Christmas Devotionals
Un Regalo di Tata: Akseptá of Rechasá


Un Regalo di Tata: Akseptá of Rechasá

Esta in músika bunita i esta in mensahe maravioso di Hermana Eubank. Kuan maravioso tabata e amanesér di e grasia ku ta redimí! Wel, Desèmber a yega. E airu ta friu i nos tin algu di sneu. Pa hopi, esaki ta nifiká ku Pasku ta hopi serka. Pero pa ami, esaki no ta loke Pasku ta sinti.

Di tur mi añanan na mundu, e tabata largu i kayente ku tabata anunsiá e aserkamentu di Pasku. Esei ta pasobra Desèmber ta verano na Oustralia. I na Wèst Afrika, kaminda ami i mi kasa a biba e lastu sinku añanan, semper tabata kayente.

Pues Desèmber típikamente a trese dianan di playa, sùrf, i barbekiú. Durante Pasku, nos hogar tin e aroma di mango i e zonido di harimentu. Pero e espíritu di Pasku ta meskos tur kaminda. Sea na Syndey, Salt Lake, òf Sierra Leone: sea na Nuku’alofa, Newfoundland, òf Nigeria, nos Salbador su nasementu ta inspirá hende pa hasi kos bon.

Na mayoria di lugá, hendenan ta interkambiá regalo, bishita otro, i hasi gestonan amabel pa selebra e espiritu di Pasku. Amigunan di nos na Samoa tin e tradishon di un dia despues di Pasku, nan ta pone alimento i otro kosnan dushi den kaha i duna na famianan den mas nesesidat, no solamente den nan bario, pero tambe den nan komunidat. Nan tambe tin un hardin di vegetal di dos hèktar, ku mayoria di e produktonan ta wòrdu duna na hendenan den nesesidat.

Un hopi bon amigu di nos for di Senegal na Wèst Afrika a konta mi ku na su pueblo na Ivory Coast, kada bispu di Pasku, na lugá di trese regalo, e hendenan di e pueblo ta hiba problemanan ku no a wòrdu solushoná na nan lidernan. E lidernan ei e ora ei tabata pasa e sobra di e dia trahando ku famianan pa resolvé e konfliktonan. E hendenan di e pueblo ta rekerí pa pas i harmonia tei den kada hogar den e pueblo durante Pasku, pasobra nan ta selebrá e nasimentu di Kristu - E ku a nase pa e propósito di trese pas na mundu.

Na komienso di e aña, nos a konosé un misionero hóben, Hermana Jeanne Ingabire di Rwanda, ku ta sirbiendo su mishon na Liberia. E la relatá na mi su historia konmovedor di e impakto ku e genosida na Rwanda na 1994 tabata tin riba dje. Su tata tabata di e tribu Hutu, ku tabata tin yen rabia riba e miembronan di e tribu di Tutsi. Pero su mama tabata un miembro di e tribu di Tutsi. Pero su mama tabata un miembro di e tribu di Tutsi. Pa por a salba su kasa su bida i e bida di su kuater yu muhénan, e tata ku kurashi aki a skonde su famia leu i a regresá e pueblo su so. Su kasa i su yunan nunka mas a mir’e i a pasa difísil pa sobreviví. Finalmente nan a regresá nuebe aña despues pa asistí na un reunion di rekonsiliashon organisá pa e gobièrnu, kaminda nan a bin haña sa ku nan kasa i tata a wòrdu mata ora e la regresá bek e pueblo. Asina mes, inkreibel, e mama di Hermana Ingabire i su yunan a pordoná esnan ku a terminá e bida di nan kasa i tata.

Durante e tempu di kua Jose Smith por a wòrdu konsumí ku rabia, paso e la wòrdu enkarselá inosentemente na e Prison di Liberty pa lunanan durante e Pasku di 1838, Señor a revelá sekshon 121 di e Doktrina i Konvenio. Den e revelashon aki Señor ta yuda Jose surpasá e sentimentunan di frustrashon evidente den e komienso di e sekshon i ta siña e Profeta ku humildat, longanimidat, gentilesa, mansedumbre, i amor no fingi ta kualidatnan Kristian ku ta esensial pa disipulado.

Pasku tin rekuerdonan presioso di famia pa ami. Sinembargo, no ta tur e rekuerdo ta bon. Tempu mi tabata un mucha hopi yòn, mi ta kòrda ku mi a risibí un outo bèrdè apresiá di karera di matchbox di mi tata. Nos tabata un famia relativamente pober, i mi a stima e regalo ei. Sinembargo un dia den un atake di rabia hubenil pa algu kèns, mi a tira e outo di ko’i hunga den un arbusto diki ku tabata lora rònt di nos heki. Inmediatamente mi a sinti mi malu, no solamente pasobra mi a tira e ko’i hunga pero mi a sinti ku e ta simbolisá un rechaso di mi tata su ekspreshon di amor. Mi a buska i buska pero en vano. Ora invierno a yega e arbusto a pèrdè su blachinan, i mi a buska atrobe, pero sin éksito. Te ainda mi ta sinti e doló di a ofendé mi tata. Ainda e ta hasi doló.

Bo sa, esaki ta un analogia di kon tin biaha nos ta rechasá e amor di nos Tata Selestial i Su regalo pa nos, esun mas grandi ku ta E manda Su Yu pa sufri i ekspia pa nos. Ki tragedia ta si nos rechasá Su sakrifisio ekspiatorio of di e konvenionan i ordenansanan di Su evangelio!

Oh si nos por tabata semper manera esnan ku ta traha i demostrá amor na otronan. Resientemente, hopi a laborá pa yuda e residentenan di Florida i Carolina ku a eksperensia tormenta devastador òf asistí esnan ku a sufri den e insendionan na California of bin na ayudo di oytpnan ku a sufri di manera similarmente rònt mundu.

Na Desèmber 25, 1974, e kapital di Oustralia si Teritorio Nort a wòrdu destruí. Den e oranan tempran di e Dia di Pasku, Siklon Tracy a dal e siudat di Darwin. Hopi a muri, i mayoria di e poblashon di Darwin a keda sin kas. E portrètnan di e devastashon resien na Florida a reflehá esun di Darwin. Pero e espíritu di Pasku a konkista e desesperashon. Donashonnan a drenta di hende rònt Oustralia, i hopi individuo a stòp ku e kosnan ku nan ta hasi pa biaha bai Darwin pa yuda rekonstruí.

Hopi aña pasa, mi yu muhé mayor tabata tin djis dos aña, e la kibra su pia djis promé ku Pasku i a pasa hopi simannan den hospital ku su pia hisa na laira den trakshon. Esei tabata in Pasku hopi duru. Un famia den nos bario ku no tabata masha bon para finansieramente a bin bishit’é riba dia di Pasku. Kada un di nan yunan chikí a trese nan regalo faborito, ku nan a risibí e mainta ei, pa duna nos yu muhé komo regalo di nan. Mi kasa, Kay, i ami a emoshoná ku lágrima pasobra e amabilidat genuino i real.

Esaki ta e espíritu real di Pasku—individualnan ta yuda otronan. Despues di tur kos, un partí importante di e legado di e Salbador tabata Su ministrashon na “esun”. Esaki sigur ta e prinsipio akseptá i apliká pa tur miembro di Su Iglesia den Afrika, i ta loke E ta rekerí di kada un di nos.

Presidente M. Russel Ballard a deklará ku e Ekspiashon ta e akto final di e Salbador hasiendo esaki djis pa kada “un” di nos. Presidente Ballard su palabranan tabata:

“Si berdaderamente nos komprondé e Ekspiashon i e balor eterno di kada alma, nos mester buska … kada … yu di Dios pèrdí. Nos mester yuda nan pa konosé e amor ku Kristu tin pa nan. Nos lo hasi tur loke nos por pa yuda nan prepará pa risibí e ordenansanan di salbashon di e evangelio.

“Sigur, si e Ekspiashon di Kristu tabata e prinsipal den e mentenan di e lidernan di bario i rama, ningun miembro nobo òf reaktiva lo wòrdu neglishá. …

“… E ironia di e Ekspiashon ta ku e ta infinito i eterno, asina mes e ta aplika individualmente, un persona kada bia. …

“Rumannan, nunka, nunka supestimá kon presioso esun ta.”1

E lo no ta maravioso si nos por sigui e konseho aki i esun di nos profeta, Presidente Russel M. Nelson—pa bida e dos gran mandamentunan di un manera mas altu i mas santifiká. I si bo ta skeptiko di bo abilidatnan di tin un impakto hasiendo esaki, e ora ei konsiderá e proverbio Afrikano aki: “Si bo kere ku bo ta muchu chikitu pa hasi un diferensia, e ora ei bo no a pasa un anochi ku un sangura.

Nos no mester di biaha pa e Tera Santu pa hasi un diferensia òf pa bai mas serka di nos Salbador. Pasku ta e tempu kaminda nos por enfoká den nos regalo personal na e Salbador dor di stim’e kontinuamente i yuda otronan. E ora ei no ta masha leu for di Bètlehèm pa ningun di nos. Ta keda na nos kon ta hasi Kristu parti di nos bida - pa akseptá e regalo ku E ta ofresé i duna E e regalo di nos kurason. Mi stim’E i mi ta testifiká di Su amor eterno pa kada un di nos den nòmber di Jesucristo, amèn.

Notanan

  1. M. Russell Ballard, “E Ekspiashon I e Balordi Un Almal,” Liahona, Mei2004, 86–87.

Imprimí