2020
Fakatuʻamelie ke Sila ʻi he Temipalé
Mē 2020


Fakaʻilekitulōnika Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Fakatuʻamelie ke Sila ʻi he Temipalé

Neongo ne liliu ʻema palaní, ka naʻe fakaʻau ke ma vāofi ange ai pea vāofi foki mo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Ongomeʻa ʻokú na lue fakataha

Laʻitaá ne fakatātaaʻi ʻe ha kau mōtolo

ʻOku nofo e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi Kanitō, Siapani.

Naʻe ʻamanaki ke u sila mo e tokotaha ʻokú ma teu malí ʻi he māhiná ni ʻi he Temipale Sapporo Japan. Ka naʻe kamata ke liliu ʻa e ngaahi tūkungá koeʻuhí ko e kolona vailasí. ʻI he meʻa foʻou kotoa pē ne fakatupu puputuʻu, ne u fekumi ai ki he tākiekina ʻa e ʻOtuá ʻaki ʻa e lotu, lau folofola, mo e fanongo ki he ngaahi lea ʻo e konifelenisi lahí. Naʻá ku toutou fakahoko maʻu pē ʻa e foungá ni ʻi heʻeku fai ha ngaahi fili ki he kahaʻú. Ne faifai pē pea tāpuni ʻa e ngaahi temipalé. ʻI he ʻahó ni, ʻokú ma kei tatali pē ke sila ʻi he temipalé. Ka kuó u mātā ʻi he founga ʻoku tokoniʻi ai kimaua ʻe he ʻOtuá lolotonga e taimi faingataʻá ni.

Ngaahi Tāpuaki ʻi he uhouhonga ʻo e Puputuʻú

Ko hono moʻoní, kuo fuʻu faingataʻa ʻaupito ʻa e ʻausiá ni. Ka kuó u aʻusia foki mo ha ngaahi tāpuaki lahi. Naʻe tokoniʻi au ʻe heʻeku hiki ha tohinoá ke u fakatokangaʻi ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá pea kuo ʻaonga ʻaupito ia lolotonga ʻa e taimi faingataʻá ni.

Ko ha tāpuaki ʻe taha kuó u mātaá ko e tupulaki ko ia ke toe mālohi ange ʻa hoku vā mo e tokotaha ʻoku ou teu mali mo iá. Naʻá ma nofo ʻi he ongo feituʻu kehekehe, ʻo takitaha moʻui pē ʻiate ia pea ʻikai lava ke ma fetaulaki. Ka naʻá ma fakakaukau ke ma lotu fakataha pea talanoa kau ki he ngaahi meʻa naʻá ma ako mei heʻema ako ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ma fakahoko fakataha ʻa ʻema ngaahi filí. Neongo ʻokú ma kei nofo vāmamaʻo fakatuʻasino, ka ʻoku toe loloto ange homa vaá, pea ʻoku hangē pē ʻokú ne ofi maí.

Laka Atu Ki Muʻa

Naʻe faifai peá ma fakakaukau ke fakahoko ʻema mali ʻi he puleʻangá. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko e fē e taimi ʻe lava ai ke ma sila ʻi he temipalé, ka ʻoku ou fakatuʻamelie ki ai.

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai e meʻa lahi te tau lava ʻo ako mei he mahaki fakaemāmani lahi ko ʻení. ʻOku ou falala ʻoku ʻi ai ʻa e palani ʻa e ʻEikí maʻa hotau lelei taʻengatá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻoku hoko ʻi hotau māmaní—“he ʻokú ne ʻofa ki he māmaní, ʻio, ʻo aʻu ki heʻene tuku hifo ʻa ʻene moʻui ʻaʻaná koeʻuhi ke ne tohoaki kiate ia ʻa e kakai fulipē” (2 Nifai 26:24).

ʻOku ou tui ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kitautolu kotoa ke tau maʻu ʻa e fiefiá lolotonga ʻa e tūkunga faingataʻa ko ʻení. Kuó u ʻosi maʻu ʻa e fiemālié ʻi he fekumi ki he ngaahi tāpuaki ʻoku ou maʻú. Kapau ʻoku mou fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa tatau he taimí ni, ʻoua naʻa siva homou ʻamanakí. Naʻa mo e mahaki fakaemāmani lahi ko ʻení, ʻe lava pē ke ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoní.

Paaki