Ngaahi Fakamafola Fakataʻú
Ko e Mālohi ʻo e Fakahā Fakatāutahá


Ko e Mālohi ʻo e Fakahā Fakatāutahá

Fakamafola Ako ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí • ʻAho 12 ʻo Sune 2019 • Church Office Building Main Floor Auditorium

Kimuʻa ke kamata ʻeku lea he ʻaho ní, ʻoku ou fie fakahā kiate kimoutolu ʻeku houngaʻia mo ʻeku ʻofá. Ko ha meʻa fakafiefia ko ʻeku kau fakataha mo kimoutolu ʻi he ngāue maʻongoʻonga ʻo hono tokoniʻi e toʻu tangata kei tupu haké ke nau ako fakamātoato ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku ou ʻofa atu mo lotua ke tāpuakiʻi kimoutolu mo homou ngaahi fāmilí ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní.

ʻOku ou fie lea he ʻahó ni fekauʻaki mo ha ngaahi sīpinga ʻe tolu ʻo e maʻu fakahā fakatāutahá ʻi he Tohi ʻa Molomona:

ʻUluakí ko e ngaahi lekooti toputapu ʻoku nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo e palani ʻa e Tamaí. Ko e hokó ko e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne fakamālohia ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo fakaloloto ʻa e ului kiate Iá. Ko hono tolú ko e kau palōfita moʻui ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea nau tauʻi ʻa e angahalá.

ʻOku fakahā mahino mo mālohi ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻení ʻi he Tohi ʻa Molomoná koeʻuhí ʻoku nau fuʻu fie maʻua ʻaupito—pea fuʻu mahuʻinga—ki he tui ʻoku fakatupulaki ʻia Sīsū Kalaisí mo ha ului loloto ange kiate Ia ʻi hotau kuongá.1

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku fai ai ʻe ha kau tangata mo ha kau fafine anga kovi mo taki halaʻi ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau lavá ke fakalotoʻi ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻoku lelei ʻa e meʻa ʻoku koví pea kovi ʻa e meʻa ʻoku leleí. ʻOku nau ngāue ʻaki ha ngaahi founga tatau mo Seialemi, Nēhoa, mo Kolihola ʻi he Tohi ʻa Molomoná—fakakikihi kākā, fakakaukau fakahekeheke, mo tokanga ke faʻu ha ngaahi fakaʻilonga (labels) mo e ngaahi fakatātā—ke faʻu ʻaki ha ngaahi tokāteline hala fekauʻaki mo hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, ko e ʻofa, faʻa kātaki, nofo mali, hoto ʻiloaʻanga taʻengatá, fāmilí, mo e hā fua. Ko e ngaahi fakakaukau fakaepoto lahi ko ʻení mo e ngaahi tokāteline ʻa e tangatá ʻoku nau maʻu “hono ngeʻesi ʻo e lotú, ka ʻoku nau fakaʻikaiʻi [kotoa] ʻa hono mālohí.”2

ʻOku ʻohofi maʻu pē ʻetau fānau akó ʻi he taimi kotoa pē ʻaki e ngaahi pōpoaki hangē ko ʻení, pea ʻoku nau fie maʻu ha fakahā fakatāutaha ke fakamālohia ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí pea fakaloloto ʻenau ului kiate Iá. ʻOku ou fakatauange mo lotua te ke fai e meʻa kotoa pē ʻi ho mālohí ke tokoniʻi ʻetau fānau akó ke nau ako fakamātoato ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo e fakahā fakatāutahá.

Ko e Ngaahi Lekooti Toputapu ʻOku Nau Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou kamata ʻi ha ngaahi lekooti toputapu ʻa ia ʻoku nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Ko ha kaveinga ʻeni ʻoku lava ke maʻu ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe kamata ʻaki ʻa e ngaahi lauʻi peleti palasa.3

Naʻe hoko e meʻa naʻe aʻusia ʻe Nīfai mo Lēpani ko ha meʻa maʻongoʻonga ʻi heʻene moʻuí. Naʻe ʻilo ʻe Nīfai ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi lekooti ko iá kiate ia mo hono fāmilí: “Ko e finangalo poto ʻo e ʻOtuá ke tau maʻu ʻa e ngaahi lekōtí ni, koeʻuhí ke tau fakatolonga maʻa ʻetau fānaú ʻa e lea ʻa ʻetau ngaahi tamaí; … mo e ngaahi lea ʻa ia kuo lea ʻaki ʻi he ngutu ʻo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē.”4

Naʻe ʻi ai e fuʻu ivi takiekina lahi ʻo e ʻū lauʻi peleti palasá ʻi he fakalakalaka fakalaumālie, fakalotu, mo fakasosiale ʻa e kakai Nīfaí. Naʻa nau hoko ko e makatuʻunga ia ʻo e fakahā fakatāutahá mo e ngaahi kikite nāunauʻia ʻo e hāʻele mai ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí. Naʻa nau fai foki ha fakamoʻoni mālohi ki he palani fakaofo ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamaí. Naʻe fakamoʻoni ʻa e kau palōfita māʻoniʻoni naʻe lea ʻaki ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá ʻe fakahoko ʻe he Mīsaiá ha fakalelei maʻá e ngaahi angahala ʻa e māmaní, mamahi pea pekia, pea toe tuʻu kuó Ne ikunaʻi e angahalá mo maté.5

Naʻe ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá ʻa e ngaahi fuakava ʻa e Tamaí mo ʻĒpalahamé pea mo hono kotoa ʻo e fale ʻo ʻIsilelí. Naʻe ʻilo ʻe Līhai ko e hako ia ʻo Siosefa pea ko hono hakó ko e fānau ia ʻo e fuakavá, ko e ʻea ki he kotoa ʻo e ngaahi talaʻofa kuo fai ʻe he ʻOtuá kia ʻĒpalahamé, kau ai hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Līhai ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá ke akoʻi ʻene fānaú kau ki he Fakamoʻuí pea mo e ngaahi fuakava kuo fai ʻe he Tamaí mo e fale ʻo ʻIsilelí. Naʻe hokohoko atu ʻe Nīfai mo hono tokoua ko Sēkopé ʻa e ngāue ko iá pea kimui ange aí naʻá na tānaki ki ai ʻena ngaahi lekōtí makatuʻunga ʻi he fekau mei he ʻEikí.6 Naʻe ului moʻoni ʻa Nīfai ki he mahuʻinga ʻo hono tauhi e ngaahi lekooti tuʻuloá, tautautefito ki he meʻa ʻoku toputapú.7

Mei he makatuʻunga ʻo e ngaahi ʻaho ko ia kimuʻá ʻi he fonua ʻo e talaʻofá, naʻe fakatupulaki ʻe he kau Nīfaí ha ʻulungaanga fakafonua naʻá ne fakatolonga ʻa e tauhi ʻo e lekooti toputapú, laukongá, mo hono akoʻi ʻo e ngaahi fatongia mahuʻinga ʻaupito mo māʻoniʻoni. Naʻe hoko ʻa e kau Nīfaí ko e kau tauhi, kau laukonga, mo e kau faiako ʻo e ngaahi lekooti toputapu ʻo e sosaietí ʻaki ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí pea mo ha tukupā ke mataʻikoloaʻaki mo fakatolonga ʻEne folofolá.8 Naʻe tauhi e ngaahi lekooti totonú ʻi he ngaahi peletí, ka naʻe ʻalu pē e taimí, pea fokotuʻu ʻe he kau Nīfaí ha mīsini paaki koeʻuhí ke lava ʻo hiki hano tatau ʻo e ngaahi lekooti toputapú mo hiki ʻi he ngaahi naunau maʻamaʻá pea tufaki ki he ngaahi feituʻu kehekehe.9

Makatuʻunga mei he mafola hono tufaki ʻo e ngaahi lekooti toputapú naʻe malava ai ʻe he mātuʻá ke akoʻi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí ki heʻenau fānaú pea akoʻi ʻe heʻenau fānaú ʻa ʻenau fānaú pea hokohoko pehē atu ai pē ʻi he ngaahi senituli lahi.10 Naʻe lava ʻe he kau faifekaú, hangē ko e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ʻo ʻave ʻa e ngaahi lekōtí ʻo fakaʻaongaʻi ki hono ʻakoʻi ʻaki e kau Leimaná pea ʻi ai mo e ngaahi ola fakaofo.11 Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa Hilamaní, naʻe fakatupu ʻe he ngaahi lekooti toputapú ha aʻusia ʻi ha fakahā naʻá ne “tokoni lahi ki he manatu ʻa e kakaí ni, ʻio, ʻo … ʻomi [ʻa e kau Leimana ʻe toko lauiafe] ki he ʻiloʻi ʻa e ʻEiki ko honau ʻOtuá, pea fiefia ʻia Sīsū Kalaisi ko honau ʻOtuá.”12

ʻIo naʻe aʻu ʻa e fiefiá ki he tumutumú ʻi he taimi naʻe toetuʻu ai ʻa e Fakamoʻuí ʻo Ne hā ki he kakaí ʻi he temipale ʻi Paunitifulú.13 ʻOku tau maʻu ʻa e fakamoʻoni fakaofo, fakalotoa ko ʻeni ʻo e feilaulau fakalelei mo nāunauʻia ʻo e toetuʻu ʻa e Kalaisi moʻui ʻi he Tohi ʻa Molomoná he ʻaho ní ʻo fakafou ʻi he ʻaloʻofa, meʻafoaki, mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.14 Hangē pē ko e kau Nīfaí, pea koeʻuhí ko kinautolu, ʻoku tau maʻu ʻa e ngaahi lekooti ʻoku nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo e palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamaí. Hangē ko e kikite ʻa ʻAlamā ki hono foha ko Hilamaní ʻi he kuohilí, kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻo “fakatolonga ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ko ha taumuʻa fakapotopoto kiate ia, koeʻuhí ke ne fakahā ai ʻa hono māfimafí ki he ngaahi toʻu tangata ʻamuí.”15

Ko e kahaʻú ko iá ʻa e lolotongá ni. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa Hono mālohí ki he toʻu tangata kei tupu haké ʻi ha founga fakaofo. ʻI he taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻa e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku lava ke ongoʻi ʻa e mālohi ko iá ʻe heʻetau fānau akó. ʻI he fekumi ʻetau fānau akó ki ha fakahā fakatāutahá ʻo fakafou ʻi he keinanga ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ʻe hoko ia kiate kinautolu ʻo hangē ko e ʻū lauʻi peleti palasá ki he kakai Nīfaí—ko ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono mālohi huhuʻí pea ko e makatuʻunga ia ʻo e fakahā fakatāutaha mo fakafiefiá.

Ko e Fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻOkú Ne Fakamālohia ʻa e Tui kia Sīsū Kalaisí mo Fakaloloto ʻa e Ului Kiate Iá.

ʻOku tau tafoki leva ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe hoko ʻa e fononga ʻa Līhai ki he fonua ʻo e talaʻofá ko ha fononga ʻo e mālohinga fakalaumālie. Ko ha taimi ia naʻe akoʻi ai, tataki, mo fakafiemālieʻi ʻe he ʻEikí ʻa Līhai, Selaia, pea mo e kotoa ʻo ʻena fānaú ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakafou ʻi he ueʻi fakalaumālie, misi, mo e vīsone; Hono leʻo ʻOʻoná; pea mo e hā mai ʻa e kau talafekau fakalangí. Naʻe pehē ʻe Nīfai ko e ngaahi tāpuaki ko ʻeni ʻo e mālohinga fakalaumālié naʻe hoko mai ia “ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ko e meʻa-foaki ʻa e ʻOtuá kiate kinautolu kotoa pē ʻoku fekumi faivelenga kiate iá.”16

Naʻe fekumi moʻoni ʻa Nīfai ki he ʻEikí pea naʻá ne maʻu ha ngaahi fakahā maʻongoʻonga naʻe fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fokotuʻu ʻe heʻene fekumi ke ne ʻiloʻi ʻiate ia peé ha sīpinga ʻoku tau matā ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná. [Naʻe] maʻu foki [ʻe Nīfai] ha holi lahi ke [ne] ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá.”17 Naʻe ʻaonga ʻa e holi ko iá kiate ia, pea naá ne “tangi ai ki he ʻEikí”18 ʻi he lotu ʻaki e loto-fakamātoato moʻoni. ʻI heʻene fekumí, naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí kia Nīfai ʻo pehē: “ʻOkú ke monūʻia koe, ʻe Nīfai, koeʻuhí ko hoʻo tuí, he kuó ke fekumi faivelenga kiate au, ʻi he loto fakatōkilalo.”19

Ko ia ai ko e sīpingá ʻeni: ko ha holi ke ʻiloʻi, lotu fakamātoato mei he lotó, fekumi fakamātoato ʻi he loto fakatōkilalo mo e tui kia Sīsū Kalaisi, pea mo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.20 ʻOku tau mamata ki he sīpinga ko ʻení ʻi he moʻui ʻa ʻĪnosí, ʻAlamā, ngaahi foha ʻo Mōsaiá, Kingi Lamonai mo ʻene tamaí, kakai ʻo ʻAmoní, Hilamani pea mo ʻene kau tau loto-toʻá, mo e niʻihi kehe tokolahi.21 Ko e moʻoni, ʻi he ngaahi taimi naʻe angatonu ai ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná, naʻe mafola ai foki ʻiate kinautolu ʻa e fakahā fakatāutahá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.22

ʻI he ngāue ki ai ʻa e kau Nīfai mo e kau Leimana faivelengá—pea nau hiki — ʻa e meʻa naʻe fakahā ange ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolú, naʻe tāpuakiʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻo lahi ange. Koeʻuhí naʻa nau mataʻikoloa ʻaki23 ʻa e meʻa naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí maʻanautolú, naʻá Ne tāpuakiʻi kinautolu ʻaki ha tui naʻe tupulaki kiate Ia, ului lolotōange, mo e laumālie ʻo e fakahā. Naʻa nau tupulaki ʻi he malava ke maʻu ha fakahaá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku hoko e meʻa naʻe aʻusia ʻe ʻAlamaá ko ha sīpinga fakaʻofoʻofa ia ʻo e founga ko ʻení. ʻOkú ke manatuʻi kuó ne mamata ki ha kau ʻāngelo peá ne maʻu ha ngaahi vīsone fakaofo, ka naʻá ne hokohoko atu ke fekumi ki he fakamoʻoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí: “Vakai, ʻoku ou fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻa ia kuó u lea ki aí ʻoku moʻoni ia. Pea ʻoku mou pehē ʻoku fēfē ʻeku ʻiloʻi honau moʻoní?

Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu kuo fakahā ia kiate au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. Vakai, kuó u ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ke u ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni ʻe au. Pea ko ʻeni ʻoku ou ʻiloʻi ʻe au ʻoku moʻoni ia; he kuo fakahā ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá kiate au ʻaki hono Laumālie Māʻoniʻoní; pea ko e laumālie ia ʻo e fakahā ʻoku ʻiate aú.”24(Close quote.)

Ko e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní naʻe ʻi ai hono ola mahuʻinga ʻi he kakai Nīfaí pea mo e sosaieti naʻa nau nofo aí.25 ʻOku ʻikai ha toe sīpinga lelei ange ka ko e ngāue fakafaifekau ʻa e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ki he kau Leimaná ʻi he taʻu ʻe 91 kimuʻa ʻi hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí. Makatuʻunga ʻi he fekumi faivelenga ʻi he folofolá, ʻaukai, mo e lotú, naʻe “maʻu [ai ʻe he kau faifekau maʻongoʻonga ko ʻení] ʻa e mālohi ʻo e kikité, pea mo e laumālie ʻo e fakahaá.”26

Naʻe ʻi ai ha fuʻu ivi takiekina lahi ʻo ʻenau ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e kau Leimaná ʻi he tupulaki ʻo e hisitōlia ʻo e kau Nīfaí mo e kau Leimaná. Ko e fuofua taimi ia ʻi he taʻu ʻe 500 kuo hilí, “naʻe fakahā ki he toko lau afe [ʻo e kau Leimaná] ʻa e ʻilo ki he ʻEikí, … pea naʻe akoʻi kiate kinautolu ʻa e ngaahi lekooti mo e ngaahi kikité.”27 ʻOku hoko ʻa e fakamatala ʻa Molomona ki he aʻusia ko ʻení ko ha talaʻofa fakaepalōfita ia ʻo e meʻa ʻoku lava ke hoko ki ha taha pē ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku muimui ki he sīpinga ʻo e fakahā fakatāutahá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní: “Pea ko kinautolu kotoa naʻe fakamahino ki ai ʻa e ʻilo ki he moʻoní, ʻi he malanga ʻa ʻĀmoni mo hono kāingá, ʻo fakatatau ki he laumālie ʻo e fakahaá mo e kikité, pea mo e mālohi ʻo e ʻOtuá ʻo fakahoko ai ha ngaahi mana ʻiate kinautolú … naʻa nau ului ki he ʻEikí, naʻe ʻikai ke nau toe hē.”28

Kāinga ko e fakamoʻoni mo e mālohi ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ʻokú ne fakamālohia ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí mo fakaloloto ʻa e ului kiate Iá.

Kau Palōfita ʻa ia ʻOku Nau Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí mo Fakafepakiʻi ʻa e Koví.

Ko e sīpinga hono tolu ʻo e fakahā fakatāutahá ko e kau palōfita moʻui ʻoku nau maʻu ʻenitaumeni mo e mālohi mo e mafai ke lea ʻo pehē, “Ko ia ʻoku folofola ʻe he ʻEikí,” ʻi he taimi ʻoku moʻoni ki he kakai kotoa pē. Ko e sīpinga fakaepalōfita maʻongoʻonga ʻeni ʻoku tau sio ai ʻi he kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná: ʻoku fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá kia Sīsū Kalaisi, akoʻi ʻEne ongoongoleleí, kalanga ki he kakaí ke nau fakatomala, pea fakatokanga mo fakafepakiʻi ʻa e koví ʻi honau kuongá.29 Makatuʻunga ʻi he fakahaá, tautautefito mei he kau ʻāngelō, kuo ʻomi ai ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha mahino ʻoku loloto mo fakaofo lahi fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi, ʻEne tokāteliné, pea mo ʻEne Fakaleleí.30

Naʻe loto-toʻa mo fakahangatonu ʻa e kalanga ʻa e kau palōfitá ki he kakaí ke fakatomalá. Ko ia ai, ʻoku tau maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi akonaki fakaofo ʻo e fakatomala ʻa Nīfaí, Sēkope, Kingi Penisimani, ʻAlamā, ʻAmuleki, ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻEikitau Molonai, Molomona, pea mo Molonai.31 Naʻe akonaki ʻaki ʻe he kau palōfita maʻongoʻonga ko ʻení ʻa e mahinó, hangatonú, ʻofá, mo e ʻamanaki leleí. ʻOku kei ongo ʻenau ngaahi akonakí ʻi hotau telingá ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní:

  • “Kuo mou fanauʻi fakalaumālie koā ʻi he ʻOtuá?”32

  • Kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku mou lava [nai] ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?”33

  • Vakai, kuo mole kotoa koā meiate kimoutolu ʻa e loto-hīkisiá?”34

  • “Mou fakatomala, mou fakatomala, he kuo folofola ʻaki ia ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá! … ʻokú ne ʻoatu ha fakaafe ki he kakai fulipē, he kuo mafao atu ʻa e toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá kiate kinautolu, pea ʻokú ne folofola: Fakatomala pea te u tali ʻa kimoutolu.”35

Naʻe fakafepakiʻi ʻe he kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e kau tangata angakoví ʻa ia naʻa nau fekumi ke tohoakiʻi ke mamaʻo ʻa e kakaí meia Sīsū Kalaisi pea fakaʻauha ʻa e Siasí. Kau tangata hangē ko Seialemi, Nēhoa, ʻAmelikai, Kolihola, ʻAmalekaia, mo e niʻihi tokolahi kehe naʻe tataki ʻe he faiangahalá ke nau fakapuputuʻuʻi mo kākaaʻi ʻaki ʻa e ngaahi taukei lahi.36 Naʻa nau maʻu ʻa e ʻilo mahuʻinga ki he lea fakafonua ke ngāue ʻaki e ngaahi founga pe fakakikihi kākā ke ʻai ʻa e leleí ke kovi pea mo e koví ke lelei.

Naʻa nau fakahekehekeʻi e kakaí, fakaʻaiʻai ʻenau muná, hīkisia, holi ki he mālohí, mo e holi ke fakafiemālieʻi honau uʻá. ʻOku pehē ʻe he folofolá naʻa nau maʻu “ʻa e ivi lahi ʻi he leá, ʻo fakatatau ki he mālohi ʻo e tēvoló”37 pea naʻa nau “tuʻu ʻo fai ʻa e ngaahi lea fielahi leʻo-lahi.”38 Neongo naʻe loi kotoa e ngaahi akonaki, fakakikihi, mo e ngaahi palōmesi ko ʻení, ka naʻe fuʻu manakoa ia ʻe he tangata fakakakanó, pea mavahe ʻa e kakai tokolahi mei he Siasí pea nau hē ai pē ʻo aʻu ki he tuʻu ʻa e kau palōfitá ke valokiʻi mo fakafepakiʻi ʻa e koví.39

ʻI he taimi naʻe ʻikai ke feʻunga ai pē ʻa e leá naʻe toe fili ʻa e kau tangata angakoví ke fakamanavahē, tāmate, mo kaihaʻa pea fokotuʻu ha ngaahi kautaha fufū ke fufuuʻi ʻenau ngaahi ngāue koví.40

Naʻe fakafepakiʻi ʻe he kau palōfitá ʻa e ngaahi tuʻunga ko ʻeni ʻo e koví ʻaki ʻa e folofola mahino mo faingofua ʻa e ʻOtuá, ʻaki ʻenau ngaahi fakamoʻoni mei he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ʻaki ʻa e ngaahi mana naʻe fakahoko ʻe he toʻukupu ʻo e ʻEikí. Hangē ko e lea ʻa Sēkope ʻi heʻene fehangahangai mo Seilemí, “Naʻe lilingi hifo ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá … ʻa hono Laumālie ki hoku laumālié, ko ia naʻá ku lava ai ʻo veuveuki ia ʻi heʻene ngaahi lea kotoa pē.”41

ʻOku lea ʻa e kau palōfita moʻuí maʻá e ʻEikí ʻi hotau kuongá. ʻI he taimi ʻoku tau fanongo ai ki heʻenau ngaahi leá ʻaki ʻa e Laumālié, ʻoku tau maʻu ha fakahā fakatāutaha fakahangatonu, kau ai hono fakapapauʻi ʻo e fakahaá ko e meʻa kuo lea ʻaki ʻe he palōfitá ʻoku moʻoni ia.42 ʻI he taimi ʻoku tau akoʻi ai ʻetau fānau akó ke nau fekumi ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí ke tali ʻaki ʻenau ngaahi fehuʻí, ʻoku tau fakahinohinoʻi kinautolu ki ha tupuʻanga mālohi ʻo e moʻoni kuo fakahā maí. ʻOku ako ʻetau fānau akó ʻoku nau maʻu e fakahā fakatāutahá ʻi he taimi ʻoku nau muimui ai ki he kau palōfita moʻuí ʻa ia ʻoku nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí pea fakafepakiʻi ʻa e koví.43

Ko Hono Ako Fakamātoato ʻo e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Fakahā Fakatāutahá

Kāinga kuo tau fakakaukauʻi fakataha ʻa e fakahā fakatāutahá ʻi he ngaahi lekooti toputapú, fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e fakamatala mālohi fau ʻa e kau palōfita moʻuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná.44 Kuo mau fakakaukauʻi makehekehe kinautolu, ka ʻoku nau fuʻu loloto ʻenau fehokotaki. ʻIo, ko e konga kinautolu ʻo e “fakakātoa fakataha ʻa e meʻa kotoa pē ʻia Kalaisi.”45 ʻi he kuonga fakakosipelí ni.

Ko hono fakatahaʻí, ʻoku fakamoʻoni ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻo e fakahā fakatāutahá ki hono fakamālohia ʻo e tui mo e fakaloloto ʻo e ului kia Sīsū Kalaisí. ʻOku totonu ke ako Fakamātoato e Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Fakahā Fakatāutahá ʻe he fānau akó ke ʻiloʻi pea mahino kiate kinautolu ʻi honau ʻatamaí mo e lotó. ʻOku fie maʻu ke nau ʻilo ʻa e founga ke fai ai hano ngāueʻi totonu mo ola lelei ke maʻu ai iá, pea ʻoku fie maʻu ke tupulaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá pea ke hoko ʻo hangē ange ko honau Fakamoʻui, ko Sīsū Kalaisí.

Tuku muʻa ke u fokotuʻu atu ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ou ʻamanaki te mou akoʻi ki hoʻomou fānau akó ʻi heʻenau fekumi ke ako fakamātoato ʻa e tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e fakahā fakatāutahá?

ʻUluakí, ko e fakahā fakatāutahá ʻoku fakatāutaha ia.

Kapau ʻe tukutaha e loto mo e ʻatamai ʻo ʻetau fānau akó ʻia Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, te nau ongoʻi ʻEne ʻofá, fiefia ʻi Heʻene Ongoongoleleí, pea ʻunu ke ofi ange kiate Ia. ʻE tupulaki ʻiate kinautolu ha holi ke fanongo ki Hono leʻó mo maʻu ʻEne māmá.. Ko e fakahā fakatāutahá ʻoku fakafoʻituitui ia. ʻOku ʻafioʻi lelei mo fakataautaha ʻe he ʻEikí ʻetau kau akó. Te Ne folofola fakataautaha kiate kinautolu ʻi he ʻofa haohaoa, loto-ʻofa, mo ʻafioʻi e meʻa ʻoku nau fiemaʻú. ʻOku maʻu e fakahaá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ka ko e folofola ia ʻa e ʻEikí. ʻOkú Ne ʻofa. ʻOkú Ne folofola. ʻOkú Ne tataki. ʻOkú Ne maluʻi. ʻOku fakataautaha ia.

Uá, ʻoku maʻu kotoa ʻe heʻetau fānau akó ʻa e faingamālie ke maʻu ha fakahā fakatāutaha.

ʻOku hoko ʻa e fakahā fakatāutahá ko e Laumālie ki he laumālie; ko e fetuʻutaki fakalangi mei he Laumalie Māʻoniʻoní ki he ngaahi laumālie taʻengata ʻo ʻetau fānau akó.46 Ko e tokotaha kotoa pē ʻo ʻetau fānau akó ʻokú ne maʻu ha taukei fakanatula ke maʻu ha fakahā fakatāutaha mei he ʻOtuá. ʻOku ngāue ia ʻo fakatatau mo e fono fakalangí. ʻOku fie maʻu e ngāue—fekumi fakamātoato ki ha fakahā ʻi he lotu, ʻaukai, ako, fakafanongo, tohi, mo e ngāue ʻaki e tui kia Sīsū Kalaisí. Ko e ngāue ko ʻení—mo e angatonu fakatāutahá— ʻokú ne ʻomi ʻa e faingamālie ki he fakahā fakatāutahá ʻa ia ʻoku nau maʻu hono kotoá.

Tolú, ko e taukei ke maʻu fakahā ʻetau fānau akó ʻe lava pea kuo pau ke tupulaki.

ʻE lava ke tupulaki ʻa e taukei ke maʻu fakahā fakatāutaha ʻetau fānau akó. ʻIo, kuo pau ke tupulaki kapau ʻoku nau fie maʻu ke nau moʻui fakalaumālie mo maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku moʻoni foki mo ia kia kitautolu. Ko e ʻuhinga ʻeni kuo kōlenga mai ai ʻa Palesiteni Nalesoni kiate kinautolu (mo kitautolu) ke fakatupulaki ʻetau “malava fakalaumālie ke maʻu ha fakahaá.”47 Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻo pehē, “ʻE lava ke ako ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá mo mahino [ki heʻetau fānau akó] ʻe ala tupulaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá, kae ʻoua [kuo nau] hoko ʻo haohaoa ʻia Kalaisi Sīsū.”48

Fakaʻosí, ʻoua ʻaupito, naʻá ke teitei fakasiʻisiʻiʻi ʻa e mālohi ʻo e fakahā ke muimui ʻi he palōfitá.

ʻOku moʻui ʻetau fānau akó ʻi ha taimi fakaofo kae faingataʻa. ʻE maluʻi mo faitāpuekina kinautolu pea ʻe hoko mai ʻa e fakahaá ki heʻenau moʻuí kapau te nau muimui ki he faleʻi mo e fakaafe ʻa e palōfita ʻa e ʻEikí. ʻOku lea ʻa e palōfitá maʻá e ʻEikí. Ko ha sīpinga lolotonga ʻeni: ʻi ha lea ʻa Palesiteni M. Nalesoni ki heʻetau fānau akó, naʻá ne tohi ʻo pehē, “Ko hoʻo malava ko ia ke ke mālohi ange ʻi he meʻa ʻo e māmaní ʻi he toʻu tangata kuohilí ʻoku fakafalala kakato pē ia ʻi he tuʻunga ʻo hoʻo mateakiʻi ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku mou takitaha fatongia ʻaki ke tokoni ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi homou ʻapí kiate kinautolu ʻoku mou nofó. ʻE tokoni atu ʻa e Seminelí mo e ʻInisititiutí ke liliu ho ʻapí ke hoko ko ha fakatolongaʻanga ʻo e tuí—ko ha feituʻu ʻoku akoʻi, ako, moʻui ʻaki, mo ʻofa ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”49

Siʻi Kāinga, Kātaki ʻo tokoniʻi ʻetau fānau akó ke muimui ʻi he palōfitá. Akoʻi kinautolu ke nau poupouʻi ʻenau mātuʻá ʻi hono ʻai honau ʻapí ko e uho ia ʻo hono ako ʻo e ongoongoleleí. Akoʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻenau ʻofa ki he ʻEikí mo ʻEne ongoongoleleí mo honau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá. ʻI heʻenau fai iá, te nau maʻu “ha fakahā hoko mo e fakahā … ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá.”50 Te nau hangē ko e kau tau ʻa Hilamaní, ko ha ueʻi fakalaumālie kiate kinautolu kotoa ʻoku nau ʻilo kinautolú, tautautefito kiate kinautolu ʻi honau ngaahi ʻapi ʻo nautolú.

Fakamoʻoní

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakamoʻoni ki heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻOkú Ne moʻui. Ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. ʻOku ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku fakaava mai e ngaahi langí. Ko e kuonga ʻeni ʻo e mana, ko ha kuonga ʻo e fakahā ʻi he mālohi ʻo e “Laumālié … kuo fekauʻi mai ʻi he finangalo ʻo e Tamaí ʻia Sīsū Kalaisi, ko Hono ʻAló.”51 ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. Fakatauange ke tau takitaha fekumi ki ha fakahā mei he ʻEikí ke tokoniʻi ʻe kiʻi tamasiʻi ako takitaha, taha kotoa pē, ke ne ako fakamātoato ʻa e tefitoʻi moʻoni nāunauʻia ko ʻení mo maʻu ha fakahā fakatāutaha ʻi heʻenau moʻuí he taimí ni pea taʻe ngata.

ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Naʻe fokotuʻu ʻa e ngaahi sīpinga ko ʻeni ʻe tolú ʻi he fāmili ʻo Līhaí lolotonga ʻenau folau ki he fonua ʻo e talaʻofá. Naʻe hoko ʻa Līhai ko ha palōfita pea naʻá ne kikite ki hono fāmilí: naʻá ne fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ui kiate kinautolu ke nau fakatomala, peá ne fakafepakiʻi ʻa e koví ʻi honau lotolotongá; naʻe fekumi ʻa Nīfai ki ha fakahā fakatāutaha ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe heʻene tamaí peá ne maʻu ia ʻi ha misi mo e meʻa-hā-mai, ʻi he fanafana ʻa e Laumālié, ʻi he leʻo ʻo e ʻEikí, pea mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Pea naʻe ʻi ai ʻenau ngaahi lekooti toputapu ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá ʻa ia naʻa nau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi.

  2. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:19.

  3. Naʻe fakamahinoʻi ʻe Nīfai ko ʻene tamai ko Līhaí ko e tangata ʻo e ako mo e lea. ʻI he kamataʻanga pē ʻo e lekooti ʻa Nīfaí ʻokú ne pehē, “Ko au, Nīfai, ko e meʻa ʻi he fanauʻi au ʻi he ongomātuʻa leleí, ko ia naʻe akonekina ai au ʻi he ʻilo kotoa ʻa ʻeku tamaí; … ʻoku ou hiki ha lekooti ʻi he lea ʻa ʻeku tamaí, ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e ʻilo ʻa e kau Siú pea mo e lea ʻa e kau ʻIsipité. … Ko au, Nīfai, ʻoku ʻikai ke u fai ha fakamatala kakato ki he ngaahi meʻa kuo tohi ʻe heʻeku tamaí” (1 Nīfai 1:1–2, 16).

    Ko e tangata ako lelei ʻa Līhai ʻa ia naʻá ne hiki ʻene ngaahi fakamatala pē ʻaʻana ki heʻene ngaahi misí mo e vīsoné mo ʻene ngaahi kikité. Ka, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke ne fekau hono ngaahi fohá ke nau foki ki Selusalema ʻo fekumi ki he ngaahi lekooti ʻo e kau Siú ʻa ia naʻe tauhi ʻe Lēpaní.

  4. 1 Nīfai 3:19–20

  5. Vakai, 1 Nīfai 19:10 ki ha sīpinga ʻo e tohi ʻa e kau palōfitá naʻe ʻi he ʻū lauʻi peleti palasá ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻi he Tohi Tapú.

  6. Vakai, 1 Nīfai 6:4; 19:1, 21. Naʻe hokohoko atu pē ʻa e hoko ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá ko ha makatuʻunga ʻo e mahinó mo e fakahaá ʻi he kotoa ʻo e hisitōlia ʻo e kau Nīfaí. Naʻe tohi ʻeni hili ha taʻu ʻe 1,000 meia Līhai, pea tohi ʻe Molonai ʻa e lea ʻa ʻĪsaiá mei he ʻū lauʻi peleti palasá fekauʻaki mo e ngaahi fuakava ʻa e Tamaí mo kolea ʻa e mālohi huhuʻi ʻo Sīsū Kalaisí: “ʻĀ hake, pea tuʻu hake mei he efú, ʻE Selusalema; ʻio, pea ʻai ho ngaahi kofu matamataleleí, ʻE ʻofefine ʻo Saioné; … pea ko e ngaahi fuakava kuo fai ʻe he Tamai Taʻengatá mo koé, ʻE fale ʻo ʻIsilelí, ke fakamoʻoniʻi ia.

    “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē.” (Molonai 10:31–32).

  7. Vakai, 1 Nīfai 6:4; 19:21.

  8. Ko e mahuʻinga ʻo e leá mo e akó—ko e malava ke laukonga mo tohi pea tauhi e ngaahi lekōtí—naʻe tō loloto ia ʻi he sosaieti ʻa e kau Nīfaí naʻa mo e kau taʻe tuí naʻa nau fakatupulaki ʻa e malava ke fakahoko iá. Hangē ko ʻení, ko ʻAmuloné, ko e taha ia ʻo e kau taulaʻeiki angakovi ʻa e Tuʻi ko Noá, naʻá ne hoko ko ha faiako ki he kau Leimaná peá ne akoʻi kinautolu ke nau laukonga mo tohi pea mo tauhi e ngaahi lekōtí. Naʻa mo e kau kaihaʻa ʻa Katianetoní naʻa nau laukonga mo faitohi. ʻIkai ko ia pē, ko e fakatupu ʻo ha sosaieti ʻo e kau tauhi lekooti, kau laukonga, mo e kau faiako naʻe mahuʻinga ia ki he fakalakalaka ʻo e tuʻutuʻuni ʻo e lao ʻi he lotolotonga ʻo e kakai Nīfaí lolotonga e pule ʻa e kau fakamāú. Naʻe hoko e ngaahi lekōtí mo hono tauhí hangē ko e laukongá mo e akoʻí ko ha founga mahuʻinga ʻa ia ʻoku tāpuakiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e kakai Nīfaí fakatouʻosi ʻi he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié. ʻOku ʻi ai ʻi he aʻusia ko iá ha sīpinga maʻatautolu ʻi hotau kuongá.

  9. ʻOku tau sio ki he ngāue ʻa e ngaahi lekooti ko iá ʻi he lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he taimi naʻe hiki ai ʻene leá pea tufaki ki hono kakai naʻe ʻikai ke nau lava ʻo fanongo kiate iá. ʻOku tau mamata ki ai ʻi he taimi naʻe lau ai ʻe ʻApinetai mei he ʻū lauʻi peleti palasá ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ki he kau taulaʻeiki angakovi ʻa e Tuʻi ko Noá. ʻOku tau mamata ki ai ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu ʻi ʻAmonaihaá ʻa ia naʻa nau tui naʻe “kamata ke fakatomala, mo fakatotolo ʻi he ngaahi folofolá” ʻa ʻAlamā mo ʻAmuleki ( ʻAlamā 14:1). Ko e kakai fefine mo e fānau ʻa e kakai naʻe tuí, fakataha mo “ʻenau ngaahi lekooti ʻa ia naʻe ʻi ai ʻa e ngaahi folofola [māʻoniʻoní]” ( ʻAlamā 14:8) naʻe laku ki he afí pea fakaʻauha.

  10. Vakai, Mōsaia 1:2–5.

  11. Vakai, ʻAlamā 18:36 ʻa ia naʻe hanga ʻe ʻĀmoni ʻo “tuku ʻi he ʻao ʻo e [Tuʻi ko Lamōnaí] ʻa e ngaahi lekooti mo e ngaahi folofola māʻoniʻoní.”

  12. Vakai, ʻAlamā 37:8–9.

  13. Vakai, 3 Nīfai 11:8–17. Naʻe fuʻu fiefia ʻa e kakaí pea fai ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ʻi he pō pē ko iá pea mo e ngaahi toʻu tangatá hili iá. Naʻe lekooti ʻe Nīfai, ko e mokopuna tolu ʻo ʻAlamā ko e Siʻí, ʻa e ngaahi meʻa toputapu ko iá, pea nau kamata ha fakamoʻoni fakaʻofoʻofa ʻo e toetuʻú mo e feilaulau fakalelei ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.

  14. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa kuo foaki ange kiate ia ʻa e mālohi ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná “ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:29). ʻI he fakaikuiku e moʻui ʻa Nīfaí, naʻá ne fai ha ui leʻo lahi mo mahino kiate kinautolu kotoa ʻoku hū ʻi he hala ʻo e fuakavá ke nau mataʻikoloa ʻaki ʻa e folofola ʻa Kalaisí. Naʻe paasi hifo ʻa e ui ko iá ʻi he ngaahi senituli ʻi he hisitōlia ʻo e kau Nīfaí ʻi he ngaahi ʻapí, ʻi he ngaahi feituʻu fakatolongaʻangá, pea ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. ʻOkú uhu hotau ngaahi lotó ʻi he kuongá ni ʻaki ʻene talaʻofa kuo ueʻi fakalaumālié: “Ko ia kuo pau ke mou vilitaki atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea maʻu ʻa e ʻamanaki ʻoku mālohi haohaoa, mo ha ʻofa ki he ʻOtuá mo e kakai fulipē. Ko ia, kapau te mou vilitaki atu, pea keinanga ʻi he folofola ʻa Kalaisí, pea kātaki ki he ngataʻangá, vakai, ʻoku folofola ʻe he Tamaí: Te mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá” (2 Nīfai 31:20naʻe toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

  15. ʻAlamā 37:18; vakai foki, ʻAlamā 37:14–19. Kuo fakatolonga ʻa e ʻū lauʻi peleti palasá pea ʻoku tokangaʻi mo tauhi ia ʻe Molonai. Naʻe fakamoʻoni ki ai ʻa Tēvita Uitemā ʻoku moʻoni ia ʻi heʻene ʻinitaviu mo Siosefa F. Sāmita mo ʻOasoni Pālati ʻi Lisimoni Mīsuli ʻi he 1878: “Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻeku mamata mo Siosefa, mo ʻŌliva ki he ʻū lauʻi peleti ʻo e T[ohi] ʻa M[olomoná] ka naʻa mau mamata foki ki he ʻū lauʻi peleti Palasá, ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa ʻEtá, … mo e ʻū lauʻi peleti lahi kehe. Ko hono moʻoní naʻe hangē ne u tangutu mo Siosefa, mo ʻŌliva ʻi heni ʻi ha potuʻi ʻakau pea naʻe kāpui kimautolu ʻe ha maama, naʻe ʻikai ke tatau ia mo e maama ʻo e laʻaá … ka naʻe nāunauʻia ange mo fakaʻofoʻofa ange. … Naʻe hā mai ai ha tēpile mo e Ngaahi Lekooti lahi pe ʻū lauʻi peleti [ʻi he funga tēpilé] pea ʻi he tafaʻakí ko e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻi ai foki mo e heletā ʻa Lēpaní, Kāpasá, ʻa ia ko e Meʻa Fuopotopoto naʻe maʻu ʻe Līhaí, mo e Ongo Meʻa Liliú. Ne u mamata lelei ki ai hangē pē ko ʻeku mamata ki he mohenga ko ʻení … pea ne u fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí naʻe mahino ange ia ʻi ha toe meʻa ne u fanongo ki ai ʻi heʻeku moʻuí ʻokú ne fakahā ko e ngaahi lekooti ʻi he ʻŪ Lauʻi Peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná naʻe liliu ia ʻaki e meʻa-foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (David Whitmer, in Joseph F. Smith letter to John Taylor, Sept. 17, 1878, Joseph F. Smith papers, 1854–1918, Church History Library, Salt Lake City, 8–9).

  16. 1 Nīfai 10:17. ʻI he 2 Nīfaí, ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe Nīfai ʻa e founga ʻoku taau ai ha taha mo e meʻa-foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e meʻa ʻoku fai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní: “He ko e matapā ʻoku totonu ke mou hū aí ko e fakatomala mo e papitaiso ʻi he vai; pea ʻoku toki hoko ha fakamolemoleʻi ʻo hoʻomou ngaahi angahalá ʻi he afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní. … Pea ʻoku mou tuʻu ai ʻi he hala fāsiʻi mo lausiʻí ʻa ia ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá; … pea kuo mou maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa ia ʻoku fakamoʻoniʻi ʻa e Tamaí mo e ʻAló, ʻo fakahoko ai ʻa e talaʻofa kuó ne faí, kapau te mou hū ʻi he matapaá te mou maʻu ia” (2 Nīfai 17–18).

    ʻOku hoko atu e akonaki ʻa Nīfaí ʻo pehē, “Kapau te mou hū ʻi he halá, pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, te ne fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:5).

  17. 1 Nīfai 2:16.

  18. 1 Nīfai 2:16.

  19. 1 Nīfai 2:19

  20. ʻOku mahino ʻa e sīpinga ko ʻení ʻi he ngaahi aʻusia lahi ʻo e fakahā fakatāutahá ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Fakakaukau ki he ngaahi meʻa ko ʻení:

    Holi ke ʻIlo ʻiate Kitautolu Pē

    Ko ha holi ke ʻilo ʻa e moʻoní, ke maʻu ʻa e ngaahi talí, ke maʻu ha fakahinohino pe fakafiemālie pe fakamolemole, ʻoku faʻa fakamaama ʻe he folofola ʻa e ʻOtuá, ʻokú ne fakaʻaiʻai ʻa e fekumi ki he fakahā fakatāutahá. Naʻe maʻu ʻe Nīfai ha “holi lahi ke ʻilo ki he ngaahi meʻa lilo ʻa e ʻOtuá” (1 Nīfai 2:16). Naʻe “holi tuʻu ʻa e laumālie” ʻo ʻĪnosí ki he fakamolemolé ( ʻĪnosi 1:4). Naʻe tangi ʻa ʻAlamā ʻi hono lotó, “ʻE Sīsū, ʻa koe ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻaloʻofa mai kiate au” ( ʻAlamā 36:18). Ko e holi moʻoni ʻeni ke maʻu ha fakahā mei he ʻOtuá.

    Lotu ʻi he Loto Fakamātoato Moʻoni

    ʻOku fakaiku ʻa e holi moʻoní ki he lotu, taimi lahi ʻoku faʻa hoko ʻi ha feituʻu lōngonoa. ʻOku tau fekumi ki ha fakahā mei heʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻoku tau fai ia ʻaki ha lotu ne tupu mei he holi ke ʻiló. Ko ha lotu ia ʻo e loto moʻoni ke ngāueʻi e meʻa ʻoku tau maʻú. Ko e faʻahinga lotu ia naʻe fai ʻe Nīfai, ʻĪnosi, ʻAlamā, ngaahi foha ʻo Mōsaiá, mo Hilamani mo ʻene kautau kei talavoú (vakai, 1 Nīfai 2:16; ʻĪnosi 1:4; ʻAlamā 17:3; ʻAlamā 58:10–12).

    Fakamātoato ʻi he Fekumí

    Ko e fekumi ki ha fakahaá ʻoku fuʻu fie maʻu ki ai ʻa e faivelenga ʻi he fekumí. Fakakaukau kia ʻAlamā naʻe “ʻaukai mo lotu ʻi he ngaahi ʻaho lahi koeʻuhí ke [ne] ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻá ni [ʻiate ia]” ( ʻAlmā 5:46). ʻOku ʻuhinga ʻa e fakamātoato ʻi he fekumi ki ha fakahaá ko e fakatotolo ʻi he folofolá, fakalaulauloto, lotu, mo e ʻaukai fekauʻaki mo e meʻa ʻoku tau lau mo akó. ʻOku ʻuhinga ia ke toutou hū ki he Tamai Hēvaní pea falala ki Heʻene taimí.

  21. Hange ko ia naʻe akoʻi ʻe Sēkopé, ko e meʻafoaki ʻo e fakahā fakatāutahá ʻi he Laumalie Maʻoniʻoni, ʻoku ne ʻomi foki mo ha ngaahi meʻaʻofa fakalaumalie, tui lahi ange ki a Sisu Kalaisi, mo e liliu loloto ange ki he ʻEikí: “Ko ia, ʻoku mau fakatotolo ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, pea ʻoku mau maʻu ha ngaahi fakahā lahi mo e laumālie ʻo e kikité; pea ʻi hono maʻu ʻo e ngaahi fakamoʻoní ni, ʻoku mau maʻu ai ha ʻamanaki lelei, pea ʻoku hoko ʻo tuʻu maʻu ai ʻa ʻemau tuí, ko ia, ko e moʻoni ʻoku mau lava ai ke fekauʻi he huafa ʻo Sīsuú, pea ʻoku talangofua kiate kimautolu ʻa e ngaahi ʻakaú, pea mo e ngaahi moʻungá, pe mo e ngaahi peau ʻo e tahí.

    “Ka neongo iá, ʻoku fakahā kiate kimautolu ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ʻa homau vaivaí koeʻuhi ke mau iloʻi ko e meʻa ia ʻi heʻene ʻaloʻofá mo ʻene afeitaulalo lahi ki he fānau ʻa e tangatá, ʻoku mau maʻu ai ʻa e mālohi ke fai ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení” (Sēkope 4:6–7

  22. Naʻe moʻoni ia ʻi he founga kotoa ʻa ia naʻe fetuʻutaki ai ʻa e ʻOtuá mo Hono kakaí. Hangē ko ʻení, ko e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló naʻe angamaheni ʻaki ia ʻi he lotolotonga ʻo e kau angatonú. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā, “He vakai, ʻoku faʻa fakahā ia ʻe he kau ʻāngelo ki ha tokolahi ʻi hotau fonuá ʻi he taimí ni” ( ʻAlamā 13:24). Hili pē ha taimi nounou mei hono ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí, “Pea naʻe hā mai ʻa e kau ʻāngelo ki he kau tangatá, ʻa ia ko e kau tangata poto, ʻo fakahā kiate kinautolu ʻa e ngaahi ongoongo fakafiefia ʻo e fiefia lahi” (Hilamani 16:14).

  23. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85.

  24. ʻAlamā 5:45–46.

  25. ʻI he akoʻi ʻe ʻAlamā ʻa e kakai ʻo ʻAmonaihaá, naʻá ne tohi fakanounouʻi ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa naʻe fiefia ai ʻa e kau Nīfaí pea mo e natula ʻo e fuakava ʻa e komiunitií ʻa ia naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻi honau lotolotongá. ʻOku pehē ʻi he ʻAlamā 9:20–22 naʻa nau hoko ko “ha kakai ʻofeina lahi pehē ʻe he ʻEikí;” “fakahā kiate kinautolu ʻa e meʻa kotoa pē, ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi holí, mo ʻenau tuí, pea mo e ngaahi lotú, ʻo e ngaahi meʻa kuo ʻi aí, mo e ngaahi meʻa ʻoku ʻi aí, pea mo e ngaahi meʻa ʻe hokó”; naʻe “ʻaʻahi kiate kinautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻOtuá; … pea nau fealeaʻaki mo e kau ʻāngeló, pea folofola ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí kiate kinautolu; pea nau maʻu “ʻa e laumālie ʻo e kikité, mo e laumālie ʻo e fakahaá, kae ʻumaʻā foki mo ha ngaahi meʻa-foaki lahi.”

  26. ʻAlamā 17:3; vakai foki, ʻAlamā 17:1–3.

  27. ʻAlamā 23:5; vakai foki, ʻAlamā 23:5–7.

  28. ʻAlamā 23:6.

  29. ʻOku tau tokanga taha heni ki he fatongia ʻo e kau palōfitá kae fakatokangaʻi ange ko e kau palōfitá ko e kau tangata kikite mo e kau tangata maʻu fakahā foki. Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻĀmoní, “Ko ha tangata maʻu fakahā mo ha palōfita foki ia; … ʻoku lava ʻe he tangata kikité ʻo ʻilo ki he ngaahi meʻa ʻi he kuohilí, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi meʻa ʻe hokó, pea ʻe fakahā mai ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pe ʻe fakahā mai ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa liló, pea eʻa ʻi he māmá ʻa e ngaahi meʻa fufuú, pea ko e ngaahi meʻa ʻoku teʻeki ʻiloʻí, ʻe fakahā ʻiate kinautolu, pea ʻe fakahā foki ʻiate kinautolu ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻe ʻikai lava ke ʻiloʻi ʻi ha toe founga kehé.” (Mōsaia 8:16–17).

  30. Naʻa nau fai ia ʻaki e faʻahinga mālohi fakalaumālie pehē pea naʻe ongo ki he loto ʻo e kakai naʻa nau mateuteu ke fanongó. Ne laka hake he taʻu fakahisitōlia ʻe 1,000, ne tau lau ai ki he kakai ne nau “fonu ʻi he fiefiá” (1 Nīfai 5:1; Mōsaia 4:3), pea “naʻe fakamaama honau ngaahi laumālié … ʻe he maama ʻo e folofola taʻengatá” ( ʻAlamā 5:7), pea “kuo huhuʻi au ʻe he ʻEikí; … kuo fanauʻi au ʻi he Laumālié” (Mōsaia 27:24). ʻI he ngaahi meʻa lahi ne hokó ne “ului ʻa e ngaahi toko lau afe … ki he siasí ʻo nau papitaiso ki he fakatomalá” (Hilamani 3:24). Hangē ko ʻení ko e fatongia ʻo e kau ʻāngeló ʻi he fakahā ki he kau palōfitá ke fakaloloto ʻetau ʻilo ki he tokāteline ʻo Kalaisí, vakai, Mōsaia 3.

  31. Vakai, 2 Nīfai 31; Sēkope 2; Mōsaia 3; ʻAlamā 5; ʻAlamā 18, ʻAlamā 34; ʻAlamā 46; Molonai 7; Molonai 8; Molonai 10.

  32. ʻAlamā 5:14.

  33. ʻAlamā 5:26.

  34. ʻAlamā 5:28.

  35. ʻAlamā 5:32–33.

  36. Vakai, Sēkope 7:1–20 (Seialemi); ʻAlamā 1:3–15 (Nēhoa); ʻAlamā 2:1–31 (ʻAmelikai); ʻAlamā 30:3–59 (Kolihola); ʻAlamā 46:3–11 (ʻAmalekaia).

  37. Vakai, Sēkope 7:4.

  38. Vakai, ʻAlamā 30:31.

  39. ʻI he fakaofi ki he taimi ke ʻaloʻi ai ʻa e Fakamoʻuí, ne muimuiʻi ʻe he kau tangata angakoví ha kovi naʻe lahi angé—naʻa nau fokotuʻu ha ngaahi kautaha fufū (vakai, Hilamani 1:9–12; Hilamani 2:4–5). ʻI ha ngāue fakakuongamuʻa ʻi he taimi ʻo ʻĀtama mo ʻIví, naʻe fokotuʻu ʻe he kau tangata angakoví ni ha kautaha fufū ke kumia ke maʻu e mālohí, tuʻumālie lahí, pea fakaʻauha ʻa e Siasí mo e puleʻangá ʻaki hono fakapoongi mo kaihaʻa fakafufū. Ko ʻenau meʻa ngāué naʻe ʻikai ko e lea ka ko e ngaahi pōvai, heletā, mo e hele. Naʻe maluʻi kinautolu ʻaki haʻanau fefakapapauʻaki mo fefuakavaʻaki ke maluʻi ʻenau ngaahi ngāue koví ke fakapulipuli pea ko hono tauteá ko e mate kapau ʻoku maumauʻi ʻe ha taha [ʻene fuakavá]. (vakai, Hilamani 6:20–33; 3 Nīfai 1:27–30).

  40. Vakai, Hilamani 1:9–12; Hilamani 2:4–5; Hilamani 6:20–33; 3 Nīfai 1:27–30.

  41. Vakai, Sēkope 7:8.

  42. Ki ha fealēleaʻaki kau ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, vakai, Henry B. Eyring, “Ko e Hokohoko Atu ʻo e Fakahaá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 70–73.

  43. Ko e ʻuhinga ʻeni ʻo e pōpoaki ʻa e ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefá: “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia; pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá, pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24 Neongo naʻe ʻikai ke angatonu maʻu pē ʻa e kau Nīfaí, pea neongo naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e kau taʻe loto, ka naʻe tauhi ʻe he kau palōfitá ke ulo ngingila maʻu pē ʻa e maama ʻo e tuí. Naʻa nau fakatahatahaʻi ʻa e kakai tuí ʻa ia naʻe fakalotosiʻiʻi mo fakatangaʻí ʻaki ʻa e loto-toʻa mo e mālohi ʻo e fakahaá. Naʻa nau tokoniʻi e tokolahi ke fakatuʻumaʻu ʻenau moʻuí ʻi he Fakamoʻuí pea maʻu ʻa e fakahā fakatāutaha naʻá ne ʻomi kinautolu pe toe fakafoki kinautolu kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

  44. ʻE lava ʻe heʻetau fānau akó ʻo lau mo vakaiʻi ʻa e founga naʻe faitāpuekina ai ʻa e kau Nīfaí mo e kau Leimaná ʻaki e ngaahi lekooti toputapú, fakahā fakatāutahá, mo e kau palōfita moʻuí. ʻI he taimi pē ʻoku lau ai ʻe heʻetau fānau akó fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakaofo ko ʻení, ʻe lava ke nau aʻusia kinautolu maʻanautolu kapau te nau puke maʻu ia. ʻI he ako mo fekumi ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea lotua ha fakahinohino fakalaumālié, ʻe lava ke maʻu ʻe heʻetau fānau akó ha ʻilo mo mahino kiate kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo e palani ʻa e Tamaí, te nau lava ʻo ako ʻa e founga ke moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí, pea te nau lava ʻo maʻu ha fakamoʻoni ko e meʻa ʻoku nau laú ʻoku moʻoni—kotoa ia ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

  45. Vakai, ʻEfesō 1:10.

  46. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ko e lolotonga ʻetau kei nofo ʻi he moʻui fakamatelié, ʻoku hoko mai ʻa e fakahā fakatāutahá “ki hotau laumālié ʻo hangē ʻoku ʻikai ke ʻi ai hatau sinó” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 475).

  47. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” EnsignLiahona, Mē 2018, 96.

  48. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007),132.

  49. Peesi Instagram ʻa Palesiteni Russel M. Nelson, mei Mar. 22, 2019. ʻOku fanongonongo heni ʻa e ngaahi liliu ki he tohi māhina ʻa e seminelí mo e naunau fakalēsoní ʻo kamata mei Sānuali 2020.

  50. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:61.

  51. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 50:27.

Paaki