Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ko e hā ha founga te u lava ʻo ʻiloʻi ai ʻeku Tamai Hēvaní?


Fatongia ki he ʻOtuá

Ko e hā ha founga te u lava ʻo ʻiloʻi ai ʻeku Tamai Hēvaní?

ʻOku ʻofeina kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne finangalo ke tau ofi ange kiate Ia. Kuó Ne ʻomi ʻa e faingamālie ke tau lotu kiate Ia pea kuó Ne talaʻofa ke fanongo mo tali mai ʻetau ngaahi lotú. Te tau lava foki ʻo ʻilo Ia ʻi heʻetau ako ʻa e folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita he ʻaho kimui ní pea ʻi heʻetau feinga ke hoko ʻo hangē ko Iá ʻaki ʻetau muimui ki Hono finangaló.

Teuteuʻi fakalaumālie koe

Fakakaukau ki ho vā mo hoʻo Tamai Hēvaní. Ko e fē ha taimi ne ke ongoʻi ofi taha ai kiate Ia? Ko e hā naʻá ke fai naʻá ke lava ai ʻo ongoʻi ofi ange kiate Iá?

Ko e hā ha ngaahi meʻa ʻe lava ke fai ʻe he kau talavoú ke nau toe ofi ange ai ki he ʻOtuá? ʻOku nau fakahoko lelei nai ʻeni? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke tokoni ke nau fakatupulaki ai ʻenau tuí mo e fakamoʻoni ki he ʻOtuá?

ʻI hoʻo ako ʻa e ngaahi potu folofola mo e maʻuʻanga tokoni kehe ʻo fekauʻaki mo hono ʻiloʻi ʻo e Tamai Hēvaní, feinga ke ʻiloʻi e ngaahi meʻa ʻe tokoni ke ongoʻi ʻe he kau talavoú ʻa e ʻofa ʻa ʻenau Tamai Hēvaní kiate kinautolú mo Ne finangalo ke nau ofi kiate Iá.

Sione 17:3 (ʻOku fakaiku hono ʻiloʻi ʻo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ki he moʻui taʻengatá)

1 Sione 2:3–5 (ʻOku tau ʻiloʻi e ʻOtuá ʻo kapau ʻoku tau tauhi ʻEne ngaahi fekaú)

1 Sione 4:7–8 (ʻOku tokoni ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé ke tau ʻiloʻi ai ʻa e ʻOtuá)

2 Nīfai 32:9; ʻĪnosi 1:1–7; ʻAlamā 34:17–28; 37:37 (ʻE lava ke tokoni e lotú ke tau toe ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní)

Mōsaia 4:9–12 (Ko hono fakamatalaʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní ʻa e founga ke tupulaki ai ʻetau ʻilo ki he ʻOtuá)

Mōsaia 5:13 (ʻOku tokoni ʻetau tauhi ki he ʻOtuá ke tau ʻiloʻi lelei ange ai Ia)

ʻAlamā 30:44 (ʻOku fakahaaʻi ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua)

T&F 88:63 (Kapau te tau ofi ki he ʻOtuá, te Ne ofi mai kiate kitautolu)

M. Russell Ballard, “Tamaí mo e Fohá: Ko ha Feohi Fakaʻofoʻofa, ” Ensign pe Liahona, Nōvema 2009, 47–50

Ko Hono Fakahoko Hoku Fatongia ki he ʻOtuá (2010), 14–15, 38–39, 62–63

Vitiō: “Ko Hono Fakahoko Ho Fatongia ki he ʻOtuá”

Ko e faiako ‘i he founga ‘a e Fakamo‘uí

Naʻe ʻofa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene kau ākongá mo hūfia kinautolu pea mo tokoniʻi maʻu pē kinautolu. Naʻá Ne kumi ha ngaahi faingamālie ke feohi ai mo kinautolu mo fakahaaʻi ange ʻEne ʻofá. Naʻá Ne ʻiloʻi e ngaahi meʻa ne nau mahuʻingaʻia aí, ʻenau ngaahi ʻamanakí mo e ngaahi holi honau lotó pea mo e meʻa ne hoko ʻi heʻenau moʻuí. Kumi ha ngaahi founga ke ke fakahaaʻi ai hoʻo ʻofa he kau talavoú peá ke tokoni ke nau ongoʻi mo ʻiloʻi e lahi ʻo e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní kiate kinautolú.

Tuku ke taki e kau talavoú

ʻE tataki e fakataha fakakōlomú ʻe ha mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú. Te ne taki e kau talavoú ʻi hono aleaʻi fakataha e pisinisi ʻa e kōlomú, akoʻi kinautolu ʻi honau ngaahi fatongia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (mei he folofolá pea mo e tohi Fatongia ki he ʻOtuá), pea mo fakaafeʻi ha ʻetivaisa pe mēmipa kehe ʻo e kōlomú ke ne akoʻi ha lēsoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke teuteu ʻaki haʻane fakafonu e ʻasenita ʻo e fakataha fakakōlomú lolotonga e fakataha ʻa e kau palesitenisií.

Kamata ʻa e akó

Fili mei he ngaahi fakakaukau ko ʻení pe ko haʻo fakakaukau pē ʻaʻau ke fakamanatu e lēsoni he uike kuo ʻosí mo fakafeʻiloaki ʻaki e lēsoni he uike ní:

  • Kole ki he kau talavoú takitaha ke nau talaatu ha foʻi lea ʻe taha ke kamata ʻaki ha sētesi ʻokú ne fakamatalaʻi nounou e lēsoni ʻo e uike kuo ʻosí. Tohiʻi ʻenau sētesí he palakipoé.

  • Kapau ʻe fakangofua ʻe he pīsopé, fakaafeʻi ha tamai ʻa ha mēmipa ʻo e kōlomú ke ne vahevahe mai e ngaahi ongo ʻokú ne maʻu heʻene hoko ko e tamaí. ʻE lava ke ne talanoa ʻo fekauʻaki mo e ongo ʻokú ne maʻu ki hono fohá pea mo e meʻa ʻokú ne ʻamanaki ʻe aʻusia ʻe hono fohá ʻi he moʻuí, kae pehē ki he founga ʻokú ne ʻamanaki ke tokoni ai ke lavameʻa hono fohá. Kole ki he kau talavoú ke nau fakafehoanaki e lea ʻa e tamai ko ʻení pea mo e ongo ʻoku maʻu ʻe heʻenau Tamai Hēvaní kiate kinautolú.

Ako fakataha

Ko e taumuʻa ʻo e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi e talavou takitaha ke ne fokotuʻu ha sīpinga ʻo e lotu fakatāutahá mo e ako folofolá. ʻOange ha kiʻi taimi ki he kau talavoú ʻi he fakataha fakakōlomú ke nau tohi ai ʻenau palaní ʻi heʻenau fanga kiʻi tohi Fatongia ki he ʻOtuá. Poupouʻi kinautolu ke nau fevahevaheʻaki ʻenau ngaahi palaní pea ʻi he fakataha fakakōlomu he kahaʻú, fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe atu ha founga ne hanga ai ʻe he lotu fakatāutahá mo e ako folofolá ʻo fakamālohia ‘enau fetuʻutaki mo e ʻOtuá.

  • Mahalo naʻe ʻosi fokotuʻu ʻe he kau talavoú ha palani ki he ako folofola fakafoʻituituí ko ha konga ʻo ʻenau palani honau Fatongia ki he ʻOtuá. ʻE lava ke hoko e lēsoni ko ʻení ko ha taimi lelei ke vahevahe ai ʻe he kau talavoú e meʻa ne nau fai ʻi heʻenau palaní pea mo e meʻa ʻoku nau ako mei heʻenau ako e folofolá (vakai, Fatongia ki he ʻOtuá,14–15, 38–39, 62–63). Te nau lava foki ʻo toe liliu ʻenau palaní ʻo kapau ʻe fie maʻu. Kole ki he kau talavoú ke nau fakamatala ki ha founga kuo tokoni ai ʻenau tōʻonga moʻui ʻaki e lotú mo e ako folofolá, ke toe lelei ange ai ʻenau fetuʻutaki mo ʻenau Tamai Hēvaní.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻiloʻi lelei. Ko e hā ne nau fai ke nau ʻiloʻi ai ʻa e tokotaha ko iá? Fehuʻi ange pe ʻoku nau pehē ko e hā ha faikehekehe ʻi he ʻiloʻi e Tamai Hēvaní pea mo e ʻilo kau kiate Iá. Hiki ʻe ngaahi fakamoʻoni folofola ko ʻení ʻi he palakipoé pea kole ki he kau talavoú ke kumi kinautolu mo feinga ke ʻiloʻi ai e founga ʻe lava ke tau ʻilo lelei ange ai ʻa e Tamai Hēvaní: 1 Sione 2:3–5; 4:7–8; Mōsaia 4:9–12; 5:13; ʻAlamā 30:44. Fakaafeʻi e kau talavoú ke nau fakamatalaʻi e meʻa kuo nau akó pea mo e founga ne nau ongoʻi ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻenau muimui ki he faleʻi ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení.

  • Huluʻi ʻa e vitiō “Ko Hono Fakahoko Ho Fatongia ki he ʻOtuá,” pea ʻai ke kumi ʻe he kau talavoú ha founga ne tokoniʻi ai ʻe he meʻa naʻe hoko ʻi he vitioó ʻa e kau talavoú mo ha niʻihi kehe ʻoku nau ʻiloʻi ke nau ʻilo lelei ange ʻa e Tamai Hēvaní. Kole ki he kau talavoú ke nau vahevahe atu ʻenau fakakaukau ki he founga ʻoku hanga ai ʻe heʻenau fakahoko honau fatongia ki he ʻOtuá ʻo fakamālohia ʻa ʻenau fetuʻutaki mo Iá.

  • Fakaafeʻi ʻa e kau talavoú ke nau lau e ngaahi fokotuʻu ʻe tolu ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ki he ngaahi fohá ʻi heʻene malanga “Tamaí mo e Fohá: Ko ha Feohi Fakaʻofoʻofa” (pe huluʻi ʻa e foʻi vitiō ko e “Ngaahi Tamaí mo e Fohá”). Ko e fē ʻa e taimi ʻoku tokoni ai hono fai ʻo e meʻa ko ʻení kiate kinautolu ke nau ongoʻi ofi ange ki heʻenau ngaahi tamaí? Kole ange ke nau vahevahe ʻa e ngaahi founga te nau lava ai ʻo fakaʻaongaʻi e faleʻi ʻa ʻEletā Pālatí ki heʻenau fetuʻutaki mo ʻenau Tamai Hēvaní.

  • Mou aleaʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke fetuʻutaki ai e kau talavoú mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻahó ni. Ko e hā ha founga ʻoku tau fetuʻutaki ai mo e Tamai Hēvaní? ʻOku founga fēfē ʻEne fetuʻutaki mo kitautolú? Ko e hā ha meʻa te tau lava ʻo fai ke toe lelei ange ai ʻetau fetuʻutaki mo Iá? Fakaafeʻi e kau talavoú takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi potu folofola ko ʻeni fekauʻaki mo e lotú: 2 Nīfai 32:9; ʻĪnosi 1:1–7; ʻAlamā 34:17–28; 37:37. Kole ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ke nau fakamatala ki he meʻa kuo nau akó. Ko e hā e fehokotaki ʻa e lotú mo e ʻilo ʻo e Tamai Hēvaní? Fakaafeʻi e kau talavoú ke fakaava ʻenau tohi Fatongia ki he ʻOtuá ki he peesi 15 (tīkoní), 39 (akonakí), pe 63 (taulaʻeikí) pea nau palani ke toe fakaleleiʻi ʻenau ngaahi lotu fakaʻahó.

Kole ki he kau talavoú ke nau fakamatala ki he meʻa kuo nau ako he ʻaho ní. Ko e hā ha ngaahi ongo pe ueʻi ʻoku nau maʻu? ʻOku mahino nai kiate kinautolu ʻa e founga ʻe lava ke nau ʻiloʻi ai e Tamai Hēvaní? ʻOku toe ʻi ai haʻanau fehuʻi kehe? ʻE ʻaonga nai ke toe fakamoleki ha taimi lahi ange ʻi he tefito ko ʻení?

Tokoni Fakafaiako

Mahalo ko hono poupouʻi ko ia ʻo e kau talavoú ke nau fokotuʻu ha tōʻonga moʻui ʻo e lotú mo e ako folofola maʻu peé, ko e founga lelei taha ia ke tokoni ke nau fakamālohia ai honau vā mo e Tamai Hēvaní.

Fakaafeʻi ke ngāue

ʻE fakaʻosi e fakatahá ʻe he mēmipa ʻo e kau palesitenisī fakakōlomú ʻoku tatakí. Te ne lava ʻo:

  • Fakamatalaʻi ʻene ngaahi palani ke fakaleleiʻi ai ʻene ngaahi lotu fakatāutahá.

  • Poupouʻi e kau talavoú ke nau fakahoko e palani ne nau fokotuʻu he ʻaho ní mo nau mateuteu ke fakamatala ʻi ha fakataha fakakōlomu he kahaʻú ʻo kau ki he founga ʻo ʻene fakaleleiʻi ʻenau fetuʻutaki ʻo e Tamai Hēvaní.

Paaki