Konifelenisi ʻa e Kau Faiako Fakalotu ʻa e CES
Ako ʻIate Au


Ako ʻIate Au

Ko ha Efiafi mo ʻEletā D. Todd Christofferson

Lea ki he kau Faiako Fakalotu ʻa e CES • ʻAho 26 ʻo Sānuali, 2018 • Tāpanikale Sōleki Sití

ʻOku ou fakamālō ʻi heʻeku ʻi heni mo kimoutolu he pōní. Tuku muʻa ke u fakahaaʻi atu hoku ʻofa mo e houngaʻia ki he kau faiako ʻo e toʻu tangata kei tupu haké, ʻi he seminelí, ʻinisititiutí mo e ako fakalotú ʻi he ngaahi ʻapiako, kolisi mo e ʻunivēsiti ʻo e Siasí. ʻOku ou ʻofa atu, pea ʻoku ou houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi ngāue fakaʻofoʻá. ʻOku ou houngaʻia foki ki homou fāmilí mo ʻenau poupou kiate koé. Ko ha tāpuaki maʻongoʻonga kimoutolu ki he toʻu tupú mo e kakai lalahi kei talavou ʻoku mou akoʻí.

ʻOku ou fie vahevahe atu he pooni ha fakakaukau ʻoku ou ʻamanaki pē ʻe ʻaonga ʻi hoʻomou feinga ke tokoniʻi hoʻomou fānau akó ke nau ako lahi ange ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.ʻOku hoko hono fakaloloto ʻetau ako ki he ongoongoleleí, ako ʻaki e kotoa ʻo e lotó mo e laumālié, he taimi ʻoku tupulaki ai ʻi heʻetau fānau akó ha mālohi ke fai ha meʻa ʻe tolu:

  1. Tupulaki ʻi he ʻilo mo e mahino ki he ongoongoleleí, ʻi honau ʻatamaí mo e lotó.

  2. Langa ʻi he ʻilo ko iá ke fakatupulaki ʻenau malava ʻo ngāue lelei mo angamāʻoniʻoní.

  3. Tupulaki ʻi he ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisí ke hoko lahi ange ʻo tatau mo e Tamai Hevaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku fakahoko mai ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ha fakaafe ke fakaloloto ange ʻetau akó, ʻi ha potu folofola ʻe ua. Ko e ʻuluakí ko e Mātiu 11:28-29: “Haʻu kiate au ʻa kimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu. “Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au; he ʻoku ou angavaivai mo angamalū: pea te mou ʻilo ai ʻa e fiemālie ki homou laumālié.”1

Ko e uá ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 19:23: “Ako ʻiate au, pea fanongo ki heʻeku ngaahi leá; ʻaʻeva ʻi he angamalū ʻo hoku Laumālié, pea te ke maʻu ʻa e melinó ʻiate au.”2

ʻOku fakahoko mai ʻe he ʻEikí he ongo potu folofola ko ʻení, ʻa e fakaafe: ako ʻiate au. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Neal A. Maxwell he ngaahi taʻu lahi kuohilí, ʻoku fakatefito e fakaafe ko ʻení ʻi he mālohi huhuʻi ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ko ha fakaafe ia ke fakaloloto ʻetau akó. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Maxwell: “ʻOku lahi fau e ngaahi founga tukupau ke tau fakatatau ai ʻa kitautolu ki he … folofolá ʻo fekauʻaki mo Sīsū pea mo e Fakaleleí, ka ʻoku fālute kotoa ia ʻi he fakakaukaú ni: ‘Toʻo ʻeku haʻamongá kiate kimoutolu, pea mou ako ʻiate au.’3 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ha toe founga ia ke fakaloloto ange ai ʻetau akó!”4

Ko e founga pē taha ke fakaloloto ange ai ʻetau akó, ko e founga ko ia ʻa e ʻEikí—ʻi he fakahā mo e ueʻi fakalaumālie ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻo ako mo feinga mālohi pea feakoʻiʻaki ʻi he ʻaloʻofa ʻa Sīsū Kalaisí.5

ʻOku ʻuhinga ʻení, ʻoku ʻi ai ha ʻuhinga fekauʻaki ʻe ua ʻo e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke “ako ʻiate aú,” pea ʻoku fenāpasi lelei ia mo e founga ʻa e ʻEikí ke fakaloloto ʻetau akó.

Ko e ʻuluaki ʻuhinga ʻo e “ako ʻiate aú” ko e: Ako ke ʻiloʻi au.

ʻOku tau ako ke ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heʻetau tui kiate Iá mo tafoki kiate Ia ʻo fakatomala, fekumi ki Heʻene fakamolemolé mo Hono mālohi huhuʻí pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú.ʻOku ʻuhinga e ʻiloʻi Iá, ke fanauʻi fakalaumālie ʻiate Ia, ʻo aʻusia ha fuʻu liliu lahi ʻo e lotó pe hoko ko ʻEne fānau.ʻOku hanga ʻe he ako ke ʻiloʻi ʻa Sīsū Kalaisí, ʻo fakaava hotau lotó mo e fakakaukaú ki he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakapapauʻi mai kiate kitautolu e ʻofa ʻa e ʻEikí.

Ko e ʻuluaki ʻuhinga ʻo e “ako ʻiate aú” ko e: Ako ke ʻiloʻi au.

ʻOku ʻafioʻi lelei pē ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí e meʻa ʻoku tau fie maʻú.ʻOku haohaoa, mo kakato ʻEne ʻiló mo e mahinó, Hono potó mo Hono ʻulungāngá.ʻI heʻetau fakaʻutumauku he folofolá, ʻoku tau ako ai mei Heʻene sīpinga haohaoá.ʻOku totonu ke fakatefito ʻiate Ia ʻetau ako ki he ongoongoleleí he ʻokú Ne fakasino mai e ʻulungāanga mo e tōʻonga fakalangi kotoa pē.ʻI heʻetau ʻiloʻi Iá, ʻokú Ne talaʻofa mai ai ke tokoniʻi kitautolu ke tau ako lahi ange meiate Ia.Ko e moʻoni kuo pau ke tau ngāue ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi ke fai hotau fatongiá, ka ʻi heʻetau fai iá, ʻokú Ne talaʻofa mai leva ke ʻomi ʻa e ʻiló mo fakavaveʻi ʻetau mahinó ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.ʻOkú Ne talaʻofa ke fakatupulaki ʻetau malava ʻo ngāue māʻoniʻoní mo tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo hangē ko Iá. Ko e fakaloloto ʻeni ʻo e akó.

ʻOkú ta fakatou ʻiloʻi ʻoku moʻoni e ngaahi meʻá ni.Kapau ʻoku tau faivelenga, ʻe akoʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki ʻi heʻetau moʻuí kotoa.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou tukulotoʻi e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke ako ʻiate Iá.ʻI hoʻomou fai iá, ʻe toe fakaloloto ai hoʻomou akó, pea te mou lava ʻo faitokonia hoʻomou kau akó ke toe fakaloloto foki mo ʻenau akó.ʻOku ou fakaafeʻi foki kimoutolu ke mou fakamoʻoni tonu ki he ngaahi moʻoni taʻengatá ni.ʻE ongo moʻoni ki hoʻomou fānau akó ke nau fanongo ki hoʻo fai hoʻo fakamoʻoni fakatāutaha ʻo kau ki hoʻo aʻusia ʻi hoʻo ʻilo ʻa e ʻEikí mo ako meiate Iá.

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻeku lea he pōní ʻaki ʻeku fakamoʻoni fakatāutahá.ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko e Kalaisí ʻa Sīsū!ʻOku ou ʻiloʻi e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí mo Hono mālohi huhuʻí, ʻi he aʻusia ne hoko tonu kiate aú, pea ʻi he fakahā ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.Ko ha meʻa fakatupu loto fakatōkilalo mo fakafiefia ke akoʻi kita ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻEne ngaahi talaʻofá.ʻOku moʻoni ʻa hono fakalolotoʻi ʻo e akó, pea ko hotau tāpuaki mo ha tāpuaki ia ki heʻetau fānau ako mahuʻingá. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki