveta pisma, razmislite o tome kako se sve Božje osobine odnose na njegovu savršenu ljubav.
Započnimo s osobinom pravde. Koje vam misli ova riječ donosi u um? Ponekada u Svetim pismima Božja pravda može zvučati grubo. Neki zapisi u Starom zavjetu koriste riječi poput gnjevnost i ljutnja da opišu Božju pravdu prema neposlušnima i opakima (vidi Izaija 1:4; Jeremija 32:30). Na primjer, zbog neposlušnosti naroda, Sodoma i Gomora bili su uništeni vatrom s neba (vidi Postanak 19:15–25), Asirija je raspršila dom Izraelov (vidi 2 Kraljevi 15:27–31), a Babilon je porobio narod Judin (vidi 2 Kraljevi 24:10–16). Ukratko, opaki su često iskusili teret Božje pravde.
![Destruction of Jerusalem [Uništenje Jeruzalema], Gary L. Kapp](https://assets.ldscdn.org/c0/af/c0af13187ad311eca746eeeeac1e4d7890f7257e/jerusalem_burning_destruction_prophesied_lehi.jpeg)
Kada čitamo o Božjoj ljutnji, ne bismo trebali pretpostaviti da su naši osjećaji i izrazi ljutnje, kao palim ljudima, isti kao i Božja pravedna ljutnja. Kako nas prorok Izaija podsjeća: »Jer misli vaše nisu moje misli, i puti moji nisu vaši puti, riječ je Jahvina« (Izaija 55:8).
Predsjednik Dallin H. Oaks iz Prvog predsjedništva iznio je sljedeći uvid:
Uvijek iznova čitamo u Bibliji i u suvremenim Svetim pismima o Božjoj ljutni prema opakima i o njegovu postupanju u gnjevu prema onima koji krše njegove zakone. Kako su ljutnja i gnjev dokaz njegove ljubavi? (…) Božja je ljubav toliko savršena da on s ljubavlju traži od nas da se pokoravamo njegovim zapovijedima zato što zna da samo kroz poslušnost njegovim zakonima možemo postati savršeni poput njega. Iz tog razloga Božja srdžba i njegov gnjev nisu suprotnost njegovoj ljubavi, već dokaz njegove ljubavi. (»Love and Law«, Lijahona, studeni 2009., 27.)
Vrijeme Božje pravde također je znak njegove ljubavi za njegovu djecu. Na primjer, uzmite priču o Noi i Potopu. U Noina vremena »zemlja bijaše iskvarena pred Bogom« (Mojsije 8:28). Nasilje je bilo rasprostranjeno i ljudi su se stalno upuštali u zlo. Oko 120 godina Noa je upozoravao narod da će, ako se ne pokaju, biti uništeni Potopom (vidi Mojsije 8:17–30). Zanemarivali su Božju brižnu molbu i svi su, osim Noe i njegove obitelji, izginuli u Potopu (vidi Postanak 8:15–21).
Na prvi pogled ovaj događaj može se jednostavno činiti kao primjenjivanje stroge i pretjerane pravde. No iz viđenja koje je prorok Henok primio o Noinu dobu, stječemo čudesne uvide u odnos između Božje pravde i njegove ljubavi.
Proučite u pripremi za nastavu
Pročitajte Mojsija 7:28–29, 32–33, 37 i potražite dokaze Božje duboke ljubavi čak i za one koji nisu htjeli poslušati njegove zapovijedi.
O ovom je dirljivom prizoru starješina Jeffrey R. Holland iz Zbora dvanaestorice apostola rekao:
Taj jedinstven, zanimljiv prizor podučava više o pravoj naravi Boga nego što bi bilo koja teološka teza to mogla prenijeti…
Kakve li nezaboravne slike Božjeg angažmana u našim životima! (…) Kako je lako voljeti nekoga tko nas tako neponovljivo voli! (»The Grandeur of God«, Lijahona, studeni 2003., 72.)
Dok razmišljate o tome što Božja ljubav znači vama, razmislite o najboljem načinu kako je opisati drugima. Starješina D. Todd Christofferson iz Zbora dvanaestorice podučio je:
Postoji mnogo načina na koje možemo opisati i govoriti o božanskoj ljubavi. Jedan od izraza koji danas često čujemo je kako je Božja ljubav »bezuvjetna«. Iako je to u jednu ruku i istinito, opis bezuvjetan ne možemo pronaći nigdje u Svetim pismima. Umjesto toga, njegova je ljubav opisana u Svetim pismima kao »velika i predivna ljubav« [Nauk i savezi 138:3], »savršena ljubav« [1 Ivanova 4:18; Moroni 8:16], »otkupljujuć[a] ljubav« [Alma 5:26] i »ljubav vječn[a]« [Jeremija 31:3]. Ti su izrazi bolji jer riječ bezuvjetan može prenijeti pogrešne dojmove o božanskoj ljubavi, poput toga da Bog tolerira i opravdava sve što činimo jer je njegova ljubav bezuvjetna ili da Bog ništa ne zahtijeva od nas jer je njegova ljubav bezuvjetna ili da su svi spašeni u kraljevstvu Božjem jer je Božja ljubav bezuvjetna. Božja je ljubav beskonačna i postojat će vječno, no što ona znači za svakoga od nas ovisi o tome kako odgovorimo na njegovu ljubav. (»Ostanite u mojoj ljubavi«, Lijahona, studeni 2016., 48.)
Promislite u pripremi za nastavu
Kako biste objasnili vezu između Božje pravde i njegove ljubavi za njegovu djecu?
Odsjek 2
Što me Gospodinovo milosrđe može podučiti o njegovoj ljubavi?
Dobar je osjećaj kada nas Bog blagoslovi kada smo poslušni. No teško je iskusiti posljedice za naše vlastite loše odluke. A kada su posljedice ozbiljne, to može biti zastrašujuće. U takvim trenutcima možemo moliti Gospodina za milosrđe.
Međutim, u mnogim drugim slučajevima oni koji griješe ne shvaćaju potrebu za Božjim milosrđem. Razmotrite slučaj Korijantona, sina Alme mlađega. Nakon što je napustio svoje poslanje i počinio neke ozbiljne grijehe, Korijanton je smatrao da je to »nepravda« da grešnik bude kažnjen i iskusi bijedu (vidi Alma 42:1).
Proučite u pripremi za nastavu
Pročitajte Almu 42:15, 22, 24–25 i potražite što je Alma podučio o pravdi, milosrđu i Pomirenju Isusa Krista. (Napomena: Pokajnik je »osoba koja se kaje za grijeh; žalostan zbog svojih prijestupa« [Webster“s Dictionary (1828.), »Penitent«].)
Isus Krist, s dubokom osobnom ljubavlju prema vama i svima, stoji između nas i pravde koja nas očekuje (vidi Mosija 15:9). On je već platio bolnu cijenu za naše grijehe. I on želi pružiti milosrđe pokajnicima (vidi Nauk i savezi 19:16–18). Predsjednik Dieter F. Uchtdorf, tada savjetnik u Prvom predsjedništvu, podučio je:
Ne možemo zaraditi svoj put u nebo jer će se zahtjevi pravde ispriječiti poput barijere, koju smo nemoćni nadvladati sami.
No nije sve izgubljeno…
Naši grijesi, iako mogu biti poput grimiza, mogu postati bijeli poput snijega. Budući da naš voljeni Spasitelj »sebe samoga dade kao otkup za sve« [1 Timoteju 2:6], ulazak u njegovo vječno kraljevstvo nam je omogućeno. (»Dar milosti«, Lijahona, svibanj 2015., 108.)
Razmislite ponovno o Henokovu viđenju Potopa. Henok je naučio da u svijetu duhova čak i neposlušni koji su umrli u Potopu naposljetku mogu doći i stajati »zdesna Bogu« ako primjenjuju vjeru u Isusa Krista i pokaju se za svoje grijehe (Mojsije 7:57, vidi i Mojsije 7:38, 55–56; Nauk i savezi 138:6–8, 28–37).
Starješina Lynn G. Robbins iz Sedamdesetorice podučio je kako nam Gospodinova milost pruža mnoge prilike za promjenu:
Zapanjeni smo pred Spasiteljevom milosti kojom nam pruža druge prilike u prevladavanju grijeha ili neuspjeha srca.
Nitko nije više na našoj strani od Spasitelja…
Znajući da će tijesan i uzan put biti posut kušnjama i da će nam neuspjesi biti svakodnevni događaji, Spasitelj je platio beskrajnu cijenu kako bi nam pružio onoliko drugih prilika koliko će biti potrebno da uspješno prođemo našu smrtnu kušnju…
Stoga što ne želimo biti gotovi dok ne postanemo onakvi kakav je naš Spasitelj, trebamo nastaviti ustajati svaki puta kada padnemo, sa željom da nastavimo rasti i napredovati unatoč našim slabostima. (»Do Sedamdeset i sedam puta«, Lijahona, svibanj 2018., 22., 23.)
Promislite u pripremi za nastavu
Kakve su vaše misli ili osjećaji prema Isusu Kristu, znajući da je on udovoljio zahtjevima pravde kako biste se mogli pokajati i primiti milosrđe? Što možete učiniti kako biste pokazali svoju zahvalnost za pomirbenu žrtvu koju je on prinio za vas?