Laipelí
6. Ko e Kakato Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú


ʻĪmisi
Sīsū Kalaisi mo ha ongo sipi

ʻOkú Ne Tataki Au, tā ʻe Yongsung Kim, havenlight.com

6

Ko e Kakato Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

6.0

Talateu

Teuteu ʻi he taimí ni ke hokohoko atu hoʻo moʻuí ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi pea mo ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi hoʻo foki ki ʻapí, pea ʻi hoʻo fakakakato ho misiona ʻi he moʻuí.

6.1

Hokohoko Atu ʻa e Fetuʻutakí

Hokohoko atu hoʻo fetuʻutaki mo kinautolu naʻá ke akoʻi mo ngāue mo kinautolu ʻi hoʻo misioná, ʻo kau ai hoʻo kau taki fakamisioná. Poupouʻi mo fakamālohia kinautolu ʻi hoʻo leá mo e tā sīpingá, pea fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi heʻenau moʻuí.

6.2

Foki ki ʻApi mei Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

Koeʻuhí ʻokú ke kei hoko pē ko ha faifekau kae ʻoua kuo tukuange koe ʻe hoʻo palesiteni fakasiteikí, ʻoku fiemaʻu ai ke ke muimui ki he ngaahi tuʻunga moʻui kotoa ʻo e ngāue fakafaifekaú kae ʻoua kuo aʻu ki he taimi ko iá. Fakakaukau ke foki hangatonu ki ʻapi. ʻOku mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito ʻeni kapau ʻokú ke ngāue ʻi ha fonua kehe mei ho fonuá, ʻa ia ʻoku fakamamafaʻi ai ʻa e ngaahi fiemaʻu faka-visá. ʻE lava ke hoko hono fakatoloi hoʻo foki ki ʻapí ke faingataʻa ai hano maʻu ha visa ʻa e kau faifekau ʻi he kahaʻú. Kapau te ke fetaulaki mo ho fāmilí ke mou folau ki ʻapi, tomuʻa maʻu ha faleʻi mo ha fakahinohino mei hoʻo palesiteni fakamisioná.

He ʻikai lava ke ke fakakakato hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻi ha misiona ʻe taha, pe kole ke ke hiki ki ha misiona kehe hili ho ʻaho tukuangé koeʻuhí ke ke hoa mo ha taha ʻokú mo fāmilí.

ʻI hoʻo foki ki ʻapí, talanoa mo hoʻo palesiteni fakasiteiki ʻi ʻapí ke tukuange koe ʻi he vave tahá.

ʻI hoʻo tūʻuta pē ki ʻapí, feinga he vave tahá ke sivi fatafata vaivai, ʻo tatau ai pē pe naʻe sivi koe kimuʻa peá ke ngāue fakafaifekaú pea ʻikai ʻilo ha meʻa.

6.3

Ngāue mo e Tupulaki hili Hoʻo Ngāue Fakafaifekaú

ʻI hoʻo foki ki ʻapí, hokohoko atu hoʻo moʻui ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongoleleí. Fakapapauʻi ke:

  • Lotu mo ako fakaʻaho ʻa e ongoongoleleí.

  • Maʻu lotu pea kau atu ki ho uooti ʻi ʻapí pe uooti kakai lalahi kei talavoú.

  • Kumi ha ngaahi faingamālie ke ngāue ʻi he temipalé kapau ʻoku ʻi ai ha temipale ofi atu.

  • ʻAlu ki he ʻinisititiutí pe ngaahi kalasi ako fakalotú.

  • Fekumi ki he ngaahi faingamālie akó mo e ngāué ʻo fakafou ʻi he Siasí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé.

Moʻui ke ke aʻusia ʻa e faʻahinga fiefia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he fetaulaki ʻa ʻAlamā ko e Siʻi mo hono ngaahi kaungā faifekaú kimui ange ʻi he moʻuí:

“Pea ko ʻeni, naʻe hoko ʻo pehē ʻi he lolotonga fononga atu ʻa ʻAlamā mei he fonua ko Kitioné ki he feituʻu fakatongá, ki he feituʻu ʻo e fonua ko Manataí, ʻiloangé, naʻá ne ʻohovale, ʻi heʻene fetaulaki mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻoku nau fononga ki he fonua ko Seilahemalá.

“… Ko ia naʻe fuʻu fiefia lahi ai ʻa ʻAlamā ke mamata ki hono kāingá; pea ko e meʻa naʻe fakalahi ai ʻo lahi ange ki heʻene fiefiá, ko ʻenau kei tui mo kaungā-ngāue maʻá e ʻEikí; ʻio, pea kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá, koeʻuhi ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá, pea ʻo ka nau ka akonaki ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá” (ʻAlamā 17:1–3; tānaki atu ʻa e mataʻitohi fakahihifí).

Paaki