Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: Ngāue Taʻesiokita


Vahe 8

Ngāue Taʻesiokita

ʻOku tau maʻu ha anga fakalaumālie mo ha fiefia ʻoku toe lahi ange ʻi heʻetau foaki ʻetau moʻuí ke tokoni ki he niʻihi kehé.

Mei he Moʻui ʻa Sipenisā W. Kimipoló

Naʻe naʻinaʻi ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki he Kāingalotú ke nau fakahoko ʻa e “fanga kiʻi ngāue tokoni iiki” ko ia te ne faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé pea pehē ki heʻenau moʻui ʻanautolú foki. Naʻá ne faʻa maʻu ha ngaahi faingamālie ke fakahoko ha ngaahi tokoni pehē ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he fakamatala ko ʻení:

“Naʻe ʻi ai ha faʻē kei talavou naʻe teu ke ne puna mo ʻene kiʻi taʻahine taʻu uá ʻi he vaka poʻulí, ka naʻe kovi e ʻeá ʻo ʻikai puna e vaká peá na moʻunofoa ai he malaʻe vakapuna ʻi Sikākoú taʻe ʻi ai ha meʻakai pe vala maʻa maʻá e kiʻi taʻahiné pea ʻikai haʻana paʻanga. Naʻe. … lolotonga feitama pea naʻe ʻi ai e manavasiʻi telia naʻa tamatō, ko ia naʻe talaange ai ʻe he toketaá ke ʻoua naʻá ne fua e kiʻi taʻahiné tuku kehe pē kapau ʻe toki fuʻu fiemaʻu. Naʻe ʻosi atu ha ngaahi houa lahi mo ʻene tuʻu he lainé ʻo feinga ke na lava ʻo puna ki Misikeni. Naʻe longoaʻa e malaʻe vakapuná pea fonu he kau folau kuo helaʻia, ʻiteʻita, mo lāunga takai holó, pea naʻá ne fanongo atu pē ki he ngaahi lea naʻe fai mai ki he tangi ʻene kiʻi taʻahiné mo ʻene teke ʻaki pē ia hono vaʻé ʻi he ʻunu ki muʻa ʻa e lainé. Naʻe ʻikai fie tokoni ha taha ki he kiʻi taʻahine ko ʻeni kuo siʻi viviku, fiekaia, mo helaʻiá.

“Naʻe toki fakamatala ki mui ʻa e fefiné ki ha ʻtokotaha naʻe lue fakahangatonu mai kiate kimaua mo ha malimali ʻofa ʻo ne pehē mai, “ ʻE ʻi ai ha meʻa te u lava ʻo tokoni atu ai?” Naʻe hounga ʻeni kiate au ʻo u tali ʻene fie tokoní. Naʻá ne fua hake mei he falikí ʻeku kiʻi taʻahiné he naʻa lolotonga tangi, peá ne puke mai ia ʻi he ʻofa mo milimili hono tuʻá. Naʻá ne fehuʻi ange pe ʻe lava ʻo kai pululole. ʻI he nonga hifo ʻa e kiʻi taʻahiné, naʻá ne fuofua pē ia mo fai ha lea ʻofa ki he niʻihi naʻe ʻi muʻa he lainé ʻiate aú ʻo kau ki heʻeku fiemaʻu ʻenau tokoní. Hangē naʻa nau loto lelei ki aí, pea hili ko iá naʻá ne ʻalu atu leva ki he kānita ʻoku totongi ai e tikité [ʻi muʻa he lainé] ʻo aleaʻi mo e kalake ne ngāue aí ke fakaheka au ʻi ha vakapuna ʻe vave taha ke mavahé. Naʻa mau lue mo ia ki ha sea ʻo ma kiʻi pōtalanoa taimi nounou pē kae ʻoua kuó ne ʻilo fakapapau te u sai pē. Naʻá ne ʻalu leva. Hili ha uike ʻe taha mei ai, ne u sio ʻi ha tā ʻo e ʻAposetolo ko Sipenisā W. Kimipoló ʻo u fakatokangaʻi ko e tangata ʻeni naʻe ʻi malaʻe vakapuná.’ “2

Hili mei ai ha ngaahi taʻu lahi, naʻe maʻu ʻe Palesiteni Kimipolo ha tohi, ʻa ia ko hono kongá ʻeni naʻe pehē:

“Siʻi Palesiteni Kimipolo:

“Ko ha taha ako au ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí. Ko ʻeku toki foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Miuniki, ʻi Siamane Hihifo. Naʻe fakaʻofoʻofa ʻeku ngāue fakafaifekaú pea ne u ako ai ha meʻa lahi. …

“ ʻI he uike kuo ʻosí ne u lolotonga tangutu ai ʻi he fakatahaʻanga ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻo u fanongo ki hono fai ʻo ha talanoa kau ki he tokoni ʻofa naʻá ke fakahoko ʻi he malaʻe vakapuna ʻi Sikākoú ʻi he taʻu ʻe uofulu mā taha kuo hilí. Naʻe lau e talanoá ki haʻo fetaulaki mo ha faʻē naʻe lolotonga feitama mo haʻane. … kiʻi taʻahine naʻe tangi mamahi, he lolotonga ʻene tatali ʻi ha fuʻu laine lōloa ke maʻu ʻene tikité. Naʻe ʻi ai e manavasiʻi telia naʻa tamatō ko ia naʻe ʻikai ai ke ne lava ʻo fua ʻene kiʻi taʻahiné ke fakafiemālieʻí. Ne tuʻo fā ʻene tamatō ki muʻa ʻo ʻāsinga ai pē hono fekau ʻe he toketaá ke ʻoua naʻá ne punou pe hiki ha meʻá.

“Naʻá ke fakafiemālieʻi e kiʻi taʻahiné heʻene tangí mo fakamatalaʻi ki he kau pāsese naʻe tuʻu lainé ʻa e meʻa naʻe hokó. Naʻe toʻo atu ʻe he ngāue ʻofa ko ʻení ʻa e loto mafasiá mei heʻeku faʻeé. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai kuo fāʻeleʻi au ʻi Filini ʻi Misikeni.

“ ʻOku ou loto pē ke u fakamālō atu ʻi hoʻo ʻofá. Fakamālō atu ʻi he faʻifaʻitakiʻanga naʻá ke taá!”3

Ngaahi Akonaki ʻa Sipenisā W. Kimipoló

ʻOku totonu ke tau muimui ʻi he faʻifaʻitakiʻanga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he tokoni taʻe siokitá.

Naʻe foaki [ʻe he Fakamoʻuí] ʻa ʻEne moʻuí ke tokoniʻi Hono kau muimuí… . Naʻá Ne tokanga maʻu pē ke fai ʻa ia naʻe totonú mo feau e ngaahi fiemaʻu moʻoni ʻa kinautolu naʻá ne tokoniʻí.4

Naʻá Ne tuku hifo Ia mo ʻEne ngaahi fiemaʻú ke fika ua peá Ne ngāue taʻe helaʻia, ʻi he ʻofa, pea ʻi ha founga ʻaonga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo mahulu atu ia ʻi he ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke fakahokó. ʻOku tupu ha ngaahi palopalema lahi ʻi māmani he ʻahó ni mei he siokitá mo e sio pē maʻatá ʻo lahi ai e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe ha toko lahi mei he moʻuí pea mo e niʻihi kehé ke lato ai ʻenau ngaahi fiemaʻú.5

Ko e lahi ange ʻene mahino kiate kitautolu e meʻa totonu naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí ʻi Ketisemani mo Kalevalé, ko ʻene mahino lelei ange ai pē ia ʻa hono mahuʻinga ʻo e feilaulaú mo e taʻe siokitá ʻi heʻetau moʻuí.6

Kapau te tau molomolo muivaʻe ʻi [he Fakamoʻuí], ʻe lava ke tau moʻui ʻaki ʻa e tuí kae ʻikai manavahē. Kapau ʻe lava ke tau mau ʻa ʻEne ʻilo fekauʻaki mo e kakaí, ʻe lava ke tau ʻofa ʻiate kinautolu, tokoniʻi kinautolu, mo tau ala atu ke fakamoʻui kinautolu kae ʻoua naʻa tau ongoʻi hohaʻa mo tuʻu teki koeʻuhí ko e niʻihi kehé.7

ʻOku faʻa feau ʻe he ʻOtuá e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi ngāue tokoni ʻoku tau fakahokó.

ʻOku fie maʻu ke tau tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feinga ke tokoniʻí ke nau ʻiloʻi ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate kinautolú, ka ʻokú Ne manatua maʻu pē kinautolu mo ʻenau ngaahi fiemaʻú. …

ʻOku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻokú Ne tokanga mai. Ka ʻokú Ne faʻa feau ʻetau ngaahi fiemaʻú ʻo fakafou mai ʻi ha taha kehe. Ko ia, ʻoku mahuʻinga ai ke tau fetokoniʻaki ʻi he puleʻangá. ʻOku fie maʻu ʻe he kakai ʻo e Siasí ʻa e ivi, poupou, mo e taki muʻa ʻa e niʻihi koé ʻi ha kolo ʻo e kakai tuí, pe sōsaieti ʻo ha kau ākongá. ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ki hono mahuʻinga ke “… . tokoniʻi ʻa e vaivaí, hiki hake ʻa e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohia ʻa e ngaahi tui ʻoku fengatāliakí.” (T&F 81:5.) ʻOku faʻa hoko ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻetau ngaahi ngāueʻofá ko ha fanga kiʻi poupou faingofua pe ko hano fai ʻo ha kiʻi tokoni ki ha fanga kiʻi ngāue—ka ko e ngaahi ola lalahi moʻoni ʻoku lava ke tafe mai mei he fanga kiʻi ngāue ʻoku īkí! …

Kapau te tau tokanga ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e fanga kiʻi ngāue ʻofa faingofuá, te tau fakatokangaʻi ʻoku vave e mole atu e mahuʻinga ʻo e ngaahi laine ʻo e fokotuʻutuʻu fakahoualotú. Ne lahi ʻi he kuo hilí ʻa e hoko e ngaahi fokotuʻutuʻu fakahoualotu ʻa e Siasí ko ha ngaahi ʻā kuo nau taʻofi ʻetau ala atu ʻo tokoniʻi kakato e kakai fakafoʻituituí ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke tau fakahokó. Ka te tau ʻiloʻi foki ko e siʻi ange ʻetau tokanga ke maʻu ʻa e fakalāngilangi fakahoualotu pe fakafoʻituituí, ʻe lahi ange leva ʻetau tokanga ke tokoniʻi ʻa e tokotaha ʻoku fekauʻi ke tau aʻu ʻo tokoni ki aí. Te tau toe ʻiloʻi ʻe siʻi ange ʻetau tokanga ki hotau tuʻunga fakaehoualotú kae lahi ange ʻetau tokanga ki hotau tuʻunga totonu mo taupotu tahá ʻa ia ko ʻetau hoko ko e foha pe ʻofefine ʻo ʻetau Tamai ʻi he langí pea mo hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e ongo tatau ko ia ʻo e kau maí.8

ʻOku totonu ke tau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa ʻoku tau lavá ke tokoniʻi ʻaki ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻikai totonu ke ʻi ai hatau taha ʻe fuʻu femoʻuekina fēfē fau ʻi hotau ngaahi fatongia faka-Siasí ʻo ʻikai ai ha toe taimi ia ʻe toe ke fakahoko ai ha ngāue tokoni faka-Kalisitiane ki hotau ngaahi kaungāʻapí.9

ʻOku faingofua ke tau fakahoko ʻetau ngaahi polokalama kuo fuoloa hono fakalele pea tau anga ki aí, ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku fiemaʻu ke tau faí, ke ngāue ʻi ha ngaahi houa pau, ke hiva mo lotu tuʻo lahi, ka ʻoku mou manatu naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē ko e tamaioʻeiki fakapikopiko ia ʻoku tatali ke fekauʻi ʻi he meʻa kotoa peé (vakai, T&F 58:26].10

“Ko e moʻoni ʻoku ou pehē, ʻoku totonu ke femoʻuekina ʻa e tangatá ʻi he holi lahi ʻi he ngāue leleí, pea fai ʻa e ngaahi meʻa lahi ko ʻenau faʻiteliha ʻanautolu pē, pea fakahoko ʻa e māʻoniʻoni lahi.” (T&F 58:27.)

Kuo tuku ki he kakai kotoa pē ha ngaahi mālohi makehe pea mo ha ngaahi fakangatangata pau ke ne fakatupulaki ai e ngaahi mālohi ko iá, fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi fakakaukau pē ʻanautolú, pea ʻoua naʻa toki fekauʻi pē kinautolu ke fai ha meʻa. ʻOku totonu ke nau fakatupulaki honau ngaahi talēnití mo e ngaahi meʻa ʻoku nau malava ke faí ki he ngataʻanga ʻo e meʻa te nau lavá pea fakaʻaongaʻi ia ki hono langa hake ʻo e puleʻangá.11

ʻOku lahi ʻaupito e fakamatala ke fai ʻe he tokotaha Siasi ko ē ʻokú ne angaʻaki hono tuku pē ki he niʻihi kehé ke nau fai ʻa e ngāué. ʻOku ʻi ai ha toko lahi ʻoku nau pehē: “ ʻOku fakahoko ʻe hoku uaifí ʻa e ngāue faka-Siasí!” Pea pehē ʻe ha niʻihi, “ ʻOku ʻikai pē ko ha tokotaha lotu au ia,” ʻo hangē ko ē ʻoku ʻikai feinga ha toko lahi ia ke tokoni mo fakahoko honau fatongiá. Ka kuo fakakoloa ʻa kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻaki ha ngaahi talēniti mo ha taimi, ha ngaahi ivi fufū mo ha ngaahi faingamālie ke tau fakaʻaongaʻi mo fakatupulaki ai ʻi Heʻene ngāué. Ko ia ai, ʻokú Ne ʻamanaki mai kiate kitautolu ko ʻEne fānaú ke tau fakahoko ha meʻa lahi.12

ʻI he fakamatala ki he fiki taʻe fuá (vakai, Mātiu 21:19) naʻe talatukiʻi e fuʻu ʻakaú koeʻuhí ko e ʻikai ke ʻi ai hano fuá. Ko ha mole ia ki he fakafoʻituituí pea ki he faʻahinga ʻo e tangatá kapau he ʻikai tupu ʻa e vainé, ʻikai ke fua ʻa e fuʻu ʻakaú, ʻikai ke tupulaki ʻa e laumālié ʻi he ngāue tokoní! Kuo pau ke moʻui ʻa e tokotahá, ʻo ʻikai ko haʻane ʻi ai pē; kuo pau ke ne ngāue, ʻo ʻikai ko ʻene ʻi aí pē; kuo pau ke ne tupulaki, ʻo ʻikai tuʻumaʻu pē. Kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití ke ʻaonga ki hotau kāingá kae ʻoua naʻa tanu kinautolu koeʻuhí ko haʻatau moʻui siokita.13

ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau vakai mai mo fifili pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku tau tokanga ai ki he fanga kiʻi meʻa faingofua hangē ko hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé ʻi ha māmani kuo ʻātakai ʻe he ngaahi palopalema kehekehé. Ka ko e taha ʻo e ngaahi meʻa lelei ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ʻene foaki ke tau ʻiloʻi ʻa e kakai ʻi he māmaní, kau ai pē mo kitautolu, koeʻuhí ke tau lava ʻo mamata ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga moʻoní pea fakaʻehiʻehi mei haʻatau kau ki he ngaahi meʻa lahi ʻoku nau feʻauʻauhi ke maʻu e tokanga ʻa e tangatá.…

Tuku ke u faleʻi kimoutolu, ko e taimi ʻoku mou fili ai ha ngaahi ngāue ke fakamoleki ki ai homou taimí mo e talēnití mo e koloá ke tokoniʻi ha niʻihi kehé, tokanga ke mou fili ʻa e ngaahi ngāue leleí. ʻOku lahi ʻaupito ha ngaahi ngāue peheni ʻe lava ke mou foaki kakato mo tauʻatāina ki ai homou taimí pea te mou maʻu ai ha fiefia mo ha nēkeneka lahi pea mo kinautolu foki ʻoku mou tokoniʻí. ʻE ʻi ai pē mo ha ngaahi ngāue kehe mei he taimi ki he taimi, mo hā ngali lelei ange pea ʻe maʻu ai e fakalāngilangi ʻa māmaní, ka ʻoku faʻa lahi ange e siokitá ʻi he ngaahi ngāue pehení. ʻOku faʻa fakahoko e ngaahi ngāue ko ʻeni ne u lau fakamuimui ki aí mei he meʻa ʻoku ui ʻi he folofola “ko e ngaahi [fekau] ʻa e tangatá pē” (Mātiu 15:9] ka ʻoku ʻikai ko e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai pē hono lelei mo hono ʻaonga ʻo e ngaahi ngāue peheé ka ʻoku ʻikai ke nau mahuʻinga ʻo hangē ko e ngaahi ngāue ko ia ʻoku tupu mei hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.14

ʻE fakalakalaka ʻa e toʻu tupú ʻi he ngaahi faingamālie ke fakahoko ai ha ngaahi ngāue tokoni ʻoku ʻuhingamālié.

ʻOku ʻikai totonu ke tau manavahē ke kole ki hotau toʻu tupú ke nau fakahoko ha ngāue tokoni ki honau kāingá pe ke nau feilaulau maʻá e puleʻangá. ʻOku fakanatula pē hono maʻu ʻe hotau toʻu tupú ha ngaahi fakakaukau ʻoku māʻolungá, pea ʻoku ʻikai leva totonu ke tau manavahē ʻi hono ui kinautolu ke nau fakahoko ha ngāue tokoní koeʻuhí ko e ʻuhinga ko ʻení.15

ʻI heʻetau lautohi ʻo kau ki he talangataʻa ki he laó mo e faihiá, … . pea ʻi heʻetau fakatokangaʻi ko e lahi tahá hono fai ʻe he fānau fefiné mo e fānau tangatá, ʻoku tau fehuʻi ai pē kiate kitautolu pe ko e hā nai e meʻa naʻá ne fakatupu ʻení pea ko e hā e meʻa ʻe fakaleleiʻi ʻakí? Naʻe ʻilo ʻi ha savea totonu naʻe fakahoko ta ʻoku fie maʻu ʻe he konga lahi ʻo e toʻu tupú ke nau fatongia ʻaki ha faʻahinga meʻa pea te nau fakalakalaka ai.

ʻOku fehuʻi mai [ʻe he toʻu tupú], “Ko e hā e meʻa ʻe lava ke mau faí?” …

Fai e fakataú, ngāue ʻi falemahaki, tokoni ki he kaungāʻapí… , fufulu ipu, tafi e falikí, ngaahi mohenga, feimeʻakai, ako tuitui.

Lau e ngaahi tohi leleí, monomono e nāunau falé, faʻu ha faʻahinga meʻa ʻoku fiemaʻu ʻi ʻapi, fakamaʻa e falé, haeane ho valá, tafi e lauʻi ʻakaú, tata e sinoú.16

ʻOku mau hohaʻa… . koeʻuhí ko e fiemaʻu ko ia ke ʻoange maʻu pē ki heʻetau kau talavoú ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke fakalakalaka ai honau ngaahi laumālié ʻi he ngāue tokoní. ʻOku ʻikai ke faʻa hoko ha māmālohi ʻa e kau talavoú ʻi he Siasí ko e tupu mei hano ʻoange ha ngaahi meʻa ʻoku fuʻu mahuʻinga ke nau fakahoko. He ʻikai ha talavou kuó ne ʻosi fakamoʻoniʻi ʻoku ʻaonga ʻa e ongoongoleleí ki he moʻui ʻa e kakaí te ne tuʻu hake ʻo ʻalu kae liʻaki taʻe fakahoko hono ngaahi fatongia ʻi he puleʻangá.17

ʻOku ou fakatau ange pē ʻe kamata kei iiki ʻa e kau finemui ʻo hotau Siasí ke ʻulungāanga ʻaki ʻa e ngāue tokoni faka-Kalisitiané. Ko e taimi ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé ʻi heʻenau ngaahi palopalemá, ʻoku lava leva ke tau vakai ki heʻetau ngaahi palopalema ʻatautolú mei ha tafaʻaki foʻou. ʻOku mau fakalotolahiʻi atu ʻa e kau fafine ʻo e Siasí—ʻa kinautolu ʻoku kei talavoú mo kinautolu kuo matuʻotuʻa angé—ke nau “femoʻuekina” [T&F 58:27] ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi ngāue tokoni ʻoku fai fakalongolongo pē maʻa honau ngaahi kaumeʻá mo e kaungāʻapí. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he tefitoʻi moʻoni kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ʻiate ia pē ʻoku moʻoni ʻeni. Ko ia, ʻoku ʻikai ke ngata pē ʻi he tokoniʻi ʻe he ngaahi ngāueʻofá ʻa kinautolu ʻoku fakahoko ki aí, ka ʻoku tupulaki foki ai mo e tokotaha ʻokú ne fakahoko ʻa e tokoní.18

ʻOku hanga ʻe he tokoni taʻe siokitá ʻo ʻoatu kitautolu ki he moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupitó.

ʻOku hanga ʻe he ngāue tokoni ki he niʻihi kehé ʻo fakaloloto mo fakaleleiʻi ʻa e moʻuí ni he lolotonga ʻetau teuteu atu ke moʻui ʻi ha māmani ʻoku toe lelei angé. ʻI heʻetau tokoní, ʻoku tau ako ai ʻa e founga ʻo e tokoní. Ko e taimi ʻoku tau ʻi he ngāue ai ʻa hotau kāingá, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono tokoniʻi kinautolu ʻe heʻetau ngaahi ngāué, ka ʻoku tau vakai leva ki heʻetau ngaahi palopalemá ʻi ha tūkunga foʻou. Ko e taimi ʻoku lahi ange ai ʻetau tokanga ki he niʻihi kehé, ʻoku siʻisiʻi leva e taimi ke tau tokanga ai pē kiate kitautolú! Pea ʻoku ʻi he lotolotonga ʻo e mana ko ia ʻo e ngāue tokoní ʻa e talaʻofa ʻa Sīsū ʻo pehē kapau te tau foaki ʻetau moʻuí ke tokoni, te tau toki ʻiloʻi ai hotau anga-totonú! [Vakai, Mātiu 10:39.]

ʻOku ʻikai ngata pē ʻetau “ ʻiloʻi” hotau anga totonú ʻi heʻetau tali ʻa e tataki fakalangí ʻi heʻetau moʻuí, ka ko e lahi ange ʻo ʻetau tokoni ki hotau kāingá ʻi he ngaahi founga ʻoku totonú, ko e lahi ange ia ʻene lelei ki hotau ngaahi laumālié. ʻI heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku tau hoko ai ko ha niʻihi fakafoʻituitui mahuʻinga ange. ʻOku tau toe faʻa fakaʻatuʻi ange ai ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé—ko e moʻoni, ʻoku faingofua ange ke “ ʻiloʻi” hotau anga totonú koeʻuhí he ʻoku toe lahi ange ʻa hotau ngaahi anga totonu ke tau fekumi ke ʻiloʻí! …

… Ko e moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupito ko ē ʻoku hā ʻi he folofolá [vakai, Sione 10:10] ko e ola fakalaumālie ia ʻoku maʻu mei heʻetau ngaahi ngāue tokoni ki he niʻihi kehé pea ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití ʻi he tauhi ki he ʻOtuá pea ki he tangatá. Te mou manatuʻi pē naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē ʻoku tautau ʻi he ongo ʻuluaki fekaú ʻa e fonó mo e kau palōfitá, pea ʻoku kau ʻa e ongo fekau ko iá ʻi hono fakatupu ke tau ʻofa ki he ʻOtuá, ʻofa kiate kitautolu, ki hotau kaungāʻapí, pea mo e kakai kotoa pē [vakai, Mātiu 22:36–40]. He ʻikai hoko moʻoni ʻa e moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupitó ʻo kapau ʻoku ʻikai fehokotaki ia mo hono tauhi pea mo hono fai ʻo e ongo fekau lalahi ko ia ʻe uá.

Ka ʻikai ke tau ʻunu ke ofi ange ki heʻetau Tamai Hēvaní mo hotau kāingá, ʻe ʻi ai ha ongoʻi tuēnoa lahi ʻi heʻetau moʻuí. Hangē ko ʻení, ʻoku ou ongoʻi manavasiʻi moʻoni ʻi heʻeku vakai atu ki hono hanga ʻe he tōʻonga moʻui ʻa ha toko lahi he ʻahó ni ʻo fakamavaheʻi kinautolu mei honau ngaahi fāmilí mo honau ngaahi kaungāmeʻá pea mo honau toʻú ka nau fekumi ki he fiefiá pe ngaahi meʻa ʻo e māmaní ʻo ʻikai lava ke toe taʻotaʻofi kinautolu. ʻOku faʻa lahi hono toutou tekeʻi ki he tafaʻakí ʻa e mateakiʻi ʻo e fāmilí, koló, pea mo e fonuá, kae fekumi ki ha ngaahi meʻa kehe ʻo maʻu hala ʻo pehē ʻoku nau ʻomai ʻa e fiefiá, ka ko hono moʻoní, ko e siokitá ʻoku faʻa fai ai ʻa e fekumi ki he fiefia ko ia ʻoku taimi nounou pē pea ʻosí. Ko e taha ʻo e ngaahi faikehekehe ʻo e fiefia moʻoní pea mo e fiefia fakataimi peé he ʻoku ʻi ai e fiefia ia ʻoku toki maʻu pē ʻi ha mamahi ʻa ha taha kehe. Ko e fiefia moʻoní leva ʻoku tupu ia mei he taʻe siokitá mo e tokoní, pea ko e lelei ʻoku maʻu mei aí ʻo ʻikai ko ha mamahi ʻa ha niʻihi.19

ʻOku ou ʻiloʻi ha tangata ko ʻene meʻa pē naʻe fakakaukauʻi he vahe fā ʻe tolu ʻo e senitulí, ko ʻene fakakaukauʻi pē ia. … Naʻe feinga ke moʻui pē maʻana pea ke ne tātānaki kātoa mai e ngaahi meʻa lelei ʻo e moʻuí ki heʻene fakalakalaka pē ʻaʻaná mo ʻene fiefiá. Ka ko e meʻa naʻe ngali kehé, lolotonga ʻene feinga ke moʻui pē maʻaná,… . kuo fāi hifo ki lalo ʻene moʻuí, mole mo hono ngaahi kaumeʻá, pea fakamamaʻo mei ai hono fāmilí he naʻa nau fakapikoʻia ai.

Kuo tātāiku ʻeni ʻene moʻuí ka ʻokú ne toko taha pē, kuo liʻekina ia, loto ʻita, ʻikai ke ʻofa ai ha taha, pea ʻikai kei fakaʻapaʻapaʻi; pea naʻá ne fakaʻofaʻia pē ia ʻiate ia, pea ko e toko taha pē naʻe kei lava ke ne fakakaukau ki aí, ko ia pē. Naʻá ne feinga ke fakahaofi hono taimí, ngaahi talēnití, pea mo ʻene ngaahi koloá maʻana pē. Kuo mole meiate ia ʻa e moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupitó.

ʻOku ou toe ʻiloʻi mo ha tangata ʻe taha naʻe ʻikai pē ha taimi ia ʻe nofo ai ʻo fakakaukauʻi pē ia. Ko e meʻa pē naʻá ne fiemaʻú ke malu mo fiefia ʻa kinautolu naʻa nau feohí. Naʻe ʻikai ha ngāue ia ʻe fuʻu lahi, ʻikai ha feilaulau ʻe fuʻu mamafa ke ne fakahoko maʻa hono kāingá. Naʻe hanga ʻe heʻene koloá ʻo ʻomi ha nonga mei he mamahiʻia ʻa e sinó; naʻe hanga ʻe heʻene ngāue manavaʻofá mo ʻene faʻa fakaʻatuʻí ʻo ʻomi ha fakafiemālie mo ha fiefia pea mo ha lotolahi. Naʻá ne ʻi ai ke tokoni ʻi ha taimi pē naʻe faingataʻaʻia ai ha kakai, ʻo fakalotolahi kinautolu naʻe lotofoʻí, tanu honau kau pekiá, fakafiemālieʻi kinautolu naʻa nau tengihia e pekia hanau ʻofaʻangá, pea fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko e kaumeʻá ke tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Naʻe foaki hono taimí, ʻene ngaahi koloá, pea mo hono iví kiate kinautolu naʻe fiemaʻu tokoní. Naʻá ne foaki tauʻatāina ʻene meʻa kotoa pē, pea ʻi he ngāue tatau pē ko iá, kuo fakalahi atu ʻaki ki hono tuʻunga fakaʻatamaí, fakatuʻasinó, mo fakaʻulungāangá, pea ko e ʻaho ní kuo tātāiku ʻa hono ngaahi taʻú ka ʻokú ne hoko ko ha mālohinga ki he leleí, ko ha faʻifaʻitakiʻanga pea mo ha ivi fakalaumālie ki ha toko lahi. Kuó ne tupulaki mo fakalakalaka ʻo aʻu ki hono fakavīkivikiʻi, ʻofeina, mo fakahoungaʻi ia. Kuó ne foaki ʻa ʻene moʻuí pea kuó ne maʻu moʻoni ʻa e moʻuí ʻo lahi ʻaupito.20

ʻI he fakaʻau ke toe mahino ange ʻa e faikehekehe ʻi he ngaahi founga ʻa māmaní mo e ngaahi founga ʻa e ʻOtuá tuʻunga he ngaahi meʻa kuo hokó, ʻe toe ʻāsili ai pē ʻa e lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻo e tui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau fakahokó ko hono fakahā ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻo fakafou ʻi he ngāue tokoní, pea ʻe tupu ai ha tupulaki fakalaumālie, toe lahi ange ʻa e tukupā ke ngāué, pea malava ange ke tauhi e ngaahi fekaú. …

ʻOku ʻi ai ha malu lahi ʻi he anga fakalaumālié, pea he ʻikai lava ke tau maʻu ʻa e anga fakalaumālié taʻe fai ha ngāue tokoni!21

Kapau ʻoku tau fekumi ki he fiefia moʻoní, kuo pau ke tau fakalahi hotau iví ke fuesia ha ngaahi taumuʻa ʻoku mahulu ange ʻi he meʻa pē ʻoku tau manako hono faí. Tuku ke tau faʻa lotu mo fakalaulauloto ki ha founga ʻe lava ke tau fakahoko ai ha ngāue tokoni ʻe ʻaongá pea fakahoko ʻi he ʻofa maʻa hotau ngaahi fāmilí, kaungāʻapí, mo hotau Kāingalotú.22

Ngaahi Fokotuʻu ki he Akó mo hono Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo ako pe teuteu ke akoʻi e vahé. Vakai ki he peesi v–x ki ha tokoni makehe ʻe fiemaʻu.

  • Toe fakamanatu e talanoa ʻi he peesi 97–99. Fakakaukauʻi e ngaahi ola lelei ʻo e kiʻi ngāue tokoni faingofua naʻe fai ʻe Palesiteni Kimipoló. Ko e hā e meʻa ʻe lava ke tau ako mei he founga ʻene fakahoko e tokoní?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e founga naʻe tokoni ai ʻa e Fakamoʻuí ki he niʻihi kehé? (Vakai ki he peesi 99–100) ke maʻu mei ai ha ngaahi sīpinga. Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke muimui ai ki Heʻene sīpingá?

  • Lau e palakalafi kakato hono fā ʻi he peesi 100. Ko e fē ha taimi ne feau ai ʻe he ʻOtuá hoʻo ngaahi fiemaʻú ʻo fakafou mai ʻi ha kakai kehe? Ko e hā ʻe lava ke tau fakahoko ke tau mateuteu ai ke feau e ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé?

  • Toe vakaiʻi nounou ʻa e peesi 101–103 ʻo kumi e ngaahi meʻa ko ia te nau lava ʻo taʻofi kitautolu mei hono fai ʻo e ngāue tokoni taʻe siokitá. Te tau ikunaʻi fēfē e ngaahi fakatūkiaʻanga ko ʻení?

  • Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo pehē ʻoku fie maʻu ʻe he toʻu-tupú ha ngaahi faingamālie ke nau ngāue tokoni ai (peesi 103–104). Ko e hā hono ʻuhingá? Ko e hā ha meʻa ʻe lava ke fakahoko ʻe he ngaahi mātuʻá mo e kau taki ʻo e Siasí ke maʻu ai ʻe he toʻu-tupú ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke fai ha ngāue tokoni?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e “moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupitó”? (Vakai ki he peesi 105–107] ke maʻu mei ai ha ngaahi fakatātā.) Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fakahoko ai ʻa e ngāue tokoni taʻe siokitá pea iku ki he moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupitó?

Ngaahi Potufolofola ʻOku Nau Fekauʻakí:Mātiu 25:40; Sēmisi 1:27; Mōsaia 2:17; 4:14–16; T&F 88:123

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, “Small Acts of Service,” Ensign, Tīsema 1974, 7.

  2. Edward L. Kimball mo Andrew E. Kimball Jr., Spencer W. Kimball (1977), 334.

  3. ʻI he Gordon B. Hinckley, “Do Ye Even So to Them,” Ensign, Tīsema 1991, 5.

  4. Seminā ʻa e kau fakafofonga fakavahelahí, Māʻasi 30, 1979, Ngaahi ʻĀkaivi ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 3.

  5. “Jesus: The Perfect Leader,” Ensign, ʻAokosi 1979, 6.

  6. “The Abundant Life,” Ensign, Siulai 1978, 7.

  7. Ensign, Siulai 1978, 5–6.

  8. Ensign, Tīsema 1974, 4, 5, 7.

  9. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1976, 71; pe Ensign, Mē 1976, 47.

  10. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 257.

  11. “How to Evaluate Your Performance,” Improvement Era, ʻOkatopa 1969, 16.

  12. Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 107.

  13. “President Kimball Speaks Out on Service to Others,” New Era, Māʻasi 1981, 49.

  14. Ensign, Siulai 1978, 4, 5.

  15. “President Kimball Speaks Out on Being a Missionary,” New Era, Mē 1981, 48.

  16. ʻI he Conference Report, ʻOkatopa 1963, 38–39; pe Improvement Era, Tīsema 1963, 1073.

  17. ʻI he Conference Report, ʻEpeleli 1976, 68–69; pe Ensign, Mē 1976, 45.

  18. “Privileges and Responsibilities of Sisters,” Ensign, Nōvema 1978, 104.

  19. Ensign, Siulai 1978, 3, 4.

  20. The Teachings of Spencer W. Kimball, 250–51.

  21. Ensign, Tīsema 1974, 5.

  22. “Seek Learning, Even by Study and Also by Faith,” Ensign, Sepitema 1983, 6.

ʻĪmisi
President Kimball holding child

Naʻe ʻaonga ki ha toko lahi e kiʻi ngāue ʻofa faingofua naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi ha malaʻevakapuna ʻi Sikākoú.

ʻĪmisi
boy washing window

“ ʻOku totonu ke ʻoua naʻa tau manavasiʻi ke kole ki hotau toʻu-tupú ke fai ha ngāue tokoni ki honau kāingá pe ke feilaulau maʻá e puleʻangá.”

Paaki