Palaimelí
Ngaahi Fatongiá


ʻĪmisi
ko ha fefine ʻokú ne akoʻi ha fānau

Ko Hoku Uiuiʻi ko ha Palesiteni ʻo e Palaimelí

Ngaahi Fatongiá

ʻOku houngaʻia ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo loto-fiemālie ke ngāue ʻi Hono Siasí. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha vakai fakalūkufua ki he ngaahi fatongia ki hoʻo uiuiʻí.

Taumuʻa ʻo e Palaimelí

ʻOku tokoni ʻa e Palaimelí ke ongoʻi ʻe he fānaú ʻa e ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní; ako fekauʻaki mo ʻEne palani ʻo e fiefiá; moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí; pea ongoʻi, ʻiloʻi, mo ngāue ʻo fakatatau mo e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Palaimelí ko ha taimi foki ia ke mateuteu, fakahoko, mo tauhi ai ʻa e ngaahi fuakava toputapú ʻi he kau ʻa e fānaú ʻi he ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. (Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 12.1.)

Palesitení mo e Kau Palesitenisií

ʻE tokoni ʻa e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he mātuʻá ʻi hono teuteuʻi ʻo e fānaú ke nau hū mo fakalakalaka ʻi he hala ʻo e fuakavá. Ko e taha ʻeni ʻo honau ngaahi fatongia mahuʻinga tahá. ʻOku hoko ʻa e palesitení ko ha mēmipa ʻo e fakataha alēlea fakauōtí. ʻOkú ne fakataha maʻu pē mo hono ongo tokoní pea toe fakataha foki mo e pīsopé pe ko hano tokoni naʻe vahe ki ai. ʻE tokangaʻi ʻe he kau palesitenisií ʻa e ngaahi fakataha ʻa e Palaimelí, ngāue fakaetauhi ki he fānaú fakafoʻituitui, kau faiakó mo e kau takí, pea mo e ngaahi fiemaʻu fakapule ʻa e Palaimelí. (Vakai, 12.3.2.)

Ngaahi Kalasí mo e Taimi Hivá

Ko ha faingamālie toputapu ke akoʻi ʻa e fānaú. ʻOku ʻofa mo akoʻi ʻe he kau taki ʻo e Palaimelí ʻa e fānaú ʻi he founga ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi kalasi Palaimelí ʻo fakatatau ki he taʻu motuʻá pea mo e tokolahi ʻo e kau faiako ʻoku maʻú (vakai, 12.1.3). ‘Oku tokoni ʻa e taimi hivá ke ongoʻi ʻe he fānaú ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻilo ki Heʻene palani ʻo e fiefiá (vakai, 12.1.4).

Ngaahi Fakatahá mo e Fakataha Alēleá

ʻOku fakafofongaʻi ʻe he palesiteni ʻo e Palaimelí ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e fānaú lolotonga ʻenau fakataha mo fealēleaʻaki mo e kau taki ʻi he uōtí. ʻOku kau heni ha ngaahi fakataha hokohoko mo e pīsopé pe tokoni naʻe vahe ki aí, fakataha alēlea fakauōtí, kau palesitenisií mo e sekelitalí, mātuʻá, mo ha niʻihi kehe. (Vakai, 12.3.2.)

Kau Faiakó mo e Kau Takí

Ko ha faingamālie toputapu hono akoʻi ʻa e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻE fakahoko ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ha poupou ki he kau faiako mo e kau taki ʻo e Palaimelí lolotonga ʻa e ngaahi kalasí, nesilií, mo e taimi hivá (vakai, 12.3.5). ʻE fokotuʻu ʻe he kau palesitenisī ʻo e Palaimelí ki he kau pīsopelikí ha kau tangata mo ha kau fafine ke nau ngāue ʻi he ngaahi uiuiʻi ʻi he Palaimelí mo e nesilií.

Ngaahi ʻEkitivitī ʻa e Palaimelí

ʻE palani ʻe he kau taki ʻekitivitī ʻo e Palaimelí ha ngaahi ʻekitivitī fakafiefia mo longomoʻui ʻe tokoni ki hono fakahoko ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku totonu ke langaki ʻe he ngaahi ngāué mo e ngaahi ʻekitivitií ʻa e fakamoʻoní, fakamālohia ʻa e ngaahi fāmilí, mo ʻomi ha ngaahi faingamālie ke tāpuekina ai ha niʻihi kehe. ʻOku angamaheni ke fakahoko tuʻo ua ʻi he māhina ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Palaimelí maʻá e fānau taʻu 8–11. (Vakai, 12.3.6.)

Ngaahi Fakahinohinó mo e Ngaahi Tuʻutuʻuní

Kuo pau ke fakakakato ʻe he kakai lalahi kotoa pē ʻoku ngāue mo e fānaú mo e toʻu tupú ʻa e ako ki hono Maluʻi ʻo e Fānaú mo e Toʻu Tupú ʻi loto ʻi he māhina ʻe taha hono hikinimaʻi kinautolú (ProtectingChildren.ChurchofJesusChrist.org). ʻOku maʻu ʻa e ngaahi fakahinohino mo e ngaahi tuʻutuʻuni fekauʻaki mo e fānau ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fiemaʻu makehé, ngaahi fiemaʻu ki he malú, polokalama ʻa e Fānaú mo e Toʻu Tupú, mo e niʻihi kehé ʻi he vahe 12.5 ʻo e Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá.

Paaki