Faigalotu i le Lalolagi Atoa
O Le Meaalofa Le Mafaamatalaina a le Agaga Paia


O Le Meaalofa Le Mafaamatalaina a le Agaga Paia

Faeasaite a le OAE mo le Autalavou Matutua • 8 Ianuari, 2012 • Iunivesite o Polika Iaga

Ua ma fiafia lava ma Sister Jensen e mafuta ma outou. Ou te faafetai tele atu i le aufaipese e le gata i le lagiina, ae o le viiga foi na latou lagiina. O viiga e valaaulia ai le Agaga o le Alii. Latou te faatupuina se lagona o le migao ma aoao ai i tatou i aoaoga faavae o le malo. O se tofiga maoae lenei, ma sa ou tatalo, ma saga tatalo pea, mo le Agaga Paia ina ia avea ma o tatou faiaoga moni.

O le autu o la’u savali “O Le Meaalofa Le Mafaamatalaina a le Agaga Paia,” o se fasifuaitau mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga: “O le a tuu atu e le Atua ia te outou le poto e ala i lona Agaga Paia, ioe, e ala i le meaalofa le mafaamatalaina a le Agaga Paia, sa lei faaalia lava talu ona i ai le lalolagi sei oo mai i le taimi nei” (MF&F 121:26). E i ai ni nai mafaufauga atonu o outou manatuaina mai sa’u lauga o le konafesi aoao ia Oketopa 2010. I le taimi ua tuuina mai ia te au mo lenei savali i le aso, o le a ou faalauteleina atili ai na mafaufauga.

O Le Taua o le Agaga Paia

O le taua o le Agaga Paia ma le meaalofa le mafaamatalaina o Ia lava, e mafai ona faamamafaina i ni ata se lua, e tofu ma se savali i ana lava aia tatau. O le ata muamua e mai i le Tusi a Mamona ma le lona lua e mai i se mea na tupu i le talafaasolopito o le Ekalesia.

Ina ua asiasi atu Iesu Keriso i tagata i le Tusi a Mamona, sa Ia aoaoina i latou, faamanuia i a latou fanau, faatuina le faamanatuga, ona tuumuli ese lea. Sa toe foi tagata i o latou aiga ma galulue i le po atoa e faapotopoto mai isi i le nofoaga na Ia fetalai atu o le a Ia faaali atu ai ia te i latou i le aso na sosoo ai.

Ona o le toatele naua, sa vaevae ai e soo e toasefululua ia tagata i ni vaega se toasefululua e aoao atu ai i latou i mea sa aoaoina ai i latou e le Faaola i le aso ua mavae, ona latou tatalo ai lea. Mai mea uma sa mafai ona latou tatalo atu ai, “sa latou tatalo atu mo lena mea na sili ona latou mananao i ai; ma sa latou mananao ia tuuina mai le Agaga Paia ia te i latou” (3 Nifae 19:9), ua tuuina atu ai se faamamafa ia te Ia ma Lona taua lea e tulaga ese ai i mau uma.

Ina ua maea la latou tatalo ma i le tali atu i a latou aioiga, sa papatisoina ai e Nifae ia soo, ma ina ua maea “sa oo ifo le Agaga Paia i luga o i latou, ma sa faatumuina i latou i le Agaga Paia ma le afi” (3 Nifae 19:13). Sa latou mauaina le molimau faamautinoa po o le molimau ia te Ia.

Ona afio ifo lea o le Faaola ia i latou:

“Ma sa oo ina maliu ese atu Iesu … mai ia te i latou ma punou o ia lava i le eleele, ma ia fetalai atu:

“Le Tama e, ou te faafetai atu ia te oe ona ua e tuuina mai le Agaga Paia ia te i latou nei o e ua ou filifilia. …

“Le Tama e, ou te tatalo atu ia te oe ia e tuuina atu le Agaga Paia ia te i latou uma o e o le a talitonu ia latou upu” (3 Nifae 19:19–21).

Ou te le iloa se mau faatusi paia o i ai e sili atu lona faamatalaina o le taua o lagona o le Faaola mo le Agaga Paia.

O le ata lona lua e maua mai i aoaoga a Peresitene Polika Iaga. Sa i ai le Au Paia i Uinita Kuota ma sa sauniuni mo le malaga atu i Sisifo i le tautotogo. Ua silia ma le lua ma le afa tausaga talu ona maliu Iosefa Samita. Sa maua e Peresitene Iaga se faaaliga vaaia, o se faalepo, lea na la talanoa ai ma le Perofeta o Iosefa Samita. A o outou faalogologo, faamolemole ia matau le aofaiga o taimi na ia faamamafaina ai le taua o le Agaga o le Alii:

“‘Uso Iosefa, ua i ai i le usoga … le naunautaiga tele e malamalama i … mataupu faavae o le faamauga; ma afai e i ai sau upu apoapoai mo au, o le a ou fiafia lava e taliaina.’

“Sa laa mai Iosefa agai mai ia te au, ma tilotilo mai ma le matua faamaoni a’ia’i, ae toamalie ma fai mai, ‘Ta’u atu i tagata ina ia lotomaulalo ma faamaoni, ma ia mautinoa e tausisia le Agaga o le Alii ma o le a ia taitaiina sa’o i latou. Ia faaeteete ma aua nei faaliliueseina le leo itiiti filemu; o le a ia aoaoina outou i mea e fai ma le mea e ō i ai; o le a ia aumaia fua o le malo. Ta’u atu i le usoga ina ia tatala pea o latou loto i le talitonuga maumaututu, ina ia oo mai le Agaga Paia ia te i latou, a ua saunia o latou loto e taliaina. O le a mafai ona latou iloa le Agaga o le Alii mai isi agaga uma; o le a i ai i o latou agaga le filemu ma le olioli; o le a aveesea mai o latou loto le faatiga, ita ma le fetauai; ma o o latou manaoga atoatoa o le faia o mea lelei, ia aumaia le amiotonu ma fausia ai le malo o le Atua. Ta’u atu i le usoga afai o le a latou mulimuli i le agaga o le Alii, o le a sa’o lo latou ala. Ia mautinoa e ta’u atu i tagata ia tausisia le Agaga o le Alii; ma afai latou te faia, o le a latou iloaina i latou lava o agatonu e faapei ona sa faatulagaina ai e lo tatou Tama i le Lagi a o lei o mai i latou i le lalolagi. Sa faatulagaina e lo tatou Tama i le Lagi le aiga o tagata. …’

“Ona faaali mai lea e Iosefa ia te au le mamanu, le tulaga sa i ai i le amataga.E le mafai ona ou faamatalaina lenei mea, ae sa ou vaai i ai, ma sa ou vaai i le mea na aveesea ai le Perisitua mai le fogaeleele ma le ala e tatau ai ona tuufaatasia, ina ia i ai se filifili e atoatoa lelei mai i le Tama o Atamu e oo mai i lana fanau aupito mulimuli. Sa toe fai mai Iosefa, ‘Ta’u atu i tagata ia mautinoa e tausisia le Agaga o le Alii ma mulimuli ai, ma o le a ia taitaiina i latou i le ala tonu’.’”1

E le gata ua faamamafa mai i lea tala le taua o le Agaga Paia ma le sailia o Lana uunaiga, ae sa aumaia ai foi i lo’u mafaufau nei mataupu faavae ma upumoni:

  • E saili le Agaga o le Alii e aumaia le faatulagaina lelei—patino, ma faatulaga se aiga faavavau e ala i sauniga o se faamauga i le malumalu.

  • E saili le tiapolo e faamalepe ma faaumatia (tagai i le MF&F 10:6–7, 22–27), aemaise o aiga e pei ona molimauina i le taimi nei e ala i le faafanoina o maitaga, tatala o faaipoipoga, ma faaipoipoga a le itupa e tasi. Sa ou fesili ifo ia te au lava, pe ua fesoasoani le faiga lea ua faatupulaia i lo outou vaitausaga e tolopo faaipoipoga, i le faamalepeina o aiga.

  • Na oo mai faaaliga ma le malamalama e ala i le meaalofa lē mafaamatalaina a le Agaga Paia e tali ai se fesili, e faapei ona tele ina faia e faaaliga.

Mai nei ata e lua, ua ou faia ai se faaiuga e faapea e taua tele le Agaga Paia ma e tatau ona tatou sailia ma le faamaoni a’ia’i Lana mafutaga, taitaiga, ma meaalofa—ma e moni lava o se meaalofa e le mafaamatalaina.

O le a ou taulai atu nei i ni manatu ‘au’au se tolu: (1) o misiona a le Agaga Paia, (2) o tulaga e maua ai le Agaga Paia; ma le (3) pe faapefea ona iloa le taitaiga mai le Agaga Paia.

O Misiona a le Agaga Paia

O le Agaga Paia i nisi taimi e ta’ua ai o le Agaga, e faaigoa talafeagai o le Agaga Paia, o le Agaga o le Atua, o le Agaga o le Alii, ma le Faamafanafana.

E i ai misiona patino po o tiutetauave o le Agaga Paia. O le a ou ta’ua le fa.

Misiona 1—Na te molimauaina pe faaalia mai le Tama ma le Alo. O le Agaga Paia e faaalia moni pe molimauina le Tama ma le Alo. Sa ou oo i lenei mea a o o’u tamaitiiti, e ui lava ina sa le mafai ona ou manino i ai i lena taimi.

Sa ou ola ae ma talitonu i le Atua i se aiga matagofie o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa papatisoina au ma mauaina le Agaga Paia i le valu o o’u tausaga. Ou te lei fesiligia lava le i ai o le Tama ma le Alo; ae, sa talia atoatoa i lo matou aiga, sa tapuai ma se faatuatua ia te i La’ua ma sa molimauina i le faia o tatalo faaleaiga e le aunoa, faatali sei faamanuia meaai i ‘aiga taitasi, o po faaleaiga, faitau mai i tusitusiga paia (aemaise o le Tusi a Mamona), auai i le Lotu, usiusitai i poloaiga, ma isi mea uma matou te faia o ni Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa ou le mafai e a’u lava ia ona sue tusitusiga paia e aoao atu ai le aoaoga faavae e faapea, o le matafaioi autu a le Agaga Paia o le faaalia mai lea o le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso, ae i lo’u faatuatua sa ou malamalama moni ai i le mataupu faavae.

I le taimi o la’u misiona, sa ou amataina se suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi. Sa faamalolosia lo’u iloa i tusitusiga paia, o la’u molimau, ma lo’u faatuatua i le Atua ma Lona Alo, o Iesu Keriso i le aoaoga faavae paia, o aafiaga faaleagaga, ma faaaliga patino. Ua ou iloa e a’u lava ia, o nei upu mai le Faaola e moni: “Ma o le Agaga Paia e molimauina le Tama ma au; ma e tuu mai e le Tama le Agaga Paia i le fanauga a tagata, ona o au” (3 Nifae 28:11; tagai foii le otootoga o le mataupu i le 3 Nifae 27 ma le 3 Nifae 27:13–20).

Misiona 2—Na te molimauina upumoni uma. E faaalia e le Agaga Paia le moni o mea uma. O le au saili ma le faamaoni e faitauina le Tusi a Mamona ma tatalo ma mafaufau loloto faatasi ma se faamoemoega moni ia iloa lona moni, ua folafola mai i ai o le a latou iloa e moni, “ma o le mana o le Agaga Paia e mafai ona [latou] iloa ai le moni o mea uma lava” (Moronae 10:5).

Sa valaaulia e Alema tagata matitiva na tutuli ese e sa Sorama, e faatautaia ai se faataitaiga suesue i upu. Na patino lona faamamafaina atu ia te i latou e faapea, o upu moni e totoina i loto e naunau e talia o le a “amata ona malena ae i totonu o lou fatafata; ma pe a e lagona ia faalogoga o malena ae, o le a amata ona e fai ifo ia te oe lava— ua tatau ona lelei lenei [upu] pe ua lelei le afioga” (Alema 32:28), ma tulai mai ai ala e tolu o le a latou iloa ai le upumoni:

  1. “Ua amata ona faalauteleina ai lo’u agaga,” e molimauina i le au sailiili faamaoni o le upumoni e ala i loimata, o se mapuea, o se lue o le ulu, po o nisi taga faatino e ta’u mai ai ua totoina e le Agaga Paia upu moni i o latou loto.

  2. “Ua amata i le faamalamalama ai o lo’u malamalamaaga,” e molimauina i faaupuga e pei o le “e talafeauga lelei,” po o le “sa ou talitonu lava i lena mea,” po o se fesili, “o lona uiga la o lau tala e … ?”

  3. “Ua amata ona suamalie ia te au,” e molimauina, mo se faataitaiga, e ala i faaupuga a tagata sailiili e pei o le, “faamolemole toe faamatala mai nisi mea,” po o le “o fea na e fai mai e tu ai lo outou falesa?” po o le “pe le mafai ona tatou mafuta teisi ina ia e saga aoao mai ai i matou?”—o lona uiga ua latou fiaaai ma ua mananao atili i ai.

O loo faapupula mai i le molimau a Polika Iaga nei upumoni: “Pe ana fai o taleni uma, tomai, poto ma le suiga o le lalolagi na tuufaatasia i se tagata se toatasi, ma na auina mai lena tagata ia te au faatasi ma le Tusi a Mamona, ma sa folafola mai i le gagana faalelalogi aupito faamamaluina, lona moni, ma taumafai e faamaonia [le Tusi a Mamona] e ala i le aoaoina ma le poto faalelalolagi, semanu e foliga mai ia te au o se āsu e na ona alu a’e i luga ma toe mou atu. Peitai, ina ua ou vaai i se tagata e leai se tomai i gagana, po o ni taleni e lauga ai faalauaitele, o lē sa na ona mafai ona fai mai, “Ua ou iloa e ala i le mana o le Agaga Paia, e moni le Tusi a Mamona, o Iosefa Samita o se perofeta a le Alii.’ Na amata e le Agaga Paia mai lena tagata ona faamalamalamaina lo’u malamalamaaga, ma sa i o’u luma le malamalama, mamalu, ma le tino ola pea; ua siosiomia a’u i na mea, ma faatumulia ai au, ma sa ou iloa ai mo a’u lava ia, e moni le molimau a lea tagata.”2

Misiona 3—Na te faapaiaina. O le upu sanctify e sau mai le faa-Latina ma e lua ona pogai: sanct, o lona uiga “paia,” ma le facere, o lona uiga “ia fai”—o lona uiga moni lava “ia fai ia paia.” I lo tatou faaaogaaga faalelotu o le upu, faapaia o lona uiga ia faamama pe faasaoloto mai agasala, o se savali tupito o le talalelei toefuataiina.

O le talalelei o le “fuafuaga a le Atua mo le faaolataga, ua mafai ona faataunuu e ala i le togiola a Iesu Keriso [ma] e aofia ai upumoni o le faavavau po o tulafono, feagaiga, ma sauniga e manaomia ina ia mafai e tagata ona toe foi atu i luma o le Atua.”3

O le matafaioi faapaiaina a le Agaga Paia e taua i le faauigaga a le Faaola o Lana talalelei i le 3 Nifae 27:13–20, o loo faaiu i lenei fuaiupu taua: “Ia salamo outou tuluiga uma o le lalolagi, ma o mai ia te au ma ia papatiso i lo’u igoa, ina ia faapaiaina outou i le taliaina o le Agaga Paia, ina ia outou tutu ma le le pona i o’u luma i le aso gataaga” (3 Nifae 27:20). O le Agaga Paia o lē e faapaiaina, ma e ala ia te Ia ma le Togiola e le i’u, e mafai ai ona tatou tutu atu ma le le pona, mama, ma le atoatoa.

I valaauga eseese sa ou umia ai ki o le perisitua e avea o se faamasino o Isaraelu, aemaise lava i le avea ai o se epikopo, sa ou molimauina ai le mana faamama, ma faapaia o le Agaga Paia. E i ai se aafiaga e tasi, ma o ona elemene e suitulaga i isi, lea e tulaga ese.

I le taeao o se Aso Sa, sa sau ai se alii talavou faatoa atoa lona luasefulu tausaga, e vaai au, o lona epikopo.Sa faatagaina e ia ma lana uo teine i lena vaiaso, o la’ua lagona ma faanaunauga e sopo i tua atu o tuaoi sa faatuina e le Alii. Sa ou faalogologo ma le agaga tatalo. Sa ma faitauina faatasi ia tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai. Sa ou tuuina atu ia te ia ni nai faitauga e fai, ma tuu atu i ai faasā talafeagai mo ona avanoa faale-Ekalesia, faatulaga taimi i le lumanai ma te feiloai ai, ma sa ma tootutuli faatasi ma ia e tatalo.

O faatalanoaga taitasi na sosoo ai, sa ia lipoti mai ai i lana faitauga, aemaise mai le Tusi a Mamona, ma sa suia le mafatia sa i ona foliga ma lana amio i le faatuatua i le Atua ma Lona Alo, e ala i le faamoemoe ma le mautinoa, o le faaiuga mausali, ma se suiga i lona loto. Na faasolo ina tuputupu ae faaleagaga o ia. Ina ua mavae taimi talafeagai, ma ina ua taitaiina ai e le Agaga, sa ou aveesea le faasā na tuu atu ia te ia ma faatagaina o ia e ‘ai ma inu i le faamanatuga. A o ou nofo ai i luga o le tulaga i le taimi o le sauniga faamanatuga, sa tosina la’u vaai ia te ia ina ua taunuu atu muamua le areto ma sosoo ai ma le vai i le atunofoa sa i ai o ia. Sa ou molimauina le malamalama o le faapaiaga, filemu, ma le faamagaloga.

Na oo mai i lo’u mafaufau upu a le Faaola ia Iosefa ma Oliva ina ua mavae ona la tagofia le faamanatuga: “Faauta, ua faamagaloina a oulua agasala mai ia te oulua; ua oulua mama i o’u luma; o lea, ia sii i luga o oulua ulu ma olioli” (MF&F 110:5). E faapei o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui, na maua e lenei taulealea se faamagaloga o ana agasala e ala i le afi ma le Agaga Paia (tagai i le 2 Nifae 31:17; MF&F 19:31).

E le gata sa iloa e lenei taulealea le mana faapaia o le Agaga Paia, ae e mafai foi e oe ma au ona oo i lena lava saolotoga e tasi mai agasala, i lea Sapati ma lea Sapati ma lea Sapati.

Misiona 4—o le faiaoga. O mea uma e mafai ona ou fai atu ai e uiga i le aoao mai ma le aoao atu, ou te aoteleina ai i lo’u fai atu o le Agaga Paia o le faiaoga moni. I fuaiupu e 10 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:13–22, o fuaiupu lē soagia o fesili, a o fuaiupu soagia, o tali a le Alii. A o ou faitauina iafuaiupu e 13 ma le 14, faamolemole ia matau ia matafaioi e lua ma mea e fai e matafaioi taitasi:

“O le mea lea, o A’u o le Alii e fesili atu le fesili lenei ia te outou—o le a ea le mea na faauu ai outou?

“E talai atu la’u talalelei e ala i le Agaga, le Faamafanafana lea na auina atu e aoao atu le upumoni.”

O le matafaioi a le Agaga Paia o le aoao atu. O Ia o le faiaoga moni! O la’u matafaioi e le o le faaaoga uma o anomea po o le fai ia uma le lesona; ae i le avea ai o se e umia le perisitua, e tatau ona ou aoao atu, faamalamalama atu, apoapoai atu, lapatai atu, ma valaaulia le Agaga (tagai i le MF&F 20:59).

O la’u matafaioi ia avea o se meafaigaluega i le fatufatuina o se siosiomaga mo le Agaga o le faia lea o mea Na te faia i le ala paia o loo faamatala mai i le fuaiupu e 22 o le vaega e 50: “O le mea lea, o ia o le e talai atu atoa, ma ia o lē e mauaina, e malamalama i le tasi, ma e faagaeetiaina ma olioli faatasi i laua uma.”

Na faaiu e Nifae ana tusitusiga ma faaalia ai lona lē ‘a’u’a’u faapea foi lona malamalamaaga sa’o i le matafaioi a le Agaga Paia: “Ma o lenei, o a’u o Nifae, e le mafai ona ou tusia mea uma sa aoaoina i totonu o lo’u nuu; pe ua ou malosi tele foi i le tusitusi, e pei o le tautala; ona pe a tautala se tagata e ala i le mana o le Agaga Paia, e molioo e le mana o le Agaga Paia i loto o le fanauga a tagata” (2 Nifae 33:1).

Manatua upumua o le i ae le o le totonu. Ona o la tatou faitalia, Na te moliooina ai i o tatou loto. Afai tatou te valaaulia o Ia, o le a Ia moliooina i o tatou loto e pei ona aoao mai i le Tusi o Faaaliga;“Faauta, ou te tu atu i le puipui ma tu’itu’i atu; ai se tasi e faalogo mai i lo’u leo, ma tatala mai le puipui, ou te ulufale atu ia te ia, ma te talisua foi ma ia, o ia foi ma a’u” (Faaaliga 3:20).

Ou te molimau atu ia te outou e i ai isi Ona tiutetauave po o misiona taua. O Ia o le Faamafanafana. Na te taofiofia pe uunaia, Na te taitai, Na te lapatai, Na te aoai. Ou te valaaulia outou ia suesueina e outou lava na mea. O le a ou talanoa atu loa e uiga i tulaga e maua ai le Agaga Paia.

Tulaga e Maua ai le Agaga Paia

O tulaga e manaomia e maua ai le Agaga Paia e faigofie lava. O le a ou ta’ua na o le tolu: (1) manao, ma ia te au e aofia ai le ole atu, saili, ma le tuitui atu; (2) agavaa; ma le (3) mataalia—faaleagaga ma le faaletino.

O upu manao, ole atu, saili, ma le tu’itu’i atu e tele lava ina maua faatasi i mau, ma e taua tele mo le mauaina o le Agaga Paia ma Ana meaalofa lē mafaamatalaina. Na aoao mai e Alema e faapea e tuu mai [e le Atua] “i tagata e tusa ma o latou manao” (Alema 29:4).

Ou te faagauai atu outou i upu nei i leMataupu Faavae ma Feagaiga 11, o se faaaliga a le Alii ia Ailama Samita. E faavalu ona ta’ua le upu o lemanao ma ona upu uiga tutusa. Atonu o se tasi ua lauiloa tele ma ta’u soo o loo i ai i lefuaiupu e 21. O loo aumai faatasi ai lesaili, manao, o le upu, ma le Agaga— ae tulai mai ai le mana o le Atua: “Aua le saili e talai atu la’u upu, ae ia muamua saili ia maua la’u upu, ona matala ai lea o lou laulaufaiva; ona oo lea, afai e temanao i ai, o le a e maua lo’u Agaga ma la’u upu, ioe, le mana o le Atua i le faatalitonuina o tagata” (ua faaopoopo le faamamafa).

O le isi, o le agavaa. Ina ia maua le meaalofa lē mafaamatalaina a le Agaga Paia, e tatau ona tatou tausia poloaiga. Ou te talitonu ua outou iloa amioleaga e faatausuai ai i le Agaga, ma o le a ou le ta’ua. E i ai se fuaiupu mai lo’u faamanuiaga faapeteriaka na taialaina ai au: “Jay, ia faasaoloto lou tino mai faaosoosoga ma mealeaga e oo mai lava i latou. Ola mama ma tauagafau aua e nofo le Agaga o lo tatou Tama Faalelagi i tapeneko mama. E le nofo [o Ia] i tapeneko eleelea.” Na ou iloa o loo lagolagoina lenei mea e le Tusi a Mamona: “Ua le toe faasaoina i latou e le Agaga o le Alii; ioe, ua alu ese mai ia te i latou, aua e le afio le Agaga o le Alii i malumalu lē paia” (Helamana 4:24).

Mataalia—faaletino ma faaleagaga. Ua tatou ola i se lalolagi e pisi tele o loo taufono mai ai le tele o mea mo o tatou taimi ma lo tatou gauai atu. Ua i ai se mamanu ua uunaia ai i tatou ina ia vavevave i fonotaga po o sauniga, aemaise lava o le sauniga faamanatuga, e faalogologo i muai musika, sauniuni ia maua le Agaga, ma maua ia faaaliga. Tatou te anapopogi, tatou te tatalo, tatou te mafaufau loloto, ma o i le malumalu, tatou te aoao foi ia avea ma tagata faalogo ma matau lelei.

Na faapupula mai e Peresitene Iosefa F. Samita le mataala faaletino ma le faaleagaga, ina ua ia maua se faaaliga lea ua tatou faaigoaina o le faaaliga o le togiolaina o e ua maliliu o loo maua i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:

“I le aso tolu o Oketopa, i le tausaga e afe ivaselau sefuluvalu, sa ou nofo ai i lo’u potu ma mafaufau loloto i tusitusiga paia;

“Ma manatunatu i le taulaga togiola tele na faia e le Alo o le Atua” (MF&F 138:1–2).

Ua ou vaai faalemafaufau ia Peresitene Samita o nofo i se nofoa, atonu o se nofoa laau, i se laulau faatasi ai ma tusitusiga paia i ona luma ma se peni ma se pepa. Sa lei taotooto o ia i se nofoa malolo pe faatalaleu i se nofoa.

Sa faamamafa mai e Peresitene Tavita O. MaKei le taua o le mataalia faaleagaga ma faaletino, i le tala i le atalii o Epikopo John Wells, o se tasi sa i ai i le Au Epikopo Pulefaamalumalu, na maliu lona atalii i se faalavelave i le ala o nofoaafi. I ni nai vaiaso talu ona uma le falelauasiga, a o malolo le tina i le fale, ma faavauvau i le maliu a lana tama, ma sa mataalia o ia faaleagaga ma faaletino. Na faaali atu lana tama ia te ia ma fai atu atu i ai ina ua ia iloaina ua i ai o ia i le lalolagi o agaga, na ia taumafai muamua e oo atu i lona tama ae sa le mafai, ma sa ia fai atu i lona tina o loo pisi tele lona tama i le ofisa.4

I le tele o a matou fonotaga faaleaoaoga mo le Au Pulega Aoao, e faamanatu mai ai lava ia i matou e Peresitene o le Ekalesia ma Aposetolo, ia aua ne’i o matou soona pisi e faia le galuega a le Alii ne’i lē mafai ona oo mai ia i matou uunaiga faaleagaga.

Faapefea Ona Iloa Taitaiga mai le Agaga Paia

E faigata tele ia te au ona aoao atu pe faapefea ona iloa le taitaiga, taiala, ma uunaiga faaleagaga. O aafiaga faapena e patino lava, ma tele lava ina fetuunai i tagata taitoatasi ma tulaga ia faatoa ou faamatalaina atu. Peitai, e i ai ni nai mamanu, ua ou iloa ma sa ou aoaoina mai i isi.

O le tasi o lefilemu i lou mafaufau. Na aoaoina se Oliva Kaotui tauivi e le Alii i se lesona mamana ina ua Ia faamanatu atu ia Oliva, “Ou te lei tautala atu ea le filemu i lou mafaufau e uiga i le mataupu?” (MF&F 6:23). Ou te talitonu o le mauaina o le “filemu i le mafaufau” o se tasi o auala e sili ona taatele e iloa ai le taitaiga mai le Agaga Paia. O upu uiga tutusa o le filemu o le toafilemu, paganoa, paegamalie, ma le legaoia, a o ona upu faafeagai o lefenumiai, popole, faalavefau, faavevesi, ma le letaugamalie. E tele taimi tatou te faaaogaina ai upu, “Ou te le o fiafia i le mea lea,” po o le “Ou te le o lagona se mafanafana.” O na lagona e mauaa i le isi mataupu faavae: o le mafaufau ma le loto.

“Ioe, faauta, o le a Ou ta’u atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, e ala i le Agaga Paia, lea o le a oo atu i ou luga ma lea o le a mau i lou loto.

“O lenei, faauta, o le agaga lenei o faaaliga” (MFF 8:2–3).

Ua ou aoaoina mai le Au Peresitene Sili ma mai le Korama a le Toasefululua, faapea foi mai o’u lava aafiaga, o faaaliga i le mafaufau e tele lava o ni upu, manatu, po o ni fuaiupu patino, a o faaaliga i le loto e masani lava o lagona e ogatusa ma le filemu. E fesoasoani faataitaiga mai le olaga o Enosa: o fuaiupu e 3 ma le 9 o loo faamatala mai ai se lagona masani i fasifuaitau nei: “olioli … sa gotouga ifo i lo’u loto” ma “sa amata ona ou lagona.” I fuaiupu e 5 ma le 10 tatou te maua ai fuaiupu atoatoa, o loo taufai folasia mai i le “sa oo mai se siufofoga [i lo’u mafaufau], ua fetalai mai,” ma “sa toe tulei mai le siufofoga o le Alii i lo’u mafaufau, ua fetalai mai.”

O le mauaina o lagona i le loto ma mafaufauga i le mafaufau, o loo aoao mai i nai upu itiiti nei ia Ailama Samita:

“O le a ou faaali atu ia te oe ai lo’u Agaga, lea o le a faapupula ai lou mafaufau, lea o le a faatumulia ai lou agaga i le olioli;

“Ma ona e iloa ai lea, pe o le a e iloa i lenei mea, mea uma o soo se mea e te manao mai ai ia te a’u” (MF&F 11:13–14).

O le isi o le suesue i ai i o outou mafaufau. O se mau e masani ona ta’ua e uiga i le iloaina o faaaliga ma uunaiga mai le Agaga Paia o leMataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–9:

“E ao ina e suesue i ai i lou mafaufau; ona ao lea ona e ole mai ia te au pe ua sa’o, ma afai ua sa’o, o le a Ou faia ia mu lou loto i totonu ia te oe; o lea, o le a e lagona ai ua sa’o.

“Ae afai ua le sa’o, o le a e le maua ni lagona faapena, ae o le a e maua se mafaufauga papa’ ( MF&F 9:8–9).

Na aoao mai ma le atamai Elder Dallin H. Oaks e faapea “e ono i ai [i se tagata] se manao malosi ina ia taitaia e le Agaga o le Alii peitai … e tuuina atu ma le le poto lena manao i le tulaga o le manao ina ia tautaitai i mea uma. O se manao ia taita’ia e le Alii o se malosiaga, peitai e manaomia ona o faatasi ma se malamalama, e tuu mai e lo tatou Tama Faalelagi le tele o faaiuga mo a tatou lava filifiliga faaletagata. …

“E tatau ona tatou suesueina mea i o tatou mafaufau, e faaaoga ai le mana e iloilo ai lea na tuu e lo tatou Foafoa i totonu o i tatou. Ona tatou tatalo lea mo le taitaiga ma galueaiina ai pe a tatou maua. Afai tatou te le mauaina se taitaiga, e tatau ona tatou gaoioi e tusa ma la tatou faamasinoga aupito sili. O tagata e tauanau pea le sailia o le taitaiga faafaaaliga i mataupu e lei filifilia e le Alii e taitai ai i tatou, atonu o le a fatuina se tali mai o latou lava moomooga faivavale, pe atonu foi latou te mauaina se tali mai ala o se faaaliga sese.” 5

Na aoao mai ma le poto Peresitene Boyd K. Packer: “E le mafai ona e fai faamalosia ni mea faaleagaga. O upu e pei o le fai faamalosi, uunai malosi, faasa, mamafa, poloai, e le faamatalaina ai o tatou avanoa ma le Agaga. E le mafai ona e faia faamalosi le Agaga e tali atu e faapei ona le mafai ona e faia faamalosi se fatupi e totogo mai, po o se fuamoa ia fofoa a o lei oo i le taimi. E mafai ona e fatuina se siosiomaga e faatupuina ai, faafailele, ma puipuia; ae e le mafai ona e faia faamalosi pe uunai malosi; e tatau ona e faatalitali i lona tuputupu a’e.” 6

“Mu o le loto i totonu,” o le fasifuaitau mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega e 9. E tusa ai ma lenei mu o le loto i totonu, ma i le avea ai ma se peresitene o le misiona ua taliu mai, sa valaauina au e galue i se komiti faatasi ma isi peresitene ua taliu mai foi, e sue ni auala e faaleleia atili ai le talaiga. Na tuuina atu se fautuaga e fesoasoani ai i faifeautalai ia latou iloa le mu o le loto i totonu, e pei ona aoao mai e leMataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–9. Sa faasoa mai e le taitaifono o le komiti, o se tasi o le Korama Muamua o Fitugafulu ma o se tasi foi na avea muamua ma peresitene o le misiona, sona aafiaga na i ai ma se tasi o le Korama a le Toasefululua sa malaga taamilo i lana misiona. I le taimi o le maimoaga, sa aoao atu ai e lenei peresitene maoae o le misiona fuaiupu nei e tolu.

Ina ua maea le fonotaga ma a o malaga atu i le isi, sa ta’u atu e le uso o le Toasefululua e faapea, i ona tausaga o lona poto masani na ia maua ai tagata o au paia sa lagona ua toilalo i le sailia o faaaliga e ala i le mu o le loto i totonu, tusa lava foi pe uma le mau anapogi ma tatalo. Latou te lei malamalama o le mu o le loto i totonu, e le faiā ma le mu o kalorī i le tino, ae o se fua o lagona—o le filemu i le mafaufau ma lagona i le loto lea na ta’ua muamua.

E toatele atonu e manatua le au liliu mai i le Tusi a Mamona o ē na “papatisoina i le afi ma le Agaga Paia, ae sa latou le iloaina” (3 Nifae 9:20).

I se faaaliga ia Ailama Samita, tatou te maua ai ni auala se fa e iloa ai pe faapefea ona taitai i tatou e le Agaga: “Ia tuu atu lou faatuatuaga i le Agaga lena lea na te taitai [1] ia fai mea lelei —ioe, [2] ia fai mea sa’o, [3] ia savali ma le lotomaulalo [ma le 4] ia faamasino ma le amiotonu; ma o lo’u Agaga lea” (MF&F 11:12).

Na saunoa Peresitene Gordon B. Hinckley; “Pe faapefea ona tatou iloa mea a le Agaga? Pe faapefea ona tatou iloa pe mai i le Atua? E ala i ona fua. Afai e tau atu ai i le tuputupu ae ma le atinaega, afai e tau atu i le faatuatua ma le molimau, afai e tau atu i se ala e sili atu o le faia o mea, afai e tau atu i le amioatua, o lona uiga e mai i le Atua. Afai e olopalaina ai i tatou, afai e avatu ai i tatou i le pogisa, afai e faafememea’i ai i tatou ma faapopoleina ai, afai e tau atu i le le faamaoni, o lona uiga e mai i le tiapolo.”7

O le isi: Atonu e tumu pea le mafaufau i se mataupu pe mamafa pea i ou luga. O le upumoni lenei mai le tusi a Iosefa Samita e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu, o se tasi lea auala e tulei mai ai le Agaga: “E peiseai ua i ai pea lena mataupu i lo’u mafaufau ma uuna’i malosi mai e sili atu i o’u lagona” (MF&F 128:1). O le i ai pea o uunaiga e uunai mai seia tatou faatinoina, e moni lava ma e paia.

A o ou pulefaamalumalu ai i le misiona a Cali Kolomupia, sa ou suesue i tusitusiga paia i se tasi po, i le te’a ai o le 10. Na oo mai se manatu i lo’u mafaufau e telefoni i se faifeautalai. E lei leva ona ou faatalanoaina o ia, ae sa ou iloa ai o loo feagai o ia ma ni luitau, ma sa ou faataatia ese lea manatu. Na toe oo mai le uunaiga, ma sa ou faaaogaina lea lava mafuaaga, ma toe tuu ese atu ai foi. Na toe oo mai faatolu ma na iu ina ou iloaina le uunaiga i le mea ua tupu, ma sa ou vili loa ia te ia. O la sa moe lana soa sa tali mai. Sa ou fai atu ou te fia talanoa i le faifeautalai sa uunaia au e valaau i ai. Sa fai mai o ia, e le o i ai o ia i lona moega.

“Tuu i lalo le telefoni ae alu e sue ane o ia,” sa ou fai atu ai.

Na maua atu o ia i le poletito o talanoa i se tamaitai talavou na siitia atu i lena aso. Sa siitia faifeautalai i se fale fou i le aso na sosoo ai.

I le faaiuga, ou te sii maia se aafiaga matagofie ma se fautuaga poto mai ia Peresitene Uilifoti Uitilafi. I ana faigamalaga, sa ia lipotia mai ai le faaali atu ia te ia o Iosefa Samita, Polika Iaga, ma isi uluai taitai o le Ekalesia. I se tasi taimi, na faaali atu ai Polika Iaga (o lē ua tolu tausaga talu ona maliu), ia te ia: “Ina ua ma taunuu i le mea sa ma o i ai, … sa ou fesili atu ia Peresitene Iaga pe mafai ona ia talai mai ia i matou. Na ia fai mai, ‘E leai, ua uma la’u molimau i le tino. O le a ou le toe talanoa atu lava i nei tagata.’ ‘Peitai,’ na ia fai mai ai, ‘ua ou sau e vaai oe; ua ou sau e puipui oe, ma vaavaai po o a mea a tagata o fai.’ Ona, ia fai mai lea, ‘ou te manao ia e aoao atu i tagata—ma ou te manao ia te oe ia e mulimuli ai i lenei fautuaga—e tatau ona latou galulue malosi ma ia ola ina ia maua le Agaga Paia, aua a aunoa ma lena, e le mafai ona outou fauina le malo; a aunoa ma le Agaga o le Atua e lamatia outou e savavali i le pogisa, ma le matautia o le toilalo e faataunuu o outou valaauga o ni aposetolo ma toeaina i le ekalesia ma le malo o le Atua.’”8

Ou te tatalo ma le lotomaulalo o le a outou matua mananao ma le faamaoni ia agavaa mo le meaalofa lē mafaamatalaina a le Agaga Paia, ina ia mafai ona outou iloaina Ana uunaiga, ina ia outou “filemu ma iloa” (MF&F 101:16) le Tama ma le Alo e ala i le Agaga Paia, ma o le a outou faaali atu lo outou agaga faafetai mo Ia ma Lana taitaiga, aua o le faaali atu o le agaga faafetai e atili valaaulia ai le Agaga.

E ala i le meaalofa lē mafaamatalaina a le Agaga Paia, ua ou iloa ai o Iosefa Samita o le perofeta o le Toefuataiga ma o le Tusi a Mamona o le maa ‘au’au o la tatou tapuaiga. Ou te iloa o loo soifua le Tama ma le Alo. O loo soifua moni i Laua. O le Agaga Paia e molimauina upumoni uma. Na te faapaia, ma e Na te aoao mai. O loo taitaiina i tatou i ona po nei e perofeta soifua, tagatavaai, ma talifaaaliga, o Aposetolo moni a le Alii o Iesu Keriso. O nei tamalii e toa 15 o loo taialaina e le meaalofa lē mafaamatalaina a le Agaga Paia. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Manuscript History of Brigham Young, 1846–1847, tuuf. Elden J. Watson (1971), 529–30.

  2. Brigham Young, Deseret News, 9 Fep., 1854, 4.

  3. Taiala i Tusitusiga Paia, “Talalelei,” scriptures.lds.org.

  4. Tagai i le David O. McKay, Gospel Ideals (1953), 525–26.

  5. Dallin H. Oaks, “Our Strengths Can Become Our Downfall,” Ensign, Oke. 1994, 13–14.

  6. Boyd K. Packer, “The Candle of the Lord,” Ensign, Ian. 1983, –53.

  7. Gordon B. Hinckley, “Inspirational Thoughts,” Ensign, Iulai 1998, 5.

  8. Wilford Woodruff, i Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 122.

Lolomi