Radosna vijest o velikom veselju
Božićni sastanak duhovne misli Prvog predsjedništva 2022.
Nedjelja, 4. prosinca 2022.
Sretan Božić! Hvala svima čije su poruke, glazba i služenje proglasili »radosnu vijest o velikom veselju« u ovo božićno doba.
Stotine milijuna ljudi slave rođenje Isusa Krista tijekom ovoga božićnog razdoblja. Cijeli bi svijet to trebao činiti. Njegov je život bio i jest najveći život ikada proživljen.
I.
Čak i u svjetovnim okvirima, smrtni život Isusa iz Nazareta imao je veći utjecaj na ovaj svijet i njegovu povijest od bilo kojeg života koji je ikada proživljen. On je bio glavna tema proroka i pjesnika tisućama godina. Najveća umjetnost i glazba zapadnog svijeta bila je posvećena proslavi rođenja, života i poslanja Isusa Krista. Filozofi i teolozi proveli su svoje živote proučavajući njegova naučavanja. Ta su naučavanja nadahnula bezbrojna djela dobrotvornosti, očitovanja čiste Kristove ljubavi.
Nitko nije imao više spomenika Njegovu životu i naučavanjima od Gospodina Isusa Krista. To, naravno, uključuje velike katedrale koje ispunjavaju krajolik u Europi i Americi, od kojih su mnoge zahtijevale više od stoljeća za izgradnju. U novije vrijeme, Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana ima 171 posvećen i aktivan hram te još njih 129 u obnovi, prvotnoj fazi izgradnje, dizajniranju ili ih je upravo najavio predsjednik Russell M. Nelson na našem nedavnom Općem saboru u listopadu. Ti domovi Gospodnji nalaze se na svakom kontinentu i među 74 naroda svijeta. Tamo posvećujemo svoj život slijeđenju Isusa Krista.
Milijuni su dali svoje živote, i još važnije, milijuni su uzorkovali svoje živote prema Gospodinu Bogu Izraelovu, Jahvi, Isusu Kristu, našem Spasitelju. Predsjednik Gordon B. Hinckley nije prenaglasio stvar kada je proglasio: »Njegov je neusporediv primjer bio najveća moć za dobrotu i mir na cijelom svijetu.«1
II.
Možemo vidjeti važnu svrhu i simbol u božanskoj najavi rođenja Jedinorođenog Sina Božjeg. Iz zapisa iz Novog zavjeta učimo da su najave o rođenju djeteta Krista na istočnoj polutki bile upućene trima različitim skupinama, svaka s vrlo različitim osobinama. Oni koji su primili nebesku najavu rođenja bili su vrlo ponizni, vrlo sveti i vrlo mudri.
Prva najava bila je pastirima u brdima pokraj Betlehema. Anđeo i nebeski zbor proglasili su »radosnu vijest o velikom veselju za sav narod… Spasitelj – Krist Gospodin.«2 Pastiri su vjerojatno bili odabrani primiti ovu radosnu vijest jer su bili krotki i ponizni. Stoga su bili jedinstveno prijemčivi za poruku neba, koju su potvrdili posjećujući novorođenče. Zatim, Sveta pisma bilježe, oni »saopće što im je rečeno za to Djetešce«.3 Njihov rad kao pastiri i jaganjci za koje su se brinuli zajedno su predvidjeli primjere koje je Spasitelj predstavljao u svojem podučavanju. Također, kada je Isus došao Ivanu Krstitelju na početku svojeg službeništva, taj je prorok izjavio: »Evo Jaganjca Božjega koji uzima grijeh svijeta.«4
Druga najava o rođenju Mesije bila je u hramu u Jeruzalemu dvojici svetih radnika čiji su ih božanski životi osposobili da prime svjedočanstvo Duha Svetoga. Kada su Marija i Josip donijeli bebu Isusa u hram za žrtvu propisanu za prvorođenca, Šimun i Ana svjedočili su da je on Mesija. Sveta pisma bilježe da je Šimun uzeo dijete u svoje naručje i blagoslovio Boga jer mu je dopustio da vidi »spasenje tvoje«, »svjetlo da rasvijetli pogane i slavu naroda tvoga Izraela«. Ana, »proročica«, »počne hvaliti Boga i govoriti o Djetetu svima koji su očekivali otkupljenje Jeruzalema.«5
Treća je skupina spoznala o ovom čudesnom rođenju. Biblija, kako ju je malo Joseph Smith unaprijedio, izvješćuje da »dođoše magi s istoka u Jeruzalem, govoreći: Gdje je dijete koje se rodilo Mesija Židova? Jer vidjesmo zvijezdu njegovu na istoku, i dođosmo mu se klanjati.«6
Iz njihova jasnog pitanja ne možemo sumnjati da ih je Gospodin vodio radi Njegovih svetih svrha. Biblija podučava da »ono što je Božje ne poznaje nitko, osim ako nema Duha Božjega«.7 Ti su magi bili iz druge zemlje i kulture pa im je svjedočanstvo bilo podsjetnik da je Mesija rođen za sve ljude. Uz to, možda je postojala druga svrha. Vrijednost zlata i drugih darova koje su magi predstavili mogla je pomoći Mariji i Josipu da žurno otputuju u Egipat i ostanu tamo kako bi spasili dijete Krista kada mu je život bio ugrožen opakom odredbom kralja Heroda.8
Nije li zanimljivo da su čudesni događaj Kristova rođenja i nešto od značaja toga događaja otkriveni samo vrlo poniznima, vrlo svetima i vrlo mudrima? Kao što je starješina James E. Talmage podučavao u knjizi Jesus the Christ: »Uistinu, Bog je podignuo svjedoke za sebe da se približi svim klasama i okolnostima ljudi – svjedočanstvo anđela za siromašne i ponizne; svjedočanstvo mudrih ljudi za uznositog kralja i ohole svećenike Judeje.«9
Prisjećanje na Šimuna i Anu može nas nadahnuti da budemo poput njih i nadodamo svoje osvjedočenje o svetom rođenju i njegovoj svrsi u ovo božićno doba.
III.
Za nas, nema ničega novog u slavlju Kristova rođenja. Poruka je bezvremenska i poznata. Podučavana je Adamu. Propovijedana je djeci Izraelovoj. Bila je objavljena potomcima oca Lehija. Uvijek iznova, proroci su objavljivali središnje istine o naučavanjima i Pomirenju Isusa Krista. Opetovano su izjavljivali Njegovo poslanje i podučavali Njegovu zapovijed da djeca Božja vole Boga i služe jedni drugima. Ponavljane kroz vjekove, ove su izjave najvažnija poruka u cijeloj vječnosti. Za one koji slijede Krista, ove izjave ne treba revidirati. One trebaju biti obnovljene u životu svakoga od nas.
Božić u nama budi želju da se proširimo iznad naših normalnih veza ljubavi i prijateljstva. Nebeski proglas »na zemlji mir ljudima koje ljubi«10 nije bio ograničen na one za koje već imamo osjećaje ljubavi i privrženosti. Usmjerio je dobru volju i prema ležernim prijateljima, strancima, čak i neprijateljima. Božić je također vrijeme praštanja, vrijeme za iscjeljivanje starih rana i obnavljanje odnosa koji su pošli naopako.
Božić je vrijeme da se ukloni arogancija i provokacija, podčini kritika, vježba strpljenje i utišaju razlike među ljudima. Imamo poticaj družiti se sa svim osobama, onima koji jesu i onima koji nisu naše vjere, poštujući zapovijed koju je Bog naložio proroku Mojsiju da preda djeci Izraelovoj:
»Ako se stranac nastani u vašoj zemlji, nemojte ga ugnjetavati.
Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak; ljubi ga kao sebe samoga.«11
Božić je vrijeme za upamtiti da smo svi djeca Oca na Nebu koji je dao svoga Jedinorođenog Sina da će svi biti otkupljeni od smrti i koji je ponudio blagoslove spasenja i uzvišenja cijelom čovječanstvu pod istim uvjetima.
Kao sljedbenici Kristovi, trebali bismo biti najprijateljskiji i najobzirniji među svim ljudima bilo gdje. Trebamo podučavati svoju djecu da budu ljubazna i obzirna prema svima. Trebali bismo, naravno, izbjegavati vrste veza i aktivnosti koje ugrožavaju naše ponašanje ili razvodnjuju našu vjeru i štovanje. No to nas ne bi trebalo sprječavati od združenih nastojanja s ljudima svih uvjerenja – vjernicima i nevjernicima.
Prije nekoliko desetljeća, predsjednik Thomas S. Monson izrekao je ove riječi:
»Drevni su pastiri tražili djetešce Isusa. No mi tražimo Isusa Krista, našeg starijeg Brata, našeg Posrednika kod Oca, našeg Otkupitelja, autora našeg spasenja; onoga koji je u početku bio kod Oca; onoga koji je uzeo na sebe grijehe svijeta i tako voljno umro da bismo mi mogli živjeti zauvijek. To je Isus kojeg tražimo.«12
Svetci posljednjih dana jedinstveno su osposobljeni slaviti spasonosnu poruku Isusa Krista tijekom godine. Imamo dar Duha Svetoga, čije je poslanje svjedočiti o Ocu i Sinu.13 Mi smo djeca Oca na Nebu koji je izjavio: »Ovo je djelo moje i slava moja – ostvarivati besmrtnost i vječni život čovjeka.«14 A proroci našeg Spasitelja, Isusa Krista, koji je Gospod Bog Izraelov, izjavljivali su Njegovo evanđelje:
»Da on dođe na svijet, i to Isus, da bude razapet za svijet, i da ponese grijehe svijeta, i da posveti svijet, i da ga očisti od svake nepravednosti;
Kako bi se po njemu svi mogli spasiti koje Otac podloži moći njegovoj i stvori po njemu;
Koji proslavlja Oca, i spašava sva djela ruku svojih.«15
Stoga, u njegovoj obnovljenoj Crkvi izjavljujemo: »Vjerujemo da kroz Kristovo Pomirenje sav ljudski rod može biti spašen poslušnošću zakonima i uredbama evanđelja.«16 O tome svjedočim, u sveto ime Isusa Krista. Amen.