2019
Fanga Kiʻi Fili Iiki, Ngaahi Nunuʻa Lalahi
ʻAokosi 2019


Fanga Kiʻi Fili Iiki, Ngaahi Nunuʻa Lalahi

Te tau tali fēfē e fehuʻi ʻa e māmaní, “ʻIkai ʻokú ke fie ʻalu foki mo koe?’”

Talu mei heʻeku kei tamasiʻí mo ʻeku saiʻia maʻu pē ʻi he Fuakava Foʻoú. ʻOku ou manako ke lau fekauʻaki mo hono akoʻi ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengatá ki Heʻene kau ākongá ʻa ia ne liliu ai e toenga ʻo ʻenau moʻuí.

ʻOku fakaofo foki kiate au e founga kuo liliu ai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau pē ko ʻení ʻeku moʻui fakatāutahá ʻi ha ngaahi founga lahi. Kuó u mamata he taimi ki he taimi, ʻi heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí, ʻe lava ke iku ʻetau ngaahi filí, pea naʻa mo e fanga kiʻi fili īkí, ki ha ngaahi nunuʻa lalahi.

Ko ʻEku Kiʻi Fili “Siʻisiʻí”

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ʻi heʻeku hoko ko ha pule ngāue foʻou, naʻá ku folau ki ʻAmelika Tonga ke kau atu ki ha fakataha ngāue mahuʻinga ne fai ʻe ha kau ʻōfisa māʻolunga ʻo e potungāue fakapuleʻanga naʻá ku ngāue aí.

ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻuluaki pō ʻo e konifelenisí, ne fanongonongo ʻe he “pule lahi” ʻo e kautahá ha ʻekitivitī makehe ki he pō ko iá. ʻI heʻene fakapapauʻi ʻe houngaʻia e taha kotoa ʻi heʻene fokotuʻú, naʻá ne polepole ke pehē: “Koeʻuhí ke fakahaaʻi ʻemau houngaʻia ʻiate kimoutolú, ʻoku mau fakaafeʻi kimoutolu kotoa he poó ni ki ha pō ʻeveʻeva makehe, ʻo ʻaʻahi ki he ngaahi fale hulohula ʻi he loto koló ʻoku ʻiloa koeʻuhi ko ha inu kava mālohi makehe. Te tau ʻahiʻahiʻi e ngaahi ifo kehekehe ʻo e inu ko iá pea fili pe ko e fale hulohula fē ʻoku lelei taha ʻene ngaohi e inu ko iá. ʻE ʻi ai ha feʻauhi mo ha taha ke ikuna. Pea ʻoua te mou hohaʻa, te u totongi kotoa ʻe au, ko ʻeku talitali makehe ia kimoutolú.”

ʻI he pasipasiʻi ʻe he taha kotoa ʻene palaní, naʻá ne tānaki mai ha fehuʻi ʻo ʻikai fie maʻu ha tali: “ʻOku ʻi ai ha taha ʻe ʻikai ʻalu? Lea he taimí ni pe ʻoua naʻá ke toe lea!”

ʻI he toe pasipasi ʻa e taha kotoá, naʻá ku fakakaukau ʻe fakamā ke u lea ʻaki ha meʻa ʻi muʻa ʻi he fuʻu kakai ko iá, ke fehangahangai mo e fakaʻamu ʻa e pulé ʻo pehē ko ha meʻaʻofa lelei moʻoni ia.

Ka neongo iá, ʻi ha kiʻi lau sekoni, naʻá ku fakakaukauʻi e meʻa ke faí. Ne u hiki hoku nimá, koau pē naʻá ku fai peheé. Pea ʻi ha founga ne fakatupu manavahē, naʻá ne fehuʻi pe ko e hā e meʻa ke u lea ki aí. Ne teʻeki ai ke u fanongo ʻi ha fakalongolongo ne fuʻu lōngonoa pehē ʻi heʻeku moʻuí!

Naʻá ku pehē ange: “Tangataʻeiki, ʻoku ou fakamālō atu ʻi hoʻo foaki angaʻofá, ka he ʻikai ke u kau mo kimoutolu he poó ni.”

Hili ha toe fakalongolongo, ne toe lōngonoa ange ia ʻi he meʻa naʻá ku fakakaukau ʻe hokó, peá ne fehuʻi mai, “Ko e hā hono ʻuhingá?” ‘I he momeniti ko iá, ne mei lava pē ke u faʻu ha ngaahi ʻuhinga lelei—ʻo pehē ʻoku ou puke pe ʻi ai ha telefoni mahuʻinga ne pau ke u fakahoko ki ha feituʻu kehe he māmaní pe ko ha toe ʻuhinga kehe te ne toʻo atu meiate au e fakamā ʻilonga lelei ko ʻení. Ka naʻá ku talaange e moʻoni mahinongofuá ʻo pehē, ʻi heʻeku hoko ko e mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻikai ke u inu kava mālohi.

“Te Mau Fiefia taʻe Te Ke Kau Ai”

Hili haʻane fakakaukau ʻi ha kiʻi momeniti, ne faifai peá ne pehē mai, “Ta te mau fiefia taʻe te ke kau ai.” Pea naʻá ne pehē ange ki he niʻihi kehé, “Muimui mai. Tau ō ʻo fiefia! Tukunoaʻi pē ia.”

ʻOku ou kei manatuʻi pē e ongo mai ʻenau katá ʻi heʻenau mavahe mei he loki konifelenisí kae tuku toko taha pē aú. Kuó u fakatokangaʻi ʻi he ngaahi taimi lahi, ko hono fili ʻo e ʻEikí, ʻo hangē ko hono akoʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoní (1927–2018), ʻoku kaunga kotoa ia ki hono fili e “totonu ʻoku faingataʻá, kae ʻikai ko e meʻa hala ʻoku faingofuá,”1 ʻo aʻu pē ki he faingataʻa ʻo e tuʻu toko tahá.

ʻI heʻeku lue ki hoku lokí ʻoku ou manatuʻi ʻeku fanongo ki ha leʻo makehe ʻi heʻeku fakakaukaú: “ʻIkai ʻokú ke fie ʻalu foki mo koe?” Ne u kiʻi moʻutāfuʻua, ka ne fakafokifā ʻene haʻu ki heʻeku fakakaukaú e ngaahi lea ʻa Saimone Pita ki he Fakamoʻuí Naʻá ne tali ki he fehuʻi tatau pē ko iá, “ʻEiki, te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:68).

ʻI he ongo ko ʻeni ʻo e melino foʻoú, ne u ongoʻi ʻo hangē ne takatakaiʻi pea pukepuke hake au ʻe he kau ʻāngeló. Neongo naʻá ku toko taha, ka ne ʻikai ke u ongoʻi tuenoa. ʻI heʻeku fili e ʻEikí mo tuʻu maʻu ʻi heʻeku ngaahi tefitoʻi moʻoní, ne u ʻiloʻi ai ʻi heʻetau fili e ʻEikí, ʻe lava ke liʻaki toko taha kitautolu ʻe he māmaní, ka he ʻikai teitei liʻaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí.

Iiki ka ʻoku Lalahi

ʻE hā ngali iiki e ngaahi fili ʻoku tau fai fakaʻahó, ka ʻoku ʻi ai maʻu pē ha ngaahi meʻa moʻoni mo ha ngaahi nunuʻa lalahi te ne ʻomi, ʻo lelei pe kovi.

Ko hono moʻoní, hili ha ngaahi taʻu siʻi mei he ʻaho ko iá, ne ʻaʻahi mai ʻa e pule tatau ki homau ʻōfisi ʻi Lomá. Naʻá ne kei hoko pē ko e tangata tatau, fonu ʻi he mālohi mo e mafai. Naʻá ne toe hā ngali fakailifia pē kiate kimautolu kotoa.

Ka ʻi he taimi ko ʻení, hili e ngaahi fakatahá kotoa, naʻá ne fakafetaulaki mai ʻi ha founga kehe. Naʻe fakaʻohovale ʻene angaʻofá. Naʻá ne talamai ʻokú ne kei manatuʻi pē e ʻaho naʻá ku tuʻu maʻu ai ʻi he meʻa ʻoku ou tui ki aí. Hili iá, naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene kole mai pe te u tali ke hoko ko e pule ʻo e kautahá ki ʻIulope kotoa, ʻa ia ko ha faingamālie lahi fau ia ki heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí. ʻI heʻene feinga ke fakalotoa au ko e meʻa lelei e ngāue foʻoú ʻi he lau ki he vahé, fefolauʻakí, mo e ngaahi lelei ʻe maʻu aí, ka ko e meʻa naʻá ne fakahoko e faikehekehé ko ʻene pehē mai: “ʻOku ʻikai ke mau sio pē ki he ngaahi tuʻunga fakaako leleí. ʻOku mau fie maʻu ha kakai angatonu, te nau tuʻu maʻu ʻi heʻenau ngaahi tefitoʻi moʻoní. ʻOku mau fie maʻu ha kakai hangē ko koé.”

Ne u ofo ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lea ko iá, ke vakai atu kuo ueʻi lahi ia ʻe heʻeku kiʻi fili siʻisiʻi ke tuʻu maʻu ʻi he meʻa naʻá ku tui ki aí ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá. Ne faifai pea iku ʻeku kiʻi fili siʻisiʻí ko ha tāpuaki lahi ia kiate au, fakatuʻasino mo fakalaumālie fakatouʻosi. Ko e meʻa fakaolí, he ko e konga ia ʻo hoku fatongia foʻoú, ne u hoko ai ko e supavaisa ʻo e tokolahi taha ʻo e kau pule ne nau kataʻi au ʻi he ngaahi taʻu ki muʻá.

Ko e Fili Tonú

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Monisoni, “ʻI heʻetau fakalaulauloto ki he ngaahi fili ʻoku tau fai fakaʻaho ʻi heʻetau moʻuí—tatau ai pē pe ko e fili ko ʻení pe ko e fili ko ʻeé—kapau te tau fili ʻa Kalaisi, ta kuo tonu ʻetau filí.”2

Ne akoʻi foki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ko e fili lelei taha maʻu pē ʻe lava ke te fakahokó ko hono fili ʻo e ʻEikí: “Pea ʻoku tau ʻilo ʻoku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻakinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá” (Loma 8:28).

ʻI he ʻaho kotoa pē, ko e moʻoni ʻe tataki ʻe he ngaahi fili ʻoku tau faí e meʻa te tau aʻusiá. ʻI heʻetau fili e ʻEikí, hangē ko e lea ʻa Palesiteni Monisoní “kuo tau fai e fili tonú,” koeʻuhí, hangē ko e lea ʻa Paulá “ʻe fengāueʻaki e ngaahi meʻa kotoa pē ki he lelei ʻanautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.”

ʻOku tau faʻa momou he taimi lahi ke fai e ngaahi fili totonú koeʻuhi ko ʻetau feinga ke fakahōifua ki he ʻEikí taʻe te tau fakaʻitaʻi ʻa Sētané. Ka he ʻikai ke tau lava ʻo fakahōifua ki he ʻOtuá taʻe te tau fakaʻitaʻi ʻa Sētane. He ʻikai pē lava ke tau tauhi ha ʻeiki ʻe toko ua. Ko ʻetau fili taupotu tahá maʻu pē ke moʻui ʻaki e ongo fuofua fekaú ʻi hono fakamahuʻingaʻi totonú: Ke fuofua tauhi ki he ʻOtuá pea toki hoko ki hotau kaungāʻapí, pe fakamuʻomuʻa ʻa e fekau hono uá ʻi he fuofua fekaú ʻaki e feinga ke fiefia e niʻihi kehé kimuʻa pea tau fakahōifua ki he ʻOtuá (vakai, Mātiu 22:37-39).

Tuʻu ko ha Kau Fakamoʻoni

Ko e fuakava fakamāmani lahi taha ʻoku tau fakahoko ʻi he papitaisó ko e “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi ai,” (Mōsaia 18:9; tānaki atu hono fakamamafaʻí). Ko e fuakava ko iá ko ha fili ia ʻoku tau fai tuʻo taha pea taʻengata, ke tuʻu maʻu ʻi heʻetau tuí ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he mōmeniti kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Ko e tāpuaki kuo talaʻofa maí ko e taumalingi mai ʻa e Laumālié kiate kitautolu (vakai, Mōsaia 18:10).

Ko e māmaní, ko hotau ngaahi kaungāmeʻá, mo e kakai ʻoku ʻikai ke tau ʻinasi ʻi he ngaahi tuʻunga ʻulungaanga tataú, te nau fakahohaʻasi kitautolu, ko ha ngaahi hohaʻa ʻoku tupu mei heʻetau feinga ke moʻui ʻaki e fono fakasilesitialé ʻi ha māmani fakatilesitiale. Ko e moʻoni ʻoku ʻikai ko ha meʻa faingofua ke tau moʻui angatonu ʻi ha māmani fai angahala. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe malava ke ʻasi ia ko ha faingataʻa lahi. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻe malava ke ʻasi ia ko ha palopalema fakaʻaho. Ka ʻoku tau maʻu e talaʻofa ʻe taumalingi hifo e Laumālié ʻi heʻetau tuʻu ko e kau fakamoʻoni moʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻetau lotu ki he Tamai Hēvaní, te Ne tāpuekina kitautolu ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ʻomi e tokoni makehe ʻoku tau fuʻu fie maʻú. ʻE fakafonu ʻe he ʻaloʻofa fakalangí e tōnounou fakalaumālie ʻoku tau aʻusia kotoa ko e kakai taʻehaohaoá ʻi heʻetau feinga ki ha tuʻunga māʻolunga mo māʻoniʻoni angé.

Ngaahi Ola Taʻengatá

ʻE lava ke hā ngali siʻisiʻi e ngaahi filí ʻi he taimi ko iá ka ko hono moʻoní ʻe lava ke ʻi ai hano ngaahi nunuʻa taʻengata. Ka koeʻuhí kuo tau fakahoko ha fuakava, ʻoku ʻi ai hotau talaʻofa. ʻI heʻetau fili e ʻEikí—ʻi heʻetau tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻi he taimi kotoa pē, ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa peé— ʻe fengāueʻaki leva e ngaahi meʻa kotoa pē ki he lelei ʻanautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá. ʻI heʻetau fili e ʻEikí, neongo te tau ala tuʻu toko taha ʻi he taimi ʻe niʻihi, ka ʻe takatakaiʻi kitautolu ʻe he kau ʻāngeló, ke pukepuke hake kitautolu, pea he ʻikai ke tau toe ongoʻi tuenoa (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88).

ʻOku ou fakamoʻoni loto fakamaatoato ʻi he ngaahi momeniti toputapu ko ia ʻo e fanga kiʻi fili iiki kae nunuʻa lalahí, ko e Tamai Hēvaní pē mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí te tau maʻu ai e melinó mo e nongá. ʻE faʻa fehuʻi mai ʻi ha ngaahi taimi lahi pe te tau feʻao mo e māmaní pe tuʻu maʻu ʻi heʻetau ngaahi tefitoʻi moʻoní. Te tau tali fēfē nai ʻo ka fehuʻi mai: “ʻIkai ʻokú ke fie ʻalu foki mo koe?” Te tau alu nai mo e māmaní pe nofo mo e ʻEikí? Te tau fakalongolongo nai ʻo tuku ke hoko mai ha meʻa kiate kitautolu, pe te tau tuʻu maʻu ʻi he meʻa ʻoku tau tui ki aí pea fai ha meʻa ki ai?

ʻOfa ke tau fili maʻu pē ʻa e ʻEikí mo mateuteu ke tali: “Te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá.” Pea te tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo ʻetau ngaahi fili māʻoniʻoní, fakatuʻasino mo fakalaumālie, ʻi he moʻuí ni pea mo ʻitāniti.

Ngaahi Fakamatalá

  1. Thomas S. Monson, “Ngaahi Filí,” Liahona, Mē 2016, 86.

  2. Thomas S. Monson, “Ngaahi Filí,” 86.

Paaki