Laipelí
1. Ko Hoʻo Aʻusia ʻi he Ngāue Fakafaifekau Taimi Kakató


ʻĪmisi
Ko e Akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he Tuʻunga Fakaākongá, tā ʻe Justin Kunz

1

Ko Hoʻo Aʻusia ʻi he Ngāue Fakafaifekau Taimi Kakató

1.0

Talateu

Naʻe ʻikai kamata moʻoni hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻi he ʻaho naʻe vaheʻi ai koé pea he ʻikai ʻosi ia ʻi he ʻaho ʻoku tukuange ai koé. ʻOku ʻikai hangē ʻa e ngāue fakafaifekaú ko hano tui ʻo ha teunga ngāue pe teunga ako ʻi he pongipongí pea toʻo ia ʻi he ʻosi ʻa e ʻahó. Talu mei hono papitaiso koé, kuó ke ʻi he hala ai ʻo e fuakavá ʻa ia ʻoku fakatau ki he fiefia taʻengatá, nēkeneká mo e melinó. ʻE malava ke hoko hoʻo ngāue fakafaifekau taimi kakató ko ha aʻusia liliu moʻui ka ʻoku totonu foki ke toe hoko ia ko ha konga mahuʻinga ʻo e misiona ʻo hoʻo moʻuí.

ʻI he vakai atu ʻaki ha fakakaukau ʻoku taʻengatá, ʻoku ope atu hoʻo aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi he kehe pē ke lavá—ko ha founga ia ke hokohoko atu ai hoʻo hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he kotoa hoʻo moʻuí.

Naʻe fakakaukau ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he ngaahi tāpuaki mo e faingamālie ʻoku tau maʻu ʻi heʻetau fili ke kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga ko ʻeni ʻo e fakamoʻuí. Naʻá ne fehuʻi ki he Kāingalotú ʻi he fuofua kamata ʻa e Siasí ʻo pehē, “Kāinga, he ʻikai koā ke tau fai atu ʻi ha ngāue mahuʻinga pehē? Laka atu ki muʻa kae ʻoua ʻe fakaholoholomui. Ke mou loto-toʻa, ʻe kāinga; pea fai atu, fai atu ki he ikuna! Tuku ke fiefia ʻa homou lotó, pea nēkeneka ʻo lahi ʻaupito” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:22).

Fiefia ʻi hoʻo aʻusia ʻi he ngāue fakafaifekaú ʻi hoʻo ʻofa ki he ʻOtuá mo ʻofa ki ho kaungāʻapí. Ko ha taimi ʻeni ke fiefia pea ke aʻusia ʻa e fiefia mo e melino ʻoku tolongá ʻia Sīsū Kalaisi.

1.1

Talangofua

ʻOku talangofua ʻa e kau ākonga moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo pehē, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). ʻOku ʻuhinga ʻa hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú ke ke fakahoko loto-fiemālie mo faivelenga ʻa e meʻa ʻoku kole ʻe he ʻEikí koeʻuhí ʻokú ke ʻofa ʻiate Ia pea ʻokú ke fai ia ʻi he “fiefia” (Kolose 1:11) pea ʻi he “fiefia mo e loto taʻe-kākā” (Ngāue 2:46).

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga ʻo e faivelenga haohaoá. Naʻá Ne fakahoko pē ʻa e finangalo ʻo e Tamaí. Muimui ʻiate Ia ʻaki hano fai ho lelei tahá ke tauhi kotoa ʻEne ngaahi fekaú pea moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ʻuhinga foki ʻa e faivelengá mo e talangofuá ke ke feinga ke ako, tupulaki, mo fakalakalaka; fakatonutonu fakavavevave ʻa e ngaahi fehalaākí; pea tali ʻa e ngaahi ola hoʻo filí.

ʻE tokoni maʻu pē hoʻo kau taki fakamisioná ke ke ako ʻa e founga ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he tohi tuʻutuʻuni ko ʻení.

Te ke malu taha ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi fekaú mo e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ngāue fakafaifekaú pea faʻa fakakaukau leleí. Ka ke ʻiloʻi neongo hoʻo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá, mahalo te ke kei aʻusia pē ʻa e faingataʻá, puké, pe ko ha fakatuʻutāmaki (vakai, Sione 16:33). Naʻe foua ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa (vakai, ʻAlamā 7:11–12; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:8), pea ʻokú Ne talaʻofa mai, “ʻe ʻikai te u tuku ke tuenoa ʻakimoutolu: te u haʻu kiate kimoutolu” (Sione 14:18).

ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kimoutolu. Fili ke tauhi ʻa e ngaahi fuakavá koeʻuhí ʻokú ke ʻofa ki he ʻOtuá. ʻOua naʻá ke feinga ke alea mo e ʻEikí pea ʻamanaki atu ki ha ngaahi tāpuaki pau ʻaki hono liliu ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu meiate koé. ʻOku fakangofua ʻa e ngaahi fiemaʻu ke ke moʻui ʻakí ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení. Hangē ko ʻení, ʻoua ʻe feinga ke alea mo e ʻEikí ʻaki hoʻo ʻā pongipongia ange, taʻe kai pe inu (ʻo laka hake ʻi he ʻaukai fakamāhiná), pe ʻikai fakaʻaongaʻi ʻa e ʻaho teuteú.

1.2

Ngaahi Tuʻunga Moʻui ki he Kotoa ʻo e Moʻuí

ʻOku fakaafeʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke līʻoa Maʻana ʻi he kotoa hoʻo moʻuí. ʻE tāpuekina koe ʻe he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ngāue fakafaifekaú hangē ko e ako fakatāutahá, fokotuʻu taumuʻá, pea mo hono fakaʻaongaʻi totonu ʻo e tekinolosiá ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú pea faitokonia koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí.

Tuku ke hoko ʻa e ngaahi fekau ʻi he folofolá, ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú (2019), mo e ngaahi tuʻunga moʻui fakafaifekau ʻoku ʻoatu ʻi he tohi ko ʻení, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ke ne tataki koe ʻi he kotoa hoʻo moʻuí. Ko e taimi te ke muimui ai ʻi he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo e ngaahi tuʻunga moʻuí, te Ne tataki, tāpuekina, mo fakahinohino koe ʻi hoʻo moʻuí kotoa.

Paaki