2023
Naʻe ʻIkai Ke u Fie ʻAlu ki he Temipalé. Ka Naʻá ku Ongoʻi ha Tāpuaki Lahi heʻeku ʻAlú
ʻAokosi 2023


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Naʻe ʻIkai Ke u Fie ʻAlu ki he Temipalé. Ka Naʻá ku Ongoʻi ha Tāpuaki Lahi heʻeku ʻAlú

Te tau lava ʻo maʻu ha nonga ʻi he ʻEikí he taimi ʻoku tau ʻalu ai ki he temipalé mo kau ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú.

ʻĪmisi
Ko ha fefine ʻoku lue atu ki he temipalé

Naʻá ku ‘iloʻi naʻe fiemaʻu ke u ʻalu ki he temipalé. Naʻá ku nofo ʻi ha feitu‘u ‘oku taimi nounou pē ʻa e heka me‘alele ki he temipale ofi tahá, ka naʻe teʻeki ai ke u ‘alu ‘i ha ngaahi māhina.

ʻI ha pō ʻe taha, ne u lau ai e lea ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻi he konifelenisi lahi ʻi ʻOkatopa 2022. Ne makehe ‘a e sētesi ko ʻení kiate au: “ ʻI heʻetau hū ki he temipalé, ʻoku fakatauʻatāinaʻi fakataimi ai kitautolu mei he ngaahi ivi tākiekina fakamāmani ʻoku tau fefaʻuhi mo iá, ʻi heʻetau ako ki he taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí mo e ngaahi meʻafoaki taʻengata ʻoku foaki mai ʻo fakafou ʻi hotau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.”1

Naʻá ku loto ke u ongoʻi tauʻatāina mei he māmaní. Naʻe fakaʻohovale e fakapapau hoku lotó, ke fokotuʻu ha‘aku ʻapoinimeni ke fakahoko e ʻinisitoli fakafofongá.

ʻI he ʻaho ʻo e ʻapoinimení, naʻá ku foki mai mei he ngāué ʻoku ou ongoʻi helaʻia mo ‘ite‘ita noa‘ia pē. Naʻe ʻikai ke u fie ʻalu ki he temipalé.

Ka naʻá ku manatuʻi ʻeku loto-holi he kuohilí, neongo naʻe ʻikai ke u ongoʻi ia he taimi ko iá. Naʻá ku foki ki heʻeku kaá pea kamata ke u lele.

Hili ha miniti ʻe uofulu mei ai, naʻe kamata ke ‘asi mai e temipalé.

Naʻe tō hoku loʻimatá. Pea ʻi he momeniti ko iá, naʻá ku toe maʻu ʻeku loto-holí. Ko e temipalé ʻa e feituʻu naʻe fiemaʻu ke u ʻi ai he pō ko iá. Naʻe pau ke u pukepuke hoku loʻimatá ke u kei lava pē ʻo sio ki he halá.

Ko e temipalé ko ha feituʻu hūfangaʻanga ia mei he ngaahi ivi tākiekina ʻo e māmaní pea mo e ngaahi faingataʻa ʻi heʻetau moʻuí. Kuo kole mai ‘e Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ke tau “fokotuʻu ha sīpinga ‘o e ʻalu maʻu pē ki he temipalé.”2 ʻI heʻetau fai iá, te tau fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo e toutou foki ki he fale ʻo e ʻEikí.

Ko e niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi tāpuaki ne u fakatokangaʻi mei he‘eku ʻalu ki he temipalé he ʻaho ko iá:

Ongoʻi Fiemālie

ʻI heʻeku ʻalu ki he temipalé he ʻaho ko iá, naʻe mole atu ʻeku ongo‘i ‘ite‘itá. Kae fetongi ʻaki ia e “melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ‘aupito ʻi he faʻa ʻiloá” (Filipai 4:7).

Ko e melino ʻoku tau maʻu ʻi he temipalé ʻoku haʻu fakahangatonu ia mei he ʻOtuá. Te tau lava ʻo fakafehokotaki ki he ʻOtuá ʻi ha feituʻu pē ʻo fakafou ʻi Hono Laumālié, ka ʻoku vaheʻi ʻa e temipalé ke tau fetuʻutaki hangatonu ai mo e ʻEikí.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nalesoni ʻo pehē: “Ko Hono falé [ko e temipalé]. ʻOku fonu ia ʻi Hono mālohí. … ʻOku ou palōmesi atu ʻi he lahi ange homou taimi ʻi he temipalé ʻe tāpuekina hoʻomou moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻe-hano-tatau.”3 ʻOku fakaʻatā kitautolu ʻi he‘etau ʻa‘ahi ki he temipalé ke tau ongoʻi e mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻE lava ke hoko mai ʻa e mālohi ko iá ko ha fakahā, hangē ha fakakaukau mahino, pe ko e ongo‘i fiemālie.

Ko Hono Ongoʻi e Mālohí mei Heʻeku Ngaahi Fuakavá

Makehe mei heʻeku ongoʻi nongá, ne u manatuʻi foki e ngaahi fuakava naʻá ku fakahoko kimuʻá. ʻI heʻeku fakafofonga ʻi he ʻinisitolí, ne tuku ‘eku tōkangá ki he ngaahi lea ʻo e ouaú. Naʻe fakamanatu mai ʻe he ngaahi lea ko iá ʻe foaki mai ʻe he ʻOtuá ha mālohi kiate au pea te Ne tokoniʻi au ke u vilitaki atu lolotonga e ngaahi taimi ‘eku faingataʻaʻiá.

ʻI heʻetau foki ki he temipalé, ʻoku tau manatua e ngaahi palōmesi ʻoku tau fai ki he ʻOtuá mo e ngaahi talaʻofa taʻengata ʻokú Ne fai mai kiate kitautolú.

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē: “ʻOku ʻikai ke tau langa pe hū ki he ngaahi temipale māʻoniʻoní ke maʻu pē ha aʻusia fakafo‘ituitui pe fakafāmili ‘oku fakangalongata‘á. Ka, ko e ngaahi fuakava ʻoku maʻu aí mo e ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipalé ʻoku mahuʻinga ia ki hono fakamāʻoniʻoniʻi hotau lotó pea mo e hākeakiʻi taupotu taha ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá.”4

Kau ki he Ngāue ‘a e ‘Otuá

Lolotonga ‘etau maʻu e ngaahi tāpuaki fakataautaha ʻi he temipalé, ʻoku totonu foki ke tau manatua ʻa e ngāue ʻoku tau fai maʻá e kau pekiá. ʻI heʻetau fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá, ʻoku fakahoko ia ki he fakamoʻui ʻo kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí.

Naʻe ʻomi kiate au ʻe he temipalé ʻa e hingoa ʻo e kakai naʻá ku tokoniʻí. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ha taha ʻo e kau fafine naʻá ku fakafofongaʻi ʻi he ʻaho ko iá. Ka naʻá ku ongoʻi ʻa e mālohi toputapu naʻe foaki kiate kinautolu ʻo fakafou ʻi he ouau ʻinisitolí.

ʻOku tokoni ʻetau ʻalu ki he temipalé ke paotoloaki e palani ʻa e ʻOtuá maʻa ʻEne fānaú. ʻI ha kiʻi founga siʻisiʻi, ʻoku tau kau ai ʻi he ngāué “ke fakahoko ʻa e moʻui taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá” (Mōsese 1:39). Na‘e akonaki ʻa ‘Eletā Petinā ʻo pehē, “ʻI heʻetau femoʻuekina ʻi he ngāue toputapú ni, ʻoku tau talangofua ai ki he ngaahi fekau ke ʻofa mo tokoni ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí [vākai, Mātiu 22:34–40].”5

Faingofua kae Mālohi

Ko kitautolu ko ē ‘oku nofo ofi ki ha temipalé, mahalo ʻe faingofua ke ngalo ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he‘etau ʻalu ki he temipalé. Hangē ko e talaʻofa mai ‘a Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, “ʻI he lahi ange homou taimi ʻi he temipalé, ʻe tāpuekina hoʻomou moʻuí ʻi ha ngaahi founga taʻe-hano-tatau.”6 Kiate kinautolu ʻoku nofo mamaʻo mei he temipalé, mahalo ʻe ngali faingataʻa ke fakakau ʻi heʻetau taimi-tēpilé ʻa e ʻaʻahi ki he temipalé. Ka ko e mālohi ʻo e ʻalu maʻu pē ki he temipalé ‘oku tu‘upau ia, pea ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi tāpuakí.

ʻI heʻetau fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ange ʻi he temipalé, te tau maʻu ha mālōlō mei he‘etau ngaahi faingataʻaʻiá mo e mamahí. Te tau lava ʻo fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea hoko ko ha konga ʻo ʻEne ngāue maʻongoʻongá—maʻa hotau laumālié mo e laumālie ʻo ʻEne fānaú kotoa.

Paaki