Lesona 17 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega: O le Auai i le Ekalesia a le Alii
“Lesona 17 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega: O le Auai i le Ekalesia a le Alii,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona (2021)
“Lesona 17 Anomea mo Sauniuniga o le Vasega,” Anomea a le Faiaoga o Aoaoga ma Aoaoga Faavae o le Tusi a Mamona
Lesona 17 Anomea mo le Sauniuniga o le Vasega
O le Auai i le Ekalesia a le Alii
O se vaega manaomia o le auaunaga a Iesu Keriso ia sa Nifae ma sa Lamana o le faatulagaina lea o Lana Ekalesia. Na saunoa le Faaola, e tatau ona faaigoa le Ekalesia i Lona igoa ma ia atiina ae i Lana talalelei (tagai i le 3 Nifae 27:7–9). Ao e sauniuni mo le vasega, mafaufau loloto i faamanuiaga e tuuina mai e le Alii ia i latou o e auai i Lana Ekalesia. Ao e mafaufau i na faamanuiaga, mafaufau i mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai ia avea le Ekalesia o se nofoaga e taliaina fiafia ai mo fanau uma a le Atua.
Vaega 1
O a ni faamanuiaga e nao le Ekalesia lava a le Alii e mafai ona ou maua ai?
I le taimi o le asiasiga a le Faaola ia sa Nifae i le malumalu i Nuumau, sa Ia tuuina atu i Ona soo e toasefululua le pule o le perisitua ma faataga i latou e papatiso, tuu atu le meaalofa o le Agaga Paia, ma taitai Lana Ekalesia (tagai 3 Nifae 11:18–22; 12:1; 18:5, 37). Sa aoao foi e le Faaola ia sa Nifae e faapea, ina ia ulu atu i le malo o le Atua, e ao ona tatou salamo, talitonu ia te Ia, ma maua sauniga o le faaolataga ma le faaeaga ia e nao Lana Ekalesia lava ua ofoina mai ai, e pei o le papatisoga ma le faamauga (tagai 3 Nifae 11:32–41).
O le talanoaina ai o le faamoemoega o le Ekalesia a Iesu Keriso i aso anamua ma aso nei, na aoao mai ai Elder D. Todd Christofferson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:
O loo tumau pea le faamoemoega na i ai anamua: o lona uiga, o le talai atu o le tala fou o le talalelei a Iesu Keriso ma faatautaia ia sauniga o le faaolataga—i se isi faaupuga, ia aumaia tagata ia Keriso. (“E Manaomia i Se A Le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2015, 108)
Vaega 2
E mafai faapefea ona fesoasoani le ai ma inu i le faamanatuga ia te a’u i a’u taumafaiga ia avea atili e pei o Iesu Keriso?
A o faaiuina e Iesu Keriso le aso muamua o Lana auaunaga i le nuu o Nuumau, sa Ia tuuina atu le faamanatuga i Ona soo e toasefululua ma tagata. Sa Ia toe faia lenei sauniga i le aso na sosoo ai ina ua mavae le tuuina atu faavavega o le falaoa ma le uaina. (Tagai 3 Nifae 18:1–9; 20:3–8.)
Ata
aikona, suesue
Suesue mo Sauniuniga mo le Vasega
Suesue le 3 Nifae 18:3–12 ma le 3 Nifae 20:8–9, ma mafaufau i le mea na aoao mai e Iesu e uiga i faamoemoega paia o le faamanatuga.
Na faamalamalama mai e Eder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, le ala e mafai ai ona tatou maua i lenei sauniga le Agaga Paia e fai ma o tatou soa tumau:
Ata
Elder David A. Bednar
O le sauniga o le faamanatuga o se valaaulia paia ma fai soo ia salamo faamaoni ma ia faafouina faaleagaga. … Ae a o tatou saunia ma le mafaufau loloto i ai ma auai i lenei sauniga paia faatasi ma se loto momomo ma le agaga salamo, ona maua lea o le folafolaga o le a mafai ona tatou maua pea le Agaga o le Alii e faatasi ma i tatou. Ma e ala i le mana faapaiaina o le Agaga Paia e fai ma a tatou soa tumau, e mafai ai ona tatou faatumauina pea se faamagaloga o a tatou agasala. (“Faatumauina Pea le Faamagaloina o a Outou Agasala,” Liahona, Me 2016, 61–62)
Na aoao mai Elder Christofferson, o le aai ma feinu i le faamanatuga e mafai foi ona fesoasoani tatou te taulai ai i le avea atili e faapei o le Faaola:
Ata
Elder D. Todd Christofferson
Ua faatusa le falaoa ma le vai i le tino ma le toto o Ia o le Areto o le Ola ma le Vai Ola [tagai Ioane 4:10], e faamanatu mai ai lava ma le loto nutimomoia ia i tatou le tau na Ia totogiina e togiolaina ai i tatou. …
… I se tulaga faafaatusa, o loo i ai se faauigaga sili atu o le aai i Lona tino ma feinu i Lona toto, ma o lena faauigaga o le teuloto o tomai ma uiga o Keriso, aveesea o le natura faaletagata ma avea ma Au Paia “e ala i le togiola a Keriso le Alii” [Mosaea 3:19]. A o tatou aai ma feinu i le falaoa ma le vai o le faamanatuga i vaiaso taitasi, o le a lelei lo tatou mafaufau pe o le a le atoatoa e tatau ai ona tatou faaaofia ai Ona uiga ma le mamanu o Lona soifua e aunoa ma se agasala i o tatou lava tagata. …
O le ‘aai i le tino o le Faaola ma feinu i Lona toto o lona uiga o le tuuese mai o tatou olaga soo se mea e le ogatusa ma se uiga faaKeriso ma avea Ona uiga faaleatua mo i tatou lava. (“O Le Areto Ola Na Alu Ifo Mai le Lagi” Liahona, Nov. 2017, 37, 39)
Ata
aikona, tusifaamaumau
Tusifaamaumau Ou Lagona Uunaia
Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili, “O le sauniga o le faamanatuga e avea ai le sauniga o le faamanatuga ma sauniga e aupito sili ona paia ma taua i le Ekalesia” (“Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Liahona, Nov. 2008, 17). Mafaufau e tusi i lalo ni nai faatinoga e mafai ona e faia ia avea ai le faamanatuga ma le sauniga faamanatuga o le vaega aupito sili ona paia o lau tapuaiga i le aso Sapati.
Vaega 3
O a ni mea e mafai ona ou faia e fesoasoani ai i tagata uma ia lagona e i ai se avanoa mo i latou i le Ekalesia a Iesu Keriso?
Ina ua uma ona faatautaia le faamanatuga ia sa Nifae ma sa Lamana, sa aoao atu e Iesu le taua o le avea o sauniga lotu ia taliaina lelei ai ma faaaofia ai tagata.
Ata
aikona, suesue
Suesue mo Sauniuniga mo le Vasega
Suesue le 3 Nifae 18:22–25, ma mafaufau e faailoga upu po o fuaitau o loo maua ai aoaoga a le Alii e uiga i ē e tatau ona tatou faaaofia i Lana Ekalesia.
Matamata le vitio “Lifting Others” (2:49), pe faitau lona tusiga lenei. I le vitio, o loo faasoa mai ai e Sister Carol F. McConkie, o le sa avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, mea e mafai ona tatou faia ia mautinoa ai e lagona e tagata uma le taliaina i le Ekalesia a le Alii.
Na faasoa mai ai e Sister Carol F. McConkie, o le sa avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Aoao o Tamaitai Talavou, mea e mafai ona tatou faia ia mautinoa ai e lagona e tagata uma le taliaina i le Ekalesia a le Alii:
Ata
Sister Carol F. McConkie
Ou te iloa ni tagata e o mai i le lotu i Aso Sa uma ina ia mafai ona musuia ma faagaeetia, ma ē e savavali ese ma lagona le faamasinoina ma le le alofaina, le manaomiaina. …
Ua manaomia le loloto o lo tatou nofouta e uiga i le faamoemoega o le sau i le lotu i le Aso Sa, ma ia mautinoa o tagata uma e o mai e lagona e alofaina, e manaomia, e taliaina, ma siitia.
Ua tofu tagata uma ma tauiviga lilo tatou te le o iloa, ma e taua tele lo tatou nofouta o tagata uma o siomia i tatou e alofaina e le Atua ma e manaomia ona tatou vaai atu ia i latou e ala i fofoga faapei o Keriso. E le tatau ona tatou faatagaina le faamasino atu e faomalo i le ala tatou te fegalegaleai ai ma tagata. …
E le ta’ufaatauvaaina e le talalelei a Iesu Keriso ia tagata. O tagata e ta’ufaatauvaaina tagata, ma e tatau ona tatou faaleleia lena mea. E ao ona tatou mataala ma alolofa ia i latou ma tuu atu ia i latou le avanoa e tuputupu a’e ai ma ia fuga mai ma avea ma ni tagata aupito sili o i latou lava. E i ai a latou taleni ma tomai ma uiga patino o loo manaomia i le malo o le Atua. Ma afai o le a tatou fauina le malo o le Atua i le lalolagi, tatou te manaomia tagata uma e o mai. (“Lifting Others” [vitio], ChurchofJesusChrist.org)
Ata
aikona, mafaufau loloto
Mafaufau Loloto i Sauniuniga mo le Vasega
O le a se mea e mafai ona ou faia ia faateleina ai le agaga faauo ma le faaaofia e fesoasoani ai i fanau a le Atua ia latou lagona e i ai so latou avanoa i le Ekalesia a le Alii?