Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 7: Ko e Fakamoʻoni Fakatāutahá


Vahe 7

Ko e Fakamoʻoni Fakatāutahá

Ko hono ʻiloʻi fakapapau ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku iku ia ki ha ngaahi fakapale maʻongoʻonga mo ha fiefia ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻI he 1974 naʻe maʻu ai ʻe ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ha tohi mei hono foha ko ʻAniteluú ʻa ia naʻe lolotonga ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻe tohi mai ʻa ʻAnitelū ʻo pehē: “Ne u talaange ki ha tama. … naʻá ku ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ne u talaange ki aí, peá u talaange kuo fakamoʻoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au. … ʻI heʻeku toki fakakaukau hake ki ai ki mui angé, ne u kiʻi hohaʻa heʻeku fai peheé.” Tupu mei heʻene hohaʻa ko ʻení, naʻá ne pehē ai, “Kuó u fakamamaʻo mei hono fai ʻeku fakamoʻoní ki ha taha ʻo toe laka atu ʻi heʻeku pehē ange pē ‘ʻOku ou ongoʻi, ʻOku ou tui, mo e ngaahi lea pehē pē.’ ”

Naʻe tohi ʻa ʻEletā Kimipolo ki hono fohá. Naʻá ne pehē ai, “ ʻKuó u ʻiloʻi lelei ʻa e ongo ʻokú ke maʻú he ko e meʻa tatau pē naʻe hoko kiate au ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Ne u fie maʻu ke u faitotonu ʻiate au pē pea ki he polokalamá pea ki he ʻEikí. Ne u kiʻi nofo hifo ʻo fokotuʻutuʻu fakalelei ʻeku ngaahi foʻi leá ke maʻu mei ai mo ha toe ngaahi foʻi lea kehe ke ʻoua pē naʻá ku lea hangatonu ʻo talaange naʻá ku ʻiloʻi. Ne u kiʻi ongoʻi momou foki ke fai ʻeni he ko e taimi ko ia naʻá ku fakaongoongo ai ki he Laumālié mo fakahoko hoku fatongiá, naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié. Ne u fiemaʻu moʻoni ke fakahā ange ʻa e meʻa naʻá ku ongoʻi moʻoní, ke u talaange naʻá ku ʻiloʻi, ka naʻá ku fakalongolongo pē. Ko e taimi ko ē naʻe teu ai ke u fakahā ʻoku moʻoni ha meʻá, ne u ongoʻi manavahē, ka ʻi he taimi ne u fakaongoongo ai pea ueʻi au ʻe he laumālié, naʻá ku loto ke u fakamoʻoni. Naʻá ku pehē ne u faitotonu, ʻo faitotonu ʻaupito, peá u toe fakakaukau pē ta naʻe ʻikai. …

“ ʻOku ʻikai ha toe veiveiua ko e ʻaho ko ia naʻá ke fakamoʻoni ai ki he tokotaha fiefanongó naʻá ke ʻILOʻI ʻoku moʻoní, naʻe feinga lahi ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻa e moʻoni ko ʻení kiate koe ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ke ongoʻi mālohi ʻeni ʻi he taimi naʻá ke ʻi he Laumālié aí peá ke fakaongoongo ki ai mo taukaveʻi ʻa e polokalama māʻoniʻoní, ka ʻi hoʻo ‘mavahe mei he Laumālié’ peá ke fakaʻuhingaʻi mo ke vakaiʻi peá ke fakafehuʻi pē ʻe koe koé, naʻá ke loto leva ke ke holomui. …

“ ʻOku ʻikai ke fehuʻia ʻe au hoʻo fakamoʻoní. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku ʻiate koe (ʻo hangē ko ia ne u maʻú) ha ngaahi tuʻonifilo koula ʻo e fakamoʻoní ʻoku taʻefaʻalaua pea ko ʻenau tatali pē ke ala mai ʻa e toʻukupu ʻo e Pule Lalangá, ʻo fokotuʻutuʻu mo lalanga kinautolu ke hoko ko ha tupenu fakaʻofoʻofa mo haoahaoa. ʻE hoku foha, fai ki heʻeku faleʻí pea ʻOUA NAʻÁ KE TAʻE FANONGO KI HE LAUMĀLIÉ, ka ko e fē pē ha taimi ʻe fanafana atu ai ʻa e Laumālié, muimui ki Heʻene ngaahi ueʻi māʻoniʻoní. Fakaongoongo ki he Laumālié pea fakafanongo ki Heʻene ngaahi ueʻí pea kapau ʻokú ke ongoʻi ha meʻa ʻi ho lotó peá ke loto toʻa ʻo lea ʻaki e ngaahi meʻa ko iá. ʻE fakalahi ʻe he ʻEikí hoʻo fakamoʻoní pea ʻe ongo ia ki he loto ʻo e kakaí. ʻOku ou ʻamanaki pē te ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ko hao fakaangaʻi ʻeni, ka ko ʻeku feinga pē ke tokoni naʻa ʻaonga. …

“He ʻikai ke u lava ʻo fakaʻosi ʻeku tohi kiate koé taʻe fai atu ʻeku fakamoʻoní. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni— ko Sīsū ʻa e Tupuʻangá mo e Huhuʻí; kuo toe fakafoki mo fakahā mai ʻi he Palōfita moʻoní, ʻia Siosefa Sāmita, ʻa e Ongoongolelei ʻoku tau malangaʻi pea malangaʻi ʻe heʻetau kau faifekau ʻe toko 3,000, pea ʻoku meí he ʻOtuá ia, pea kuó u fakatapui ʻa e toenga ʻo ʻeku moʻuí ki hono ‘malangaʻi ʻo e puleʻangá.’ Kuó u lototoʻa ʻi hono [fai ʻo ʻeku fakamoʻoní] … pea ʻoku ou toutou fakamoʻoniʻi ia. ʻOku ou ʻilo fakapapau ʻoku tatau pē mo hoʻo fakamoʻoní, tuku kehe pē mahalo ko e meʻa ʻoku kei fie maʻú ke lalanga hoʻo ngaahi tuʻonifilo koulá ke hoko ko ha tupenu kakato ʻa ia ʻe vave pē hano fakahoko ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻo ka ke fakaʻataʻatā ho lotó pea tuku ke ne puleʻi ʻa ho ʻatamaí.

“Fakatauange ke tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke lalanga ʻaki e ngaahi tuʻonifilo koula ʻo e ngaahi meʻa kuó ke aʻusiá mo e ngaahi ueʻi fakalaumālie kuó ke ongoʻí ha tupenu fakaʻofoʻofa pea ʻofa ke tupulaki maʻu ai pē ʻa ho mālohí ke kei hokohoko atu ʻi hono moʻui ʻaki pea mo hono malanga ʻaki ʻo e moʻoni taʻe ngatá.”1

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻE lava ke tau taki taha maʻu ha fakamoʻoni—ʻa ia ko ha fakahā mei he Tamai Hēvaní ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fehuʻi ʻe he Fakamoʻuí kia Pita, “ ʻKa ʻoku pehē ʻe kimoutolu ko hai au?” Pea naʻe lea ʻa Pita maʻá hono kāinga ko e kau ʻAposetolo kehé ʻo pehē, “Ko koe ko e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.” Ko ha folofola mātuʻaki mahuʻinga ʻaupito naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí hono hokó. Naʻá ne pehē, “Saimone Pasona, ʻokú ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” (Mātiu 16:13–17).

Ko hai naʻá ne fakahā ʻa e moʻoni fakaʻohovale ko ʻení kiate iá? Ko ʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Naʻá Ne fakahoko fēfeeʻi ia? ʻI he fakahā. Naʻe ʻikai ke maʻu mei ha tangata pe mei ha tohi pe mei ha kolisi ʻa e ʻilo pau ko ʻeni ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Huhuʻi mo Fakamoʻuí. Naʻe maʻu fakahangatonu pē ia ʻe Pita mei heʻetau Tamai Hēvaní ʻi hono fakahā ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. …

… ʻE lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻi māmani ha fakahā, ʻa e fakahā tatau pē ko ia naʻe maʻu ʻe Pitá. ʻE hoko ʻa e fakahā ko iá ko ha fakamoʻoni, ko hano ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa Kalaisi, ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻE lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻa e ʻilo fakapapau ko ʻení, pea ko e taimi te ne maʻu ai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení, ʻe maʻu ia mei he ʻOtuá kae ʻikai mei he akó ʻataʻatā pē. Ko e moʻoni ʻoku mahuʻinga ʻa e akó, ka kuo pau ke ō fakataha pē ʻa e akó, mo ha lotu lahi mo e ngāue, pea ʻe hoko mai leva ʻa e fakahā ko ʻení.

Ko e taimi ko ē ʻokú ke ʻiloʻi fakafoʻituitui ai naʻe ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻa Sīsū ko ha tokotaha poto maʻongoʻonga, ka ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe hāʻele mai ki māmani ʻi he founga ʻoku tau pehē naʻá Ne hāʻele mai aí, pea naʻe hāʻele atu mei māmani koe- ʻuhí ko e taumuʻa ʻoku tau pehē naʻá Ne hāʻele atu aí—ko e taimi ko ia ʻokú ke ʻiloʻi fakapapau ai ʻení, pea ke ʻiloʻi ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá pea ko e Siasi fakalangi ʻeni naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisí, ko hoʻo maʻu ia ha fakahaá.2

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku nau pōlepole ʻi heʻenau ʻatamai potó, ʻo nau pehē ke nau lava ke ako ʻo ʻilo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai faʻa mahinó, ka he ʻikai te nau teitei lava ʻo fakaʻuhingaʻi pe fakamalataʻi pe mahino kiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻi heʻenau fakaʻuhingá pe ʻi heʻenau ngaahi founga fakaʻatamaí. Ko e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻe toki lava pē ke mahino ia ʻi he Laumālié. Kuo pau ke fou mai ia ʻi he lotó he ko e feituʻu ia ʻoku maʻu ai ʻa e fakamoʻoní.3

Ko hono ʻiloʻi fakapapau ʻa e moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻoku fakaiku ia ki hano maʻu ʻo ha ngaahi pale maʻongoʻonga mo ha fiefia ʻoku ʻikai faʻa fakamatalaʻi. ʻOku hangē ʻa e taʻe fai ha tokanga ki he fakamoʻoní ko ha taufā kui ke ʻilo ho halá ʻi he fakapoʻulí pea ʻe lava ke hoko ai kiate koe ha ngaahi fakatuʻutāmaki ʻoku ʻikai te ke lava ke sio ki ai. Ko e tangata ʻoku ʻikai tokanga ki he fakamoʻoní, ʻokú ne ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí he lolotonga ʻo e hoʻatāmālié, ʻo ne humu ʻi ha ngaahi meʻa ʻe lava pē ke toʻo mei he halá, pea kei nofo ai pē ʻi he taʻe paú mo e taʻe tuí ʻo hangē ko haʻane nofo ʻi ha loki ʻoku ʻikai ke fuʻu māmá, lolotonga ko iá ʻoku ʻikai fiemaʻu ke pehē. Ko e ʻiloʻi fakalaumālie ʻo e moʻoní ko e maama ʻuhila ia ʻokú ne fakamaamangia ʻa e ʻaná; ko e matangi mo e laʻā ʻokú ne fakamoveteveteʻi atu ʻa e kakapú; ko e meʻangāue fakaʻuhila ʻokú ne fetuku e ngaahi fuʻu maká mei he halá.4

ʻOku maʻu pea tauhi ha fakamoʻoni ʻi he fāifeinga lahi ki aí.

Ko e fakamoʻoní ko ha fakahā fakatāutaha ia—ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki mahuʻingá—pea ʻe lava ke maʻu ia ʻe he tokotaha kotoa pē te ne ngāueʻi ke ne maʻu.5

Ko ha fehuʻi lelei kuo fai ʻe ha kakai ʻe toko lau miliona talu mei he taimi naʻe lea ʻaki ai ʻe Siosefa Sāmitá: Te u ʻilo fēfē pe ko e fē ʻi he ngaahi siasí kotoa ʻoku moʻoni, faka-ʻOtua mo tali ʻe he ʻEikí, ʻo kapau ʻoku ʻi ai ha kautaha pehē?

Kuó Ne foaki mai ʻa e kií. ʻE lava ke ke ʻiloʻi ia. ʻOku ʻikai fie maʻu ke ke toe veiveiua. … Ko e founga pē ʻoku fie maʻú ko e: ako, fakakaukau, lotu, pea ngāue. Ko e kiʻí ʻa e fakahaá. Ko hoʻo tukulolo pē peá ke loto fakatōkilalo mo ke ongoongofua, ʻe fakahā atu leva ia ʻe he ʻOtuá kiate koe. Ko hoʻo siʻaki kotoa pē hoʻo fakakaukau fielahí, pea fakahā ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻa hoʻo puputuʻú, tukuange ʻa hoʻo siokitá, peá ke fakaongoongo ki he akonaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, kuó ke mateuteu leva ke kamata hoʻo akó.6

Te tau lava ke fakapapauʻi ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá; ʻa hono hokohoko atu ʻo e ngaahi ngāue ʻa Kalaisí, ʻa ʻene sino kehekehe kae tatau pē mo ʻene Tamaí; ʻa hono faka-ʻOtua ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻia Siosefa Sāmitá, ʻa e kau palōfita kehé pea mo e ngaahi tokāteline ʻo e siasi ʻo e ʻOtuá kuo fokotuʻu ʻi he funga māmaní; ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki fakalangi ʻoku ʻi ai ʻa e mafaí ʻa ia kuo foaki ki he tangatá ʻi he ngaahi fakahā mei he ʻOtuá.] ʻE lava ke ʻiloʻi ia ʻe he tokotaha kotoa pē ʻo hangē ko ʻene ʻiloʻi ʻoku ulo mai ʻa e laʻaá kiate iá. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau lava ai ʻo maʻu ʻa e ʻilo ko iá, te tau ʻiloʻi pau leva kuo teʻeki ke tau fai ha feinga ke maʻu ia. Ko e feinga lahi ʻoku fai kae toki maʻu ia ʻo hangē ko hano maʻu ʻo ha ngaahi mataʻitohi ʻi he akó. ʻOku maʻu ia ʻe he tokotaha ʻokú ne maʻa ʻi heʻene fakatomalá mo e ngaahi ouaú ʻo kapau ko e holi ia ʻa hono lotó pea ʻokú ne feinga ki ai, fakatotolo fakamātoato ʻi ai, ako, peá ne lotu faivelenga.7

Naʻe folofola ʻa e Huhuʻí:

“Ko ʻeku akonakí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana naʻá ne fekau aú.

“Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē.” (Sione 7:16–17.)

ʻOku ʻuhinga ki he hā hono ʻiloʻi ʻo e tokāteliné? Ko hano ʻiloʻi fakapapau ia taʻe toe ʻi ai ha veiveiua. Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha pale mahuʻinga ka ʻe toki maʻu pē ia ʻi hano fakahoko ʻo ha ngaahi meʻa pau ʻoku fiemaʻu. Ko e talaʻofa hení ko hono ʻiloʻi hono faka-ʻOtua ʻo e tokāteliné. Pea ko e fono pe meʻa ʻoku fiemaʻu hení ko e “fai Hono finangaló.”…

… He ʻikai maʻu ʻa e fakamoʻoní ʻi hano tali ʻataʻatā pē ʻo e tokāteliné taʻe fai ha ngāue; he ʻikai maʻu ʻa e ʻilo fakapapau ko iá ʻi hano fai fakakonga pē ʻo e polokalamá, ka ko ha feinga mālohi ke moʻui ʻaki e ngaahi fekaú.

ʻOku tau faʻa fakatokangaʻi ʻa e meʻá ni ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Naʻe pehē mai ha taha kiate au ʻi ha siteiki ne u ʻaʻahi ki ai, “ ʻOku ou fakamamaʻo pē au mei he ngaahi houalotu fakamoʻoní kātoa. ʻOku ʻikai ke u tali e ngaahi lea ongo mo fakatupu tangi ʻoku fai ʻe ha kakai ʻe niʻihi. He ʻikai ke u lava ʻo tali e ngaahi tokāteline ko ʻení kae ʻoua leva pē ke u fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi sitepú kotoa ʻi ha founga ʻoku ngali poto mo ʻuhinga leleí.” Naʻá ku ʻiloʻi ʻa e faʻahinga tangata pehení he kuó u ʻosi fetaulaki mo ha niʻihi hangē pē ko iá. Kuo teʻeki pē ke nau moʻui kakato ʻaki ʻa e ngaahi fekaú; ʻoku nau totongi vahehongofulu siʻisiʻi pē pe taʻe totongi vahehongofulu, maʻulotu atu pē he taimi ʻe niʻihi, fakaangaʻi lahi e ngaahi tokāteliné, ngaahi fokotuʻutuʻú, pea mo e kau takí, pea ʻoku tau ʻiloʻi lelei hono ʻuhinga ʻoku ʻikai ke maʻu ai haʻanau fakamoʻoní. Manatu ki he folofola ʻa e ʻEikí:

“Ko au ko e ʻEikí, ʻoku ou haʻisia ke fai, ʻo ka mou ka fai ʻa e meʻa ʻoku ou leaʻakí; ka ʻo ka ʻikai te mou fai ʻa ia ʻoku ou leaʻakí, ʻoku ʻikai hamou talaʻofa” (T&F 82:10).

ʻOku ʻikai “fai [ʻe he kakai peheé] ʻa ia ʻokú Ne leaʻakí,” ko ia ʻoku ʻikai hanau talaʻofa… .

… ʻOku ʻikai ko e māteakiʻi kuí ʻokú ne fakaava ʻa e tauhiʻanga ʻo e ʻilo fakalaumālié ka ko e tauhi totonú mo hono fakaava ʻo e ngaahi kií. He ʻikai fakafaikehekeheʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fānaú ka ʻokú Ne fiefia ke maʻu atu kitautolu Maʻana pea ʻe tāpuakiʻi ʻa kitautolu kātoa kapau pē te tau loto ki ai.8

Ko e hā hoʻo meʻa ʻe fai ʻaki hoʻo fakamoʻoní? Te ke tauhi ia ke māsila ʻo hangē ko e hele ʻoku hifi ʻaki ʻe heʻetau ngaahi faʻeé ʻa e kakanoʻimanú? Te ke tuku pē ke ʻuli mo ʻumeʻumea?… . ʻOku meimei hangē ia ha fuʻu losé. Taʻofi ke ʻoua ʻe tō e ʻuhá ki ai; ʻoua ʻe toe fakavai ia ʻi ha kiʻi taimi siʻi pea ko e hā leva ʻe hoko ki hoʻo fuʻu losé? ʻE mate. ʻE mate hoʻo fakamoʻoní. ʻE mate hoʻo ʻofá. Kuo pau ke fafangaʻi e meʻa kotoa pē. ʻOkú ke fafangaʻi tuʻo tolu ho sinó ʻi he ʻaho. Kuo folofola mai ʻa e ʻEikí ke ke tauhi ke maʻu hoʻo fakamoʻoní, tauhi ho laumālié ke moʻui, kuo pau ke ke fafangaʻi ia ʻi he ʻaho kotoa pē… . Ko hono ʻuhinga ia ʻokú Ne folofola mai ai ke tau lotu ʻi he efiafi mo e pongipongi kotoa peé. Ko hono ʻuhinga ia ʻokú Ne folofola mai ai ke kei hokohoko atu ai pē ʻetau lotú koʻeuhí ke ʻataʻatā pē ʻa e laine ko iá.9

ʻOku fiemaʻu ke tau kau atu ki he ngaahi houalotu fakamoʻoní.

Ko e taha e ngaahi houalotu fakamoʻoní ʻo e ngaahi fakatahaʻanga lelei taha ʻi he [Siasí] he māhiná kotoa, ʻo kapau ʻokú ke maʻu ʻa e laumālié. Kapau ʻokú ke ongoʻi taʻeoliʻia ʻi ha houalotu fakamoʻoni, ʻoku ʻi ai e meʻa ia ʻoku fehālaaki ʻia koe, ka ʻoku ʻikai ko e kakai kehé. Te ke lava ʻo tuʻu pea fai hoʻo fakamoʻoní pea te ke pehē ko e fakatahaʻanga lelei taha ia ʻi he māhiná; ka ʻo kapau te ke tangutu pē ʻo lau e ngaahi fehālaaki fakakalamá mo kataʻi ʻa e tangata ʻoku ʻikai siʻi lava ʻo lea leleí, te ke taʻeoliʻia. … ʻOua naʻa ngalo ia ʻiate koe! ʻOku fie maʻu ke ke feinga ke maʻu haʻo fakamoʻoni. ʻOku fie maʻu ke ke kei feinga pē!

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ʻi he vahe 60 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo pehē, “Ka ʻoku ʻikai te u loko leleiʻia ʻi ha niʻihi, he ʻoku ʻikai te nau fie fakaava honau ngutú” (T&F 60). Ko e hā ʻEne ʻuhingá? ʻOkú Ne folofola kapau he ʻikai te nau fakaʻaongaʻi honau ngutú, ʻe mole meiate kinautolu ʻa ia kuó Ne foaki maʻanautolú. ʻE mole honau laumālié. ʻE mole ʻenau fakamoʻoní. Pea ʻe lava pē ke mole mei hoʻo moʻuí ʻa e meʻa mahuʻinga taʻe hano tatau ko ʻení.

ʻOku fakataha ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Toko Hongofulu Mā Uá fakataha mo e Kau Taki Māʻolungá kātoa ʻi he temipalé he māhina kotoa pē. ʻOku nau fai ʻenau fakamoʻoní mo fefakahā ʻaki ʻenau feʻofaʻakí ʻo hangē pē ko kimoutolú kātoa. Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke fai ha fakataha fakamoʻoni ʻa e Kau Taki Māʻolungá? Ko e ʻuhinga tatau pē ʻoku fie maʻu ai ke fakahoko haʻamou fakataha fakamoʻoní. ʻOku mou pehē te mou kei maʻu ʻa hono mahuʻinga kakato hoʻomou fakamoʻoní kapau te mou taʻe fakahoko ia ʻi ha māhina ʻe tolu, pe ono, pe hiva , pe hongofulu mā ua? …

ʻOkú ke ʻiloʻi ko ha meʻa mahuʻinga ʻaupito ʻa e fakamoʻoni ko ʻení. ʻE lava ʻe ha faifekau pē pe ha pātele ʻo lau mei he folofolá mo fai ha ngaahi fakamatala. Ka he ʻikai lava ʻe he pātele pe faifekau kotoa pē ʻo fai haʻane fakamoʻoni. ʻOua te ke tangutu ʻi he houalotu ʻaukaí ʻo lohiakiʻi pē koe mo ke pehē, “Mahalo pē he ʻikai ke u fai ʻeku fakamoʻoní he ʻahó ni. Mahalo he ʻikai lelei ia ki he kāingalotu kehé he kuo lahi ʻaupito e ngaahi faingamālie ia kuó u maʻú.” Fai hoʻo fakamoʻoní. Pea ʻoku lōloa feʻunga pē ʻa e miniti ʻe tahá ke ke fakamoʻoni ai.

ʻOku ʻi ai hoʻo fakamoʻoni! Ko e moʻoni, ʻoku fie maʻu ke langaki mo hiki hake pea fakatupulaki ia; pea ko e meʻa ia ʻokú ke faí. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ke fai ai hoʻo fakamoʻoní, ʻoku fakamālohia ia.10

ʻOku fakahoko e ngaahi fakamoʻoní ʻaki ʻa e ngaahi lea faingofua kae mālohi.

“ ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni.” ʻOku ʻikai pehē kuo lau piliona hono leaʻaki ʻo e ngaahi foʻi lea siʻi ko ʻení ʻe ha kakai ʻe lau milioná pea pehē ai kuo motuʻa. He ʻikai pē ha taimi ia ʻe motuʻa ai. ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻi he kakai ʻoku nau feinga ke fakalea ʻaki ia ha ngaahi lea kehe he ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ngaahi lea ia ʻe tatau mo e “ ʻOku ou ʻiló.” ʻOku ʻikai ha lea ia te ne fakahā ʻa e ngaahi ongo vivili ʻoku lava ke haʻu mei he lotó ʻo hangē ko e “ ʻOku ou ʻiló.”11

ʻOku manavasiʻi e niʻihi ia ʻo hotau kakai leleí naʻa kuo motuʻa e ngaahi lea ʻoku nau ngāue ʻakí ʻo nau feinga ai ke mavahe mei heʻenau ngaahi fakamoʻoní ʻo nau lea ʻaki ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo e ongoongoleleí. ʻOua naʻa ʻi ai ha taimi te ke hohaʻa ai ʻi hoʻo ngāue ʻaki e ngaahi lea tatau pē ʻi hoʻo fakamoʻoní. ʻOku lea peheni ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻokú ne fai ai ʻene fakamoʻoní, “ ʻOku ou ʻilo naʻe uiuiʻi ʻa Siosefa Sāmita ʻe he ʻOtuá, ko ha fakafofonga fakalangi. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.” Vakai ki ai, ko e meʻa tatau pē ʻoku mou lea ʻakí kātoa. Ko e fakamoʻoní ia. ʻOku ʻikai pē ha taimi ia ʻe motuʻa ai, ʻikai ha taimi ʻe motuʻa ai! Fakahā maʻu pē ki he ʻEikí ʻokú ke ʻofa lahi kiate Ia.

ʻOku ʻikai ko ha akonaki e fakamoʻoní; ʻoku ʻikai ko ha malanga e fakamoʻoní (ʻoku ʻikai ko hoʻo ʻi aí ke ekinaki ki hono toé); ʻoku ʻikai ko haʻo fakamatala ki haʻo folau naʻe fai. Ko hoʻo ʻi aí ke fai hoʻo fakamoʻoní. ʻOku fakaofo ʻa e meʻa te mou lava ke lea ʻaki ʻi hoʻomou fakamoʻoní ʻi ha sekoni ʻe 60, pe 120, pe 240, pe ko e hā pē taimi kuo tuku atú, ʻo kapau te mou nofo taha pē ki he fakamoʻoní. ʻOku mau fie ʻilo ki he meʻa ʻoku mou ongoʻí. ʻOku mou ʻofa moʻoni he ngāué? ʻOkú ke fiefia ʻi hoʻo ngāué? ʻOkú ke ʻofa he ʻEikí? ʻOkú ke fiefia ʻi hoʻo hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí?12

Fakahā pē meʻa ʻokú ke ongoʻi ʻi ho lotó. Ko e fakamoʻoní ia. Ko e mōmēniti pē ʻokú ke kamata malanga ai ki he kakai kehé, ko e ngata ia hoʻo fakamoʻoní. Fakahā ange pē meʻa ʻokú ke ongoʻí, ʻa e meʻa ʻoku talaatu kiate koe ʻe ho ʻatamaí mo ho lotó mo e konga kotoa pē ʻo ho sinó.13

ʻI he anga ʻo ʻetau fongongá, ʻoku ou ʻiloʻi he ʻikai fuoloa mei heni, kuo pau ke u tuʻu ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí ʻo fai ha fakamatala ki he ngaahi lea ne u lea ʻakí, ʻoku ou tānaki atu ai he taimí ni mo ʻeku fakamoʻoni fakatāutaha mo mālūʻiá, naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, mo e ʻEiki toetuʻu ko Sīsū Kalaisí, ki he tamasiʻi ko Siosefa Sāmitá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e Tohi ʻa Molomoná ko hono liliu ia ʻo e ngahi lekooti motuʻa ʻo e ngaahi puleʻanga naʻa nau moʻui ʻi he hemisifia hihifó, ʻo nau tuʻumālie ai pea hoko ʻo mālohi ʻi he taimi naʻa nau tauhi ai e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ka naʻe fakaʻauha lahi foki kinautolu ʻi he ngaahi tau fakalotofonua fakamanavahē ʻi he taimi naʻe ngalo ai ʻiate kinautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamoʻoni ʻa e tohí ni ki he moʻui mo e moʻoni ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi Heʻene hoko ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe toe fakafoki mai ki māmani ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e lakanga taulaʻeiki faka-ʻĒloné mo e lakanga taulaʻeiki faka-Melekisētekí fakatouʻosi, ʻe Sione Papitaiso mo Pita, Sēmisi mo Sione, mo e mafai ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá; pea naʻe hokohoko mai ai hono toe fakafoki mai ʻo ha ngaahi kī mo e mafai kehe; pea ʻoku tau maʻu he ʻahó ni ʻa e mālohi mo e mafai ko ia naʻe foaki meí he langí. ʻOku ou fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kinautolu kotoa pē ʻoku aʻu atu ki ai ʻa e ongo ʻo hoku leʻó ʻi he loto māluʻia. ʻI he huafa ʻo e ʻEikí ʻoku ou palōmesi atu ai ko kinautolu kotoa pē ʻe tokanga ki heʻemau pōpoakí, ʻo nau tali pea moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, te nau tupulaki ʻi he tuí mo e mahinó. ʻE fakalahi atu ʻaki kiate kinautolu ʻa e melinó ʻi heʻenau moʻuí pea ʻi honau ngaahi ʻapí, pea te nau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea tatau pē ʻi he ivi ʻo e Lāumālie Māʻoniʻoní ko e ngaahi lea tatau ʻo e fakamoʻoní mo e moʻoní.14

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Toe vakai ki he tohi naʻe fai ʻe ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ki hono foha ko ʻAniteluú (peesi 85–86), pea fakatokangaʻi hono fakatatau ʻo e fakamoʻoní ki ha tupenu naʻe lalangá. Ko e hā e ngaahi meʻa naʻá ke aʻusia mo e ngaahi ongo naʻá ke maʻu ʻa ia ʻoku hoko ko hoʻo “ngaahi tuʻonifilo koula ʻo e fakamoʻoní”? Fakakaukau ki he meʻa kuo fai ʻe he ʻEikí ke tokoni atu ki hoʻo lalanga hoʻo ngaahi tuʻonifilo ʻo e fakamoʻoní ke hoko ko ha tupenú.

  • ʻOkú ke pehē naʻe tokoni fēfē kia ʻAnitelū Kimipolo ʻa ʻene maʻu e tohi mei heʻene tamaí? Ko e hā ha faingamālie ʻoku maʻu ʻe he ngaahi mātuʻá ke vahevahe ai ʻenau ngaahi fakamoʻoní mo ʻenau fānaú? ʻE lava fēfē ke tau tokoniʻi ʻa e toʻu tupú ke nau lava ʻo maʻu mo tala ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e laumālié ʻa ia ʻe iku ki ha fakamoʻoní?

  • Toe vakaiʻi nounou e peesi 88–93 ʻo kumi e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Kimipolo ke fakamatalaʻi ʻaki ʻetau feinga ke maʻu pea mo fakamālohia ʻetau ngaahi fakamoʻoní. Ko e hā e meʻa ʻe lava ke fai ʻe he tokotaha ko iá kapau ʻokú ne ongoʻi ʻoku veiveiua ʻene fakamoʻoní?

  • Ako e faleʻi ʻa Palesiteni Kimipolo fekauʻaki mo e ngaahi houalotu ʻaukai mo fakamoʻoní (peesi 92–93). ʻOkú ke pehē ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tau fakahoko ai e ngaahi fakatahaʻanga ko ʻení? Ko e hā ʻoku tupulaki ai ʻo toe mālohi ange ʻetau fakamoʻoní ʻi heʻetau vahevahe kinautolu mo e niʻihi kehé? Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau fai ke fakapapauʻi ʻe hoko e houalotu fakamoʻoní ko e taha ʻo e ngaahi fakatahaʻanga lelei taha ʻo e māhiná kiate kitautolu?

  • Toe fakamanatu e faleʻi ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kau ki he founga ʻoku totonu ke tau fakahoko ʻaki ʻetau ngaahi fakamoʻoní (peesi 93–94. Ko e hā ʻoku fuʻu mālohi pehē fau ai e ngaahi foʻi lea ko ia ko e “ ʻOku ou ʻiló ”?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí: 1 Kolinitō 12:3; 1 Pita 3:15; ʻAlamā 5:45–46; Molonai 10:4–7; T&F 42:61; 62:3

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tohi meia Sipenisā W. Kimipolo kia ʻAnitelū E. Kimipolo, 1947; mei he ngaahi tohi kuo tānaki ʻe ʻAnitelū E. Kimipoló.

  2. “President Kimball Speaks Out on Testimony,” New Era, ʻAokosi 1981, 4.

  3. ʻI he H. Stephen Stoker and Joseph C. Muren, comps., Testimony (1980), 167–68.

  4. Faith Precedes the Miracle (1972), 14.

  5. “The Significance of Miracles in the Church Today,” Instructor, Tīsema 1959, 396.

  6. “Absolute Truth,” Ensign, Sepitema 1978, 7–8.

  7. Faith Precedes the Miracle, 13–14.

  8. New Era, ʻAokosi 1981, 4, 6, 7.

  9. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 141–42.

  10. New Era, ʻAokosi 1981, 6–7.

  11. The Teachings of Spencer W. Kimball, 141.

  12. New Era, ʻAokosi 1981, 6.

  13. ʻI he Stoker mo Muren, Testimony, 139.

  14. ʻI he Conference Report, Apr. 1980, 78; pe Ensign, Mē 1980, 54.

ʻĪmisi
Christ and Peter

ʻI he tali ʻa e Fakamoʻuí ki he fakamoʻoni ʻa Pitá, naʻá Ne pehē, “Saimone Pasona, ʻokú ke monūʻia: he naʻe ʻikai fakahā ia kiate koe ʻe he kakanó mo e totó, ka ko ʻeku Tamai ʻoku ʻi he langí” .

ʻĪmisi
woman reading scriptures

Kiate kinautolu ʻoku fekumi ki ha fakamoʻoní, ko e founga pē ʻoku fie maʻú ko e : ako, fakakaukau, lotu, mo e ngāue.”

Paaki