Nokon ko an Kūrijm̧ōj
Juon Eo Ejouj


Juon Eo Ejouj

Ej ke juon kōjeraam̧m̧an im menin lan̄lōn̄ jotenin eaiboojoj ilo an rikanaan eo an ejitōn bōro, Būreejtōn Thomas S. Monson maron̄ pād ippād?

Kūrijmōj ej juon tōre eaiboojoj ilo juon iiō—iien eo ej ļapļo̧k jidik ad kōppeļļo̧k būruwōd n̄an men ko raiboojoj ipeļaakid im diwōjļo̧k im pukōtļo̧k ro jet kōn eļapļo̧k jouj im tūriam̧o̧.

Eļan̄n̄e jejide, kōj ro rerūtto, emaron̄ jide im kakeememej kōj, aaet kōn juon tōre, im ewi wāween āinwōt juon nin̄nin̄.

Ļōmņak bwe juon eo im jej iakwe ej kōm̧m̧ane juon men im eaorōk n̄an kōj—im ad ikdeleel kōn menin eaorōk jej karōke n̄an kōm̧m̧ane n̄an er—ej bōktok n̄an kōj en̄jake in aenōm̧m̧an eo em̧wilaļ im kobrak kōj kōn iakwe im lem̧ōņōņō. Kobaikļo̧k n̄an romaak in tōm̧a ko, kainōknōk ko raiboojoj, pija ko rekwojarjar an ļotak eo an Kraist, im jemeļeļe bwe Kūrijmōj ej juon tōre eaiboojoj ilo juon iiō.

Innām, aaet, ewōr al ko. Ejjeļo̧k juon men ej kōmeļeļeik m̧wilaļ in meļeļe eo an im en̄jake eo em̧m̧an an season in āinļo̧k wōt juon al in Kūrijmōj. Men̄e ainikien nebar, ej letok ļōmņak ko rem̧m̧an, ak ememļo̧kjeņ, ewōr juon men eo kōn Kūrijmōj eo im ej letok al ko raiboojoj. Ainikien kein raiboojoj an Kūrijmōj rej kōm̧m̧an ad m̧ōņōņō im rej kakeememej kōj kōn unin ad lan̄lōn̄.

Rainin eļap ad m̧weie bwe emaron̄ wōr ad iien em̧m̧an n̄an ron̄jake kōjan̄jan̄ ko rem̧m̧an kar kōjan̄i jān kumi in al in jān Tampel Square im Mormon Tabernacle Choir eo.

Al ko kōjan̄i jān kumi in al in relukkuun aiboojoj im ikōņaan pijaikļo̧k an enjeļ ro ilan̄ lotok im ron̄jake im aaet al ippān kūwaer in.

Carol of the Bells

Kuwaer eo ekar al juon iaan ainikien al ko raiboojoj tata an Kūrijmōj me emōj je, im kar kam̧ōņōņōik kōj kōn al in “Carol of the Bells,” eo im ekar kein kajuon kōjan̄jan̄ kake ilo Amedka ilo 1921.

Lukkuun al in, ekar jab juon al in Kūrijmōj n̄an jidik. Kar pedped ioon al in jem̧aan ko an RiUkrain ņa etan “Shchedryk,” ekkā aer ba “Juon Eo Ejouj.”

Baam̧le in Ukrain rekkein al al in ilo jinoin juon iiō ekāāl. Lukkuun naan ko ilo al in rej kwaļo̧k kōn juon bao eo ej kātok ilowaan juon em̧ mōn juon baam̧le im kōnaan kōn jeraam̧m̧an ko rekabwilōn̄lōn̄ rej kōttar wōt er ilo iiō eo ej pedotok.1

Em̧m̧an en̄jake in ippa kōn bwebwenato in.

Ij iakwe enaan in kōn kōjatdikdik im lōke.

Ennaan in ejjab ke juon ennaan in Kūrijmōj? Men̄e laļ in emaron̄ kar marok jidik—n̄e men otemjej rejjab jejjet, n̄e būruwōd robrak kōn ebbweer im inepata, ibūļōn būromōj im nana ad mour—jemaron̄ al kōn “lan̄lōn̄ n̄an laļ” im “good will toward men”2 kōnke Kraist, eo ekar itok “n̄an letok meram n̄an eo ej jijet ilo marok”3

Juon Iien Jipan̄

Elukkuun jejjet, innām, bwe juon iaan al in Kūrijmōj ko rem̧m̧an ippād kar ņaetan “Juon Eo Ejouj.” Kūrijmōj ej, ālkin men otemjej, juon iien jipan̄.

Ej im̧we jān jetōb eo, jet iien jej joļo̧k awa ko ad n̄an pukōt menin leļo̧k eo em̧m̧antata n̄an leļo̧k n̄an ro m̧ōttad im baam̧le ko. Jej pukōt wāween ko bwe en ļapļo̧k ad jipan̄ im m̧ōņōņō. Jej en̄jake bwe jen joļo̧k eļapļo̧k iien ippān ro jej iakwe er. Ej ļapļo̧k ad kea kōn ro rej būromōj, im emakijkij an ļapļo̧k ad leļo̧k eļapļo̧k jipan̄ n̄an er. Aolepān men kein rej kōnke jej likjab ak ad jerbal em̧ool in ļoor jouj eo an Rilo̧mo̧o̧r eo ad, eo me ļotak eo An jej pukōt e n̄an kautieje.

Ak kōj aolep jejeļā bwe en̄jake kein ad kōn Kūrijmōj emaron̄ penjak im jakoļo̧k kōn an ļap wōt ad ļōmnak in wia im kōļļā m̧uri ko, im jikejuuļ ko ad reboub.

Ijjab kōņaan bwe armej ren kōjedo̧o̧n m̧akūtkūt ko rej ekkejel ippān Kūrijmōj, kōnke jet iaan ememļo̧kjeņ ko aō rem̧m̧an kōn Kūrijmōj rej leto letak n̄an doon menin leļo̧k ko, jebwābwe ilubwilijin juon jarlepju, im pād ilo m̧akutkūt ko reddik im reļļap rekōm̧ōņōņō ko rej kobaik armej ippān doon ilo juon alen ilo juon iiō.

Aaet, ebooļ un ko n̄an lan̄lōn̄ kōn men kein. Ak em̧ool ewōr ijo im eļapļo̧k.

Kōn menin, ij karuwaineneik kōj kajjojo n̄an pukōt, juon men ilo season in Kūrijmōj in, juon iien emeļak an jetōb ko ad n̄an ad kam̧m̧oolol im leļo̧k būruwōn kam̧m̧oolol n̄an “Juon eo Ejouj.”

Jen ļōmņak kōn jouj, iakwe, tūriam̧o̧ ko reļļap an Jemed ilo Lan̄.

Ilo ad wia menin leļo̧k ko—ilo ad leļo̧k im būki—jemaron̄ ke barāinwōt bōk iien eo emļak im kejōkļo̧kjeņ kōn menin letok ko rellōn̄ ej kōwōtlo̧ki tok iood, ajri ro Nejin.

Menin Leļo̧k in Kam̧m̧oolol

Ij kōtmāne bwe ej piktokid armej ilo ad jab kaorōke men ko jej būki—men̄e men ko relukkuun aorōk. Menin ej juon iaan katak ko jekar ekkatak jān bwebwenato in jon̄oul rilepa ro ilo raan ko an Jisōs. En̄taan kōn juon nan̄inmej enana im kauwōtata eo me ekar kōjepel er jān ro m̧ōttāer, baam̧le, im mour in make, rilepa rein raar en̄taan kar akweļap kōn mour im kar lo ājmour jān Nejin Anij.

Ilo am jeļā, ālkin kabwilōn̄lōn̄ in, ratimjuon iaan rilepa rein rekar etal ilo iaļ ko aer lan̄lōn̄ kōn jeraam̧m̧an eo aer.

Juon wōt ekar jepļaaktok.

Juon wōt iaan ro jon̄oul ekar bōk juon iien im kwaļo̧k an kam̧m̧oolol. Juon wōt iaan ro jon̄oul, “ke ekar loe bwe ekar mour, ekar oktaklik, im kōn juon ainikien eļļaaj kaiboojoj Anij, im kar bun̄ badikdik im̧aan Mejān im̧aan Neen, leļo̧k n̄an E kam̧m̧oolol.”4

Kain kōnono kein rettā kōn kam̧m̧oolol kein rereeo rejeja ad loi rain kein āinwōt kar ilo bwebwenato in, ak rej waļo̧k wōt. Ak n̄e rej waļo̧k, rej un̄ūr būruwōd im im̧we kōj n̄an bwe jen bwine kōjeraam̧m̧an ko ad make.

Juon waanjon̄ak ij ekkatak kōn aō kar bōk koņaaō ippān juon em̧m̧aan ekar jokwe ilo Africa. Kōn wōt utam̧we in ānbwinnin, em̧m̧aan in ekar jab maron̄ etetal. Ekar aikuj in joļo̧k enan̄in aolepān iien ko an ilo m̧weo imōn jinen im jemān. Ekar jab maron̄ jerbal; ekar jab maron̄ diwōjļo̧k ippān ro m̧ōttan; ekar jab maron̄ kōm̧m̧ane men ko reddik me jejjab lukkuun kaorōki.

Innām ekar ron̄ kōn juon men ekabwilōn̄lōn̄! Kabun̄ eo an Jisōs Kraist im Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko Āliktata ekar bōktok wiiljea ko n̄an juon m̧akūtkūt ekar jab ettoļo̧k jān m̧weo imōn!

Ekar kajjitōkin juon m̧ōttan bwen ektake e n̄an jikin eo m̧akūtkūt eo ej kōm̧m̧an ie, im ekar alooje elōn̄ em̧m̧aan ro, kōrā ro ewōr utam̧we ippāer, im ajri ro rekar kotak er n̄an wiiljea ko rekāāl, im rarrabōlbōl.

O, ekar lukkuun in kōņaan in jijet ioon juon iaan jea ko! Ewi wāween an naaj ukōt mour eo an eļan̄n̄e emaron̄ em̧m̧akūtkūt kōn kajoor eo an make!

Ekar kōttar ilo ļain m̧ae āliktata, ekar an iien.

Ruo em̧m̧aan rekar kotakļo̧k e ioon juon jea, ej kab kein kajuon ilo mour eo an ekar maron̄ em̧m̧akūtkūt!

Ilo jinoin ekar abeltak ilo an em̧m̧akūtkūt. Ak ke ekar jino imminene kōn wiiljea eo, ekar jino ium̧ļo̧k.

Ekar jeer, oktak, im ium̧. Ekar m̧ōņōņō ilo an jeaļetok kōm̧ kōn pein ke ej bwilbwilļo̧k ippān eo m̧ōttan.

Ekar m̧ōkaj!

Reitok in mejān ekar waļo̧k an itok limo im lan̄lōn̄.

Ālkin jidik iien, kōn menin, ekar bwilbwil liktak n̄an ijo eaar bōk wiiljea eo ie, im kōn mejān būromōj ke ekar pojak bwe ren maron̄ kotak e jen wiiljea eo.

“Ta ņe kwoj kōm̧m̧ane?” ļeo m̧ōttan ekar kajjitōk.

Em̧m̧aan in ekar ettōn̄ im lelōn̄ļo̧k aeran. “Kiiō iien in ej n̄an bar juon,” ekar ba.

Mijenede eo an Kabun̄ jān humanitarian ekar jubukwe im ba n̄an e, “Willjea in ej am̧.”

Em̧m̧aan eo ekar jab tōmak. Ekar ļōmņak bwe m̧akūtkūt eo ekar wōt n̄an kwaļo̧k jekjekin kōjerbal juon wiiljea.

“Mool menin ke ej aō?” ekar kajjitōk.

“Aaet.”

“Am̧. Ej juon menin letok jān armej ro rej iakwe eok."

Āliktata ke ej kile ta eo ej waļo̧k, em̧m̧aan in ettā ekar kalimjek ļeo m̧ōttan.

Ekar kalimjek mijenede eo.

Ekar kajjieon̄ dāpij dānin mejān, ak ekar jab maron̄. Im ke ekar jan̄, ekar ettōn̄ ilo an m̧ōņōņō kōn ta eo ekar en̄jake.

Ļeo m̧ōttan im mijenede eo rekar jan̄ ippān.

“Kom̧mool,” ekar ba ilo an unoojdikdik.

Ekar bakwij er jim̧or, kakokon ilo jea eo an, innām "lamōj kōn ainikien m̧ōņōņō!" ekar bar jutak jāne ilo an ettōn̄ dikdik.

“Imaron̄ kelo̧k!” ekar lamōj ke ej kaium̧ liktak im m̧aanļo̧k iturin iaļ eo.

Em̧m̧aan in ekar meļeļe kōn kam̧m̧oolol.

Tūriam̧o̧ an Anij

Em̧ōj ke ad en̄jake kam̧m̧oolol ejjelok jemlokin? Ilo season in Kūrijm̧ōj in, im aolepān iiō in, ij jar bwe jenaaj keememej Juon eo Ejouj—ad Anij, Jemād, ad jitōn bōro Rilale Sip im Rikakpilōklōk.

Bwe E eo ej letok Menin Leļo̧k ko!

E ej Juon Eo Ejouj!

Ke kōj, ajri ro Nejin, jej akweļap kōn pilawe, Ekar jab letok n̄an kōj juon dekā.5 Ijjeļo̧kin, E ej letok n̄an kōj menin leļo̧k ko raiboojoj im rem̧m̧an ko reļļap jān ad maron̄ im tarjān jon̄an meļeļe im aaet maron̄ pijaik. Ej letok n̄an kōj:

  • Aenōm̧m̧an.

  • Lan̄lōn̄.

  • Jeraam̧m̧an ko Reļļap.

  • Kōjparok.

  • Mennin Aikuj.

  • Jerbal em̧m̧an.

  • Kōjatdikdik.

  • Leke.

  • iakwe.

  • Lo̧mo̧o̧r.

  • Mour indeeo.

Kūrijmōj season in jej keememe rainin menin letok eo eļaptata iaan aolep menin letok, menin letok in ekōm̧m̧an bwe menin letok ko jet ren maron̄ tōprak—ļotak eo an nin̄nin̄ ilo Bethlehem. Kōn E, "menin lōb ejjeļo̧k an anjo̧, im kein ire an mej ej oran̄ļo̧k ilo Kraist. E ej meram eo im mour eo an laļ in; aaet, juon meram ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin, me ej jāmin marok.”6

Ij lan̄lōn̄ leļo̧k aō kam̧m̧oolol Anij kōn jouj eo An.

E ej lo̧mo̧o̧ren kōj jān ajimakeke, ejjeļo̧k kobbad, im jab erreo.

E ej kōppeļļo̧k mejād im kōppeļļo̧k lo̧jiln̄id. E ej ukōt marok n̄an meram, būromōj n̄an eb, im ajimakeke n̄an iakwe.

E ej kaanemkwoj kōj jān kam̧akoko im arōk eo ippād jān tōre ko etto, im letok n̄an kōj juon unleplep im juon ilju im jekļaj eo eobrak kōn kōjeraam̧m̧an.

E eo jej kabun̄jar n̄ane.

En̄in ej ad Anij.

En̄in ej Juon Eo Ejouj!

Ej E eo ej iakwe ajri ro Nejin bwe E eaar letok Nejin Emake wōt bwe ro rej tōmak rej jamin jako ak naaj mour indeeo.7

Kōnke Jisōs ej Kraist eo, jej jamin bar en̄jake ad ruwamāijet. Jenaaj jerkak ippān doon n̄e Ej ro̧o̧ltok! Im kōnke mour eo An ewāppen im katok eo indeeo, juon raan jenaaj jutak ippān enjeļ ro ilan̄ im bōk ippāer juon nōbar indeeo.8

Kōm̧m̧an bwe jen, ilo season in Kūrijm̧ōj in, keememej Jemedwōj Ilan̄ Eo Ejouj im leļo̧k kam̧m̧ool ko reļļap im būruwōn kam̧m̧oolol n̄an ad Anij Ekajoor Pōtata, Eo ej leļo̧k n̄an aolep ajri ro nejin pā ko n̄an kelo̧k. En̄in ej jar eo aō ettā im m̧ool im aō kōjeraam̧m̧an ilo iien Kūrijmōj in im aolep iien, ilo etan ad jitōn bōro Rilo̧mo̧o̧r, Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. Lale “‘Carol of the Bells’ Wasn’t Originally a Christmas Song,” Science Blog, Dec. 2004, www3.scienceblog.com/community/older/2004/7/20046906.shtml; see also Olena Korchova, “Carol of the Bells: Back to the Origins,” The Ukrainian Week, Dec. 17, 2012, ukrainianweek.com.

  2. Luk 2:14.

  3. Luk 1:79.

  4. Lale Luk 17:11–19.

  5. Lale Matu 7:9.

  6. Mosaia 16:8–9.

  7. Lale Jon 3:16.

  8. Lale “Now Let Us Rejoice,” Hymn, no. 3. Al in ekar jab kōm̧m̧an āinwōt juon al in Kūrijmōj, ainikien kōjan̄jan̄ “Now Let Us Rejoice,” eo ej kōļaajrak jet iaan kōjeraam̧m̧an ko kar kallim̧ur kaki jān Juon Eo Ejouj, āinwōt rejjet n̄an keememeji ilo tōre in ilo juon iiō:

    “Now let us rejoice in the day of salvation.

    No longer as strangers on earth need we roam.

    Good tidings are sounding to us and each nation,

    And shortly the hour of redemption will come,

    When all that was promised the Saints will be given,

    And none will molest them from morn until ev’n,

    And earth will appear as the Garden of Eden,

    And Jesus will say to all Israel, ‘Come home.’

    “We’ll love one another and never dissemble,

    But cease to do evil and ever be one.

    And when the ungodly are fearing and tremble,

    We’ll watch for the day when the Savior will come,

    When all that was promised the Saints will be given,

    And none will molest them from morn until ev’n,

    And earth will appear as the Garden of Eden,

    And Jesus will say to all Israel, ‘Come home.’

    “In faith we’ll rely on the arm of Jehovah

    To guide thru these last days of trouble and gloom,

    And after the scourges and harvest are over,

    We’ll rise with the just when the Savior doth come.

    Then all that was promised the Saints will be given,

    And they will be crown’d with the angels of heav’n,

    And earth will appear as the Garden of Eden,

    And Christ and his people will ever be one.”

Būriin