Ngaahi Fakataha Lotu 2021
Toʻa ʻi he Fakamoʻoni ʻo Sīsuú


Toʻa ʻi he Fakamoʻoni ʻo Sīsuú

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi ʻa e S&I maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú 2021

10 Sānuali 2021

Siʻi kāinga ʻofeina, ko ha fakaʻamu fakaʻofoʻofa ʻeni ki ha taʻu foʻou—ʻa ia ʻoku hivaʻi ʻi he lea faka-Sipeiní: “Ko ha ʻamanaki lelei, ʻoku fiefia ai ʻa e māmaní / Kuo hopo mai e maama ʻo ha ʻaho foʻou.”1

Ne u ʻohovale peá u hohaʻa mo Sisitā Kongo ʻi hono sivi kimaua ʻokú ma maʻu ʻa e COVID-19. Fakamālō atu ʻi homou ngaahi pōpoaki mo e lotu ke ma fakaakeake leleí. Neongo ne ma nofo mavahe toko ua pē, ka ne ʻikai ke ma ongoʻi tuenoa. Kuó u lotua lahi ange mo Sisitā Kongo he taimí ni ʻa kinautolu kotoa ʻoku tofanga he ngaahi faingataʻa ʻo e mahaki fakaʻauhá.

ʻOku ʻi he māmaní, ha kakai lalahi ʻe meimei toko 1.47 piliona nai ʻi he taʻu motuʻa ko e taʻu 18–30. ʻOku ʻi hotau Siasí ha kakai lalahi ʻe toko 2.3 miliona ʻi he taʻu motuʻa ko e 18–30 ʻoku nau nofo ʻi ha ngaahi konitinēniti ʻe 6 ʻi ha ngaahi fonua mo ha ngaahi vahefonua ʻe 180. ʻOku mou lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha lea fakafonua ʻoku laka hake he 114.

ʻOku ou manako mo Sisitā Kongo he feʻiloaki mo kimoutolu pe ko Lekisipeiki, ʻAitahō; Manau, Palāsila; Pokotā, Kolomupia; ʻi he funga ʻo e māmaní;2 ʻi he konitinēniti mo e tūkunga kotoa pē.

ʻOku mou ʻiloʻi nai ʻoku tau maʻu he taimí ni ha Siteiki North Pole (Pole Noate) ʻAlasikā?

ʻOku tau fakataha he ʻaho ní ʻo fakafou ʻi he tekinolosiá. ʻOku ou lotua ʻe fakatahaʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tuí, ueʻi homou lotó, mo fakaʻatā homou halá ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ko ʻení.

Kāinga ʻofeina, ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. Mou omi muʻa ʻo ongoʻi ʻEne ʻofá mo Hono mālohi ke fakatupulaki mo liliú. Tuku ke Ne ʻōʻōfaki koe ʻi he “toʻukupu ʻo e maluʻí”3 ʻaki ʻEne fakapapau ʻokú ke feʻunga pē koe. ʻOkú ke maʻu ha tuʻunga malava fakalangi lahi te ke lava ʻo tupulaki fakaʻaho.

Te u vahevahe he ʻahó ni ha fakaafe ʻe tolu kuó ne ueʻi fakalaumālie au ke (1) fakamālohia hoku vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá, (2) fili he taimí ni ke liliu e kahaʻú, pea (3) hoko ko ha tokotaha lelei ange. ʻOku ou lotua, ʻi hono ngāueʻi kotoa ʻo e ngaahi fakaafé ni, te nau fakamālohia hoʻo tuí mo ʻave koe ke ke ofi ange ki he ʻOtuá mo kinautolu ʻi ho ʻātakaí ʻi hoʻo fekumi ki ha fiefia ʻoku tuʻuloa ʻi Hono hala ʻo e fuakavá.

Ko e fakaafe ʻuluakí: ʻi ha ʻofa taʻe-hano-tatau mo taʻefilifilimānako, ʻoku talaʻofa mai ʻe he Tamai Hēvaní, “Mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá.”4

Ne u tupu hake ʻi he kolomuʻá ka ne u manako ke kaka he ʻotu moʻungá. Naʻá ku ʻatā mo hoku ngaahi kaungāmeʻá ke mau lue lalo he ʻahó kakato, pea mau kemi leva ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi anovai ʻi lalo ʻi he pō tafitongá mo fanongoa e vanavanaiki ʻa e havilí he poʻulí.

Kimuí ni mai, ne u fakaʻuli atu mo Sisitā Kongo ki ha feituʻu ne fakapoʻulilōlō mo fakaʻofoʻofa ne ma lava ai ʻo mamata ki he pupunga fetuʻu Kanivá. Ne meimei maama ia ʻo hangē ko e laʻitā ko ʻení.

ʻOku kau e Kanivá ʻi he ngaahi meʻa fakatalatupuʻa, fakaofo mo fakamisiteli. ʻI he lea faka-Siainá, ʻoku ui ʻa e Kanivá ko e “Tian He” (“vaitafe ʻo e langí”). ʻI he lea faka-Pelalūsiá, ʻEsitonia, mo Finisí, ʻoku ui ia ko e “halanga ʻo e fanga manupuná.” ʻOku ui ʻe ha niʻihi ʻa e Kanivá ko e “hala ki Sanitiakó.” ʻI he lea ʻa e kau ʻInitia Kulá, ko e “hala ne hola ai e kulií”; ʻi he faka-Hepeluú, “ko e vaitafe ʻo e māmá.”5

“Naʻe fakatupu ʻe he ʻOtuá ʻi he kamataʻangá ʻa e langí mo māmani. … Pea naʻe ʻafio ʻe he ʻOtuá kuo lelei.”6 ʻOku tokaimaʻananga, mālohi mo lelei ʻa e ʻOtuá. ʻOku fakamoʻoni e taumuʻa, fakaʻeiʻeiki mo e maʻumaʻuluta ʻo ʻEne ngaahi fakatupú ki Heʻene ʻofa taʻefakangatangatá mo ʻEne palani ʻo e fiefia maʻatautolu takitahá. Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻAlamā, “ʻOku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ʻio, naʻa mo e māmaní pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga ʻonautolú ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga.”7

ʻE fie maʻu ha feinga fakamātoato ke tau māmālie hifo ai “mo [fakalongolongo].” ʻE fie maʻu ha loto-tauʻatāina fakalaumālie mo fakatōkilalo ke “ʻiloʻi ko [e ʻOtuá ʻa e] ʻOtuá.”8 Taimi ʻe niʻihi ʻoku tokoni ʻa e ʻikai ke tau hohaʻa ki he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai loko mahuʻingá ke tau ʻiloʻi ai e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.

Ko ha founga mahuʻinga ke ʻiloʻi ai ko e ʻOtuá ʻa e ʻOtuá, ko hono fakafaikehekeheʻi Hono māfimafí ʻi he ngaahi meʻa naʻá Ne fakatupu ke fakafiefiaʻi ʻa e lotó. ʻOku tau hiva ʻo pehē:

Māmani Fakaʻofoʻofa,

Mo e ngaahi langi kotoa,

Talu homau fanauʻi,

Mo hoʻo kei ʻofaʻi,

Ko ho lāngilangi ʻEiki

Hiva ko e fakafetaʻi.9

Ko e founga ʻe taha ke ʻiloʻi ai e ʻOtuá ko ʻetau vakai ki he lelei mo e ʻuhinga ʻi he ngaahi feohi ʻoku fakahaaʻi ai e ngaahi ʻulungaanga faka-ʻOtuá—ʻa e ongoʻingofuá, ngaahi tāpuaki taʻeʻamanekiná, faʻa fakaleleí, fakamolemolé mo e feilaulaú.

Ne toki fakahoko ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ha lea kimuí ni ʻo pehē ʻe lava ke hanga ʻe he ʻū tā fakatātaá, ʻū tohí mo e mūsiká ʻo fakatupulaki kitautolu.10 ʻE pehē pē foki mo e ngaahi saienisí, ʻi he taimi ʻoku mahino [ai kiate kitautolu] ʻi he tuí.

Ko ha ongo fakakaukau ʻiloa ʻeni ʻe ua fekauʻaki mo e langí ʻi he poʻulí.

Mei he saienisí, ʻoku fakamanatu mai ʻe ha ʻīmisi faka-telesikoupi kiate kitautolu, hangē ko e vakai ʻa e ongo palōfita maʻongoʻonga ko Mōsese mo ʻĒpalahamé, ʻoku kau ʻi he ngaahi fakatupu ʻa e ʻOtuá ha ngaahi pupunga fetuʻu ʻi loto ʻi ha ngaahi pupunga fetuʻu, ʻoku taʻefaʻalaua, pea ʻoku ʻi he ngaahi feituʻu foki ia ʻoku hangē ʻoku ʻatāloá.

Mei he ʻātí, naʻe tā fakatātaaʻi ʻe Viniseni Veni Kou ʻa e Starry Night (Pō Fetuʻuá) ʻaki ha vali lolo kimuʻa pē ia pea hopo e laʻaá. Ne hanga ʻe heʻene tā fakatātā faka-ʻasitolōnoma ʻo e langí ʻi he Sune ʻo e 1889, ʻo fokotuʻu ha fakakaukau ko e fetuʻu pongipongi ʻa Veni Koú ko e palanite ia ko Vēnusí. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tā valivali fakaofó ʻo fakalotoa ha ngaahi founga foʻou ke tau vakai ai ki he lelei ʻa e ʻOtuá.

ʻOku malava ʻe he lelei ʻa e ʻOtuá ʻo faitāpuekina hotau laumālié. ʻE malava ʻe he ngaahi longoaʻa, felefele, mo e tālafili ʻo e ʻaho ní ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi “ke [tau] longo pē” mo “ʻilo ko au ʻa e ʻOtuá.”11 ʻOku ʻikai ke tau manatuʻi e longoaʻa ʻa e ī ʻi he peitó kae ʻoua kuo tau tamateʻi ia. ʻOku hanga ʻe he fakangalingalí, fakakaukau halá, mo e vilitaki ki he meʻa taʻeʻaongá ʻo fakaheeʻi mo fakapuputuʻu kitautolu. Ko e meʻa motuʻa pē ʻa e fakakaukau he ʻikai fakakau kitautolú, neongo ʻoku tau kei pīkitai pē ki heʻetau ngaahi naunau fakaʻilekitulōniká. ʻOku taku ʻe ha niʻihi ʻo pehē ʻoku fakatupulaki ʻe heʻete fai maʻu pē ha ngāue kehekehé ʻa hoto tuʻunga mahuʻingá.

ʻOku tau feinga ke filioʻi e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí ke “Haohaoa-vave” ki he foʻi tohi hoko ko ia ʻi he Instagram, neongo ʻetau ʻiloʻi moʻoni ko e “Haohaoa-vavé” ʻoku ʻikai “vave” pe “haohaoa” ia. ʻOku tau hohaʻa foki naʻa uesia ʻe he ngaahi filter foʻoú, ʻa ia ʻoku taʻe moʻoni mo e ʻikai malava ke moʻoní, ʻa hono tali kita ʻe he niʻihi kehé.

Ne fakatokanga mai e kau mataotao fakatekinolosiá ʻi heʻenau polokalama fakatotolo ko e Social Dilemma (ʻEfihia Fakasōsialé), ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻikai ke ke totongi ʻa e koloá, ta ko koe ʻa e koloa ʻoku tuʻuaki atú.” ʻOku manavasiʻi ha kau mataotao he taimí ni naʻa uesia taʻeʻamanekina ʻe he mītia fakasōsialé ʻa e ngaahi sōsaietí mo e tuʻunga lelei fakatāutahá. ʻOku nau hohaʻa naʻa hanga ʻe he ngaahi fakapolokalama ʻo e mītia fakasōsialé naʻe fakataumuʻa ke fakaleleiʻi ʻa hono ngāue ʻaki, vahevahe mo fakapaʻanga e tuʻuaki he ʻinitanetí ʻo toe tanumaki foki ha ongoʻi huʻuhuʻu, māvahevahe, mo e loto-mafasia.12 Pea mahalo ko e lahi tahá, ʻoku hanga ʻe he kau mataotao fakatekinolosia ko ʻení ʻo maluʻi honau ngaahi fāmilí mei hono ngāue fakavalevale ʻaki ʻa e mītia fakasōsialé.

ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e longo peé mo e fakakaukau leleí ke ke tuenoa ai. Naʻe pehē ʻe Leonato ta Vinisī, “Ko e taimi ʻokú ke nofo toko taha aí, ʻokú ke mapuleʻi pē koe.”13 ʻOku hoko ʻa e siʻisiʻi ʻeku moʻumoʻuá ke fakafaingofuaʻi ai ʻeku fakakaukau leleí mo e loto-leleí. Pea ʻoku malava leva ʻe he loto-fakafetaʻí mo hono hoa ngāue ko loto-fakatōkilaló, ʻo fakaʻaaki hoku mata mo e telinga fakalaumālié ki he ngaahi meʻa ʻokú ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻEne angalelei lahi ʻa ia ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ha tangata fakatonulea ʻe taha ʻi he lea faka-Hepeluú ʻoku malava ke ʻuhinga ʻa e lea longo peé ki he “tukuange.” ʻE lava ke liliu ʻa e ʻilo ko au ko e ʻOtuá ke ʻuhinga ʻo pehē “fakatokangaʻi ʻa Hono mālohi faifakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí.”14 ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e “mou longo pē, pea ʻilo ko au ko e ʻOtuá” ko hono tuku ia ke lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.15

ʻOku pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “ʻOku ʻikai ha toe meʻa te ne fakaava ʻa e ngaahi langí ʻo hangē ko hono fakatahaʻi ʻo e tupulaki ʻi he māʻoniʻoní, talangofua kakató, fekumi fakamātoató, mo e keinanga fakaʻaho ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, mo e taimi pau ʻoku fakatukupaaʻi ki he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí”16—ko ha hala ia ʻo e fuakavá ki he fiefia tuʻuloá.

ʻI heʻetau māmālie hifo mo fekumi ʻi he tuí, ʻe kehe ʻetau fakakaukaú. ʻI ha ʻaho teuteu ʻe taha ʻi he hoko ʻa ʻEletā Melioni G. Lomenī ko ha faifekau kei talavou ʻi ʻAositelēliá, naʻá ne fakakaukauloto ai (ne hoko kimui ai ko ha ʻAposetolo mo ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí), ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76.

“ʻI he ʻosi ʻene laú naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene fakatokangaʻi kuo poʻulí. … Naʻá ne vakai hake ki he langí, ʻo ne ʻiloʻi ne ngingila makehe moʻoni e Pupunga Fetuʻu Toloá (Southern Cross) mo e ngaahi fetuʻu kehé. ʻI heʻene sio fakamamaʻu hake mo ofo ʻi he meʻa ne hokó, hangē ne ʻave ia ʻe he Laumālié ke ne mamata ki he ngaahi meʻa naʻá ne laukonga ki aí. ʻI ha founga hangē ha maná, ne fakahā kiate ia ke ne ʻiloʻi ko e ngaahi meʻa ko iá ʻoku ʻikai ko ha talatupuʻa ia, ka ko ha meʻa moʻoni ia naʻe mahuʻinga lahi.”17 Naʻe pehē ʻi hono piokalafí, “Naʻá ne maʻu ha fakaukau taʻengata talu mei ai.”18

ʻOku malava ʻe he fakakaukau taʻengatá ʻo fokotuʻu maʻu kitautolu ʻi he ʻahó ni. Hangē ko ia ne kikiteʻí, “ʻE moveuveu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē.”19 ʻOku folofola ʻe he ʻEikí ʻe ongona Hono leʻó ʻi he ngaahi mofuiké, afaá, mahaki fakaʻauhá, mo e ngaahi peau ʻo e tahí ʻoku pā mai ʻo laka atu ʻi honau ngaahi ngataʻangá.20 ʻI he ngaahi ʻahó ni, ʻoku ui ʻe he niʻihi ʻa e leleí ko e kovi pea koví ko e lelei;21 ʻoku pehē ʻe ha niʻihi tau “Kai, mo inu mo fiefia; … he te tau mate ʻapongipongi.”22 Ka ʻoku hanga ʻe he maama mo e moʻoni fakalaumālié ʻo kapusi atu e fakapoʻulí meiate kitautolu.23

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ke, “Fiemālie, peá ke toka lelei.”24 “Tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú.”25 Kātaki, siʻoku kāinga ʻofeina, ke “mou longo pē, pea ʻilo ko [e ʻOtuá ʻa] e ʻOtuá.”26

Ko ia ai, ko ʻetau fakaafe hono uá: ke langa ha ngaahi vā fetuʻutaki te ne liliu ʻa e kahaʻú ʻi he taimí ni.

Kimuí ni mai, ne u houngaʻia ke fakamālō ki ha tokotaha kuo teʻeki ke u fetaulaki mo ia kimuʻa ka naʻá ne liliu hoku kahaʻú.

Ko hono hingoá ko Melepā ʻOakesi (ʻoku ʻikai hano kāinga mo Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi).

ʻI he taimi ne taʻu 21 ai ʻa Melepaá, naʻá ne toki mali foʻou pē mo nofo ʻi Seni Mateo, Kalefōnia. Naʻe kaungāmeʻa ʻa Melepā mo ha papi ului foʻou taʻu 17 ko hono hingoá ko Sini.

ʻI he hoko ʻa Sini ko e mēmipa pē taha hono fāmilí ke kau ki he Siasí, naʻá ne ʻalu ki ha ako ne mamaʻo mei ʻapi. Naʻe fakaʻamu ha niʻihi he fāmili ʻo Siní ʻe ngalo ʻiate ia ʻa e Siasí ʻi ha feituʻu foʻou.

Ka ʻi ha fanga kiʻi founga iiki mo faingofua, ne kau fakataha ʻa Melepā mo ha niʻihi kehe pea mo Sini. ʻI he fakaʻosi ako ʻa Sini mei he ako māʻolungá, naʻe ʻi ai ʻa Melepā. ʻOku kei tauhi pē ʻe Melepā ʻOakesi e tohi fakaafe mali ʻa Siní.

Ne feʻofaʻaki pea mali ʻa Sini mo ha tangata lelei ko Uolotā. Ko hono moʻoní, ne tuʻo tolu ʻena malí—ʻi ha mali faka-Siaina, ʻi ha ouau faka-ʻAmelika, pea silaʻi kinaua ki taimi mo ʻitāniti ʻi he temipale māʻoniʻoní. ʻI he taimi ne na fetaulaki aí, ne maʻu ʻe Uolotā ha fakamoʻoni faka-Kalisitiane mālohi ka ne teʻeki ai ke ne ʻiloʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko ia naʻe akoʻi leva kiate ia ʻe Sini mo e niʻihi kehé ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻá ne hoko ko ha mēmipa faivelenga ʻo e Siasí mo ha pēteliake fakasiteiki.

Hangē ko ia kuo mou meaʻí, ʻi he mali ʻa Sini mo Uolotā Kongó, naʻá ne hoko ai ko Sini Kongo, ko ʻeku faʻē ʻofeiná. ʻI he ʻaho ní ʻoku taʻu 94 ʻeku faʻeé. ʻOku taʻu 98 ʻa Melepā ʻOakesi. Kuó na kaungāmeʻa ʻi he ongoongoleleí ʻi ha taʻu ʻe 77.

Ne u ʻilo kimuí ni mai ʻoku nofo ʻa Sisitā Melepā ʻOakesi ʻi Seni Siaosi, ʻIutā. Ne u telefoni ke fakamālō kiate ia ʻi hono liliu hoku kahaʻú pea mo e kahaʻu ʻo hoku fāmilí. ʻI hono tokoniʻi ʻe Melepā ʻOakesi ʻa Sini Kongo ʻi heʻene fuofua hoko ko ha papi uluí, naʻá ne tāpuekina ai ha toʻu tangata ʻe fā ʻo e fāmili Kongó ʻi he tafaʻaki ko ʻeni ʻo e veilí pea mo ha toʻu tangata ʻe 34 ʻo e fāmili Kongó ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, ʻo aʻu ki he ʻUluaki Talākoni Kongó, ne fāʻeleʻi ʻi he 837 AD.

Ko e fakamamahí, he kuo mavahe ha niʻihi ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ʻo ʻeku faʻeé mei he Siasí. Ne mavahe ha tokotaha hili hano fakamakehekeheʻi ia ʻe ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻo e Siasí koeʻuhí ko hono matakalí. Ne hē atu mo ha tokotaha ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi ai ne pau ke ne fili ʻi hono ngaahi kaungāmeʻa Siasí mo kinautolu ne ʻikai Siasí. Ko ha tokotaha naʻá ne tuku e ngaahi mālohi fakamāmaní ke ne fatu ha loto-veiveiua ʻiate ia fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻo e Siasí. Ko e moʻoni, ʻoku mou fehangahangai mo ha ngaahi faingataʻa lahi ange he ʻahó ni.

ʻOku ou houngaʻia maʻu pē ʻia Melepā ʻOakesi mo e tokotaha kotoa ne nau tokoniʻi ʻeku faʻeé ʻi he taimi naʻá ne kei foʻofoʻou ai ʻi he ongoongoleleí. ʻOku ou fakamālō foki ki heʻeku faʻeé. Kuó ne tuʻu maʻu ʻi heʻene tuí mo toʻa ʻi heʻene fakamoʻoní. Ne na fakapapauʻi mo ʻeku tamaí ke na kau mālohi ki he Siasi moʻoni ʻo e ʻOtuá. Ne na lavaʻi lelei ia neongo e ngaahi fakaanga fakasōsaietí mo e ngaahi ʻulungaanga laulanu ʻa ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Siasí.

Kāinga, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku hangē ko Sini Kongo mo Melepā ʻOakesí ʻi hotau lotolotongá—ʻi hotau ngaahi nofoʻanga totongí, ngāueʻangá, uōtí pe koló, ʻi hotau ngaahi siakalé mo e fakatahaʻangá. ʻOku ʻikai ha taha ʻe fie hoko ko ha foʻi ngāue pē. ʻOku tau fekumi kotoa ki ha feohi fakasōsiale mo ha ngaahi faingamālie ke tokoni ai. ʻOku tau fie maʻu kotoa ha feituʻu malu ke tautapa mo fekumi ai, ko ha feituʻu malu ke tau ako mo moʻui ʻaki ai e tokāteline ʻo e ongoongoleleí mo e founga ʻa e Siasí. ʻOku tau fakaʻamu ke ʻiloʻi kitautolu ko ha kakai lalahi pea ke tau fatongia ʻaki mo tokoni ko ha kakai lalahi.

ʻOku tau fie maʻu ʻa e Siasí ke hoko ko ha feituʻu ʻoku ʻikai ke tau fefakamaauʻaki ai pea ke tau fakatomala kapau ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻoku tau fakamaauʻi kinautolu ʻi ha founga fakamamahi. Ne pehē ʻe heʻetau metuloni ʻi he Temipale Guadalajara Mexico ʻoku ueʻi fakalaumālie ia ʻe he temipalé ke “siʻisiʻi ange ʻene faifakamāú kae lahi ange ʻene ʻofá.” ʻOkú ne moʻoni. Fakamolemole, ka ke haʻu ʻi ho tuʻunga lolotongá. ʻOku mau fie maʻu koe. ʻI heʻetau hoko ʻo maʻu e manavaʻofá mo ʻikai filifilimānakó pea fakaafeʻi e tokotaha kotoa ke nau fakahoko ʻa e meʻa tataú, ʻe tauʻatāina ange ai hotau kāinga ʻi he ongoongoleleí, anga faingofua mo fiefia. Ko hono moʻoní, ʻoku tau hoko kotoa pē ko ha kau papi ului foʻou, kau mēmipa foki mai, kau hiki foʻou mai, ʻoku tau fāifeinga ke fai e ngaahi meʻa totonú.

ʻI he ngaahi sosaieti ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻā vahevahé, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí ha tōʻonga fakalangi angamaheni mo ha ʻulungaanga lelei fakaetangata ʻoku maʻongoʻonga ange ʻi ha faʻahinga faikehekehe pē. ʻI he ngaahi taimi fakapoʻuli mo faʻa fakamanavaheé, ʻoku fakahoʻata atu leva ʻe he kakai tuí ʻa ʻEne māmá mo e moʻoni fakatauʻatāiná. ʻI he feituʻu ʻoku tō ai ha honge fakalaumālie ʻi he fonuá,27 ʻoku tau fakamanatu Ia ko e vai moʻuí mo e mā ʻo e moʻuí.

ʻI ha māmani faingataʻa, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha kakai ʻoku nau fakaʻamua ke ʻiloʻi mo fakafeohi kiate kinautolú, te tau lava ʻo liliu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tau anga ki aí. Tangutu ofi ki ha taha ʻoku tangutu toko taha. Fakakau, fakahīkihikiʻi, mo poupouʻi e niʻihi kehé, fakahangatonu pea ʻi he ʻinitanetí. Fakakaukau ʻoku nau ʻuhinga lelei pē. Fakafanongo ki he niʻihi kehé, ʻalu ʻo tokoni, peá ke ʻi ai ke poupou. Ngāue fakaetauhi ʻaki ha fakakaukau pe veesi folofola fakapatonu. Fakatokangaʻi e ngaahi ongo ʻa e niʻihi kehé. Lotu maʻu pē.

ʻI he ʻaho ní, ʻokú ke tokoni mai. Ko ʻapongipongí, te u tokoni atu. ʻOku tau fetokoniʻaki. Ko e meʻa ia ʻoku fai ʻe he ngaahi kaungāmeʻa mo e fāmili ʻi he ongoongoleleí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku mou hoko ko e mēmipa pē ʻe taha ʻoku mālohi he Siasí, ʻi homou fāmilí. ʻOku mou loto-toʻa mo faivelenga, ka ʻoku faʻa faingataʻa. Kātaki ʻo piki maʻu muʻa ki he vaʻa ukameá—pe hangē ko e fakalea ʻa ha taautaha kei talavou ʻi Manau, Palāsila, “ongoʻi e fefeka ʻo e vaʻa ukameá.” Fakapapauʻi ke ke tuʻu maʻu mo taʻeueʻia, ko ha fehokotakiʻanga mālohi ʻi hoʻo ngaahi toʻu tangatá. ʻE ʻaonga lahi ia.

ʻOku ʻikai loko mahuʻinga ia pe ko kitautolu ʻa e fuofua toʻu tangatá pe toʻu tangata hono ono ʻi he Siasí ka ko ʻetau loto-toʻa ʻi heʻetau fakamoʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisí. Kātaki ʻo tō, tanumaki pea maluʻi e meʻa ko ia ʻokú ne fakatupulaki ʻa e tuí. Tuku ke aka mālohi ia pea matala ʻiate koe mo ho fāmili taʻengatá.

Ke mou hoko muʻa ko ha Melepā ʻOakesi pe Sini Kongo—ʻo langa ha ngaahi vā fetuʻutaki he ʻahó ni te ne liliu e taʻu ʻe taha, taʻu ʻe nima pe taʻu ʻe 77 ko ia ka hoko maí.

ʻOku tau aʻu mai ai ki heʻetau fakaafe hono tolú: hoko ko ha tokotaha lelei ange ʻi haʻo ngāue fakataha mo tokoni ki he ʻEiki ʻo e ututaʻú.

ʻI heʻetau ako ke ngāue ʻi he tui mo e faivelengá, ʻe lava ke tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEiki ʻo e ututaʻú ʻo fakafou ʻi he fono ʻo e ututaʻú ʻaki ʻa e “fiefia ʻi he fua ʻo [hoʻomou] ngaahi ngāué.”28 ʻI heʻetau ngāue mālohi mo fakapotopotó, ʻe fakaava mai ʻa e ngaahi faingamālié. Ko e meʻa ʻoku ui ʻe ha niʻihi ko e monūʻiá,, ʻoku tau fakahaaʻi ia ko ha ngaahi tāpuaki. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ʻomi ʻe he lotu ʻi he loto-fakatōkilalo mo e vilitaki ʻi he loto-moʻoní ha ngaahi mana ʻi he taimi mo e founga pē ʻAʻana.

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tohi ʻa Kalētiá ʻi he Fuakava Foʻoú ʻa e fono ʻo e ututaʻú ʻo pehē, “he ko ia ʻoku tūtuuʻi ʻe he tangatá [pe fefiné], ko ia [pē ia] te ne utú foki.”29 ʻOku ʻikai totonu ke tau “fiu ʻi he fai leleí: he te tau utu ʻi hono faʻahitaʻu totonú, ʻo kapau ʻe ʻikai te tau vaivai.”30 ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku tau utu ʻa ia ʻoku tau toó—ʻoku hoko ʻa e leleí ʻi he faileleí, kae pehē ki he māʻoniʻoní, fakamaau totonú mo e manavaʻofá.31

Ne pehē ʻe Lonitoni mo Luke Polokipengi, ko ha ongo faifekau mālōlō faivelenga ne toki silaʻi kinaua ʻi he temipale māʻoniʻoní, ne na ako e fono ʻo e ututaʻú mo hona ongo fāmilí ʻi he ngoué lolotonga ʻena tupu haké.

[Kamata ʻa e fakamatala ʻo e vitioó]

Lonitoni: Ne mau faʻa ʻā hengihengia ange ʻi he fanga ʻinisēkité pea ʻi he teʻeki vevela ʻa e laʻaá ne mau feinga ke taʻaki ʻa e vaó ki he lahi taha te mau ala lavá, tō ʻakau ki he lahi tahá, mo feinga ke laku fafanga e ngoué mo e papa mōmoá he fukahi kelekelé, pea tauhi e meʻa kotoa ke tupu ʻi hono faʻahitaʻu totonú.

Ne manako mo fiefia e taha kotoa ʻi hono toli e fuaʻiʻakaú—pea mo kai ia lolotonga hono tolí—ka te u pehē mahalo ko hono taʻataʻakí ʻa e faingataʻa tahá koeʻuhí kuo pau ke te tūʻulutui ʻaki hoto nimá mo e tuí pea ʻi he hili pē ha taimi nounou kuó te felāngaaki. Pea ʻuli hoto ongo nimá. Ne faʻa ʻuli homau loulouhiʻinimá pea lanu mata homau motuʻa tuhú he taʻataʻakí.

ʻEletā Kongo: Ko hono ʻuhinga ia ʻa e pehē ʻoku lanu mata ho motuʻa tuhú.

Lonitoni: ʻIo, ʻokú te peheni ʻe kita ko e ʻuhinga ki he moʻui lelei e ʻakaú; tā ko e ʻuhinga ia ki hono taʻaki vaó.

Luke: Naʻe talanoa ʻa Lonitoni kau ki he ngaahi meʻa angamaheni kotoa ʻokú te fai ke tauhi ha ngoué. Hangē ko e pau ke te fafanga mo tō e ngoué. He ʻikai ke te ʻalu tuʻo taha pē he uike ki he ngoué peá te ʻamanaki ke maʻuiʻui kotoa.

[Fakaʻosi ʻo e fakamatala ki he vitioó]

ʻEletā Kongo:Ne u fehuʻi kia Lonitoni mo Luke fekauʻaki mo hotau Fakamoʻuí ʻi Heʻene hoko ko e vaine moʻoni ʻokú Ne fafanga fakalaumālie kitautolú.32

[Kamata ʻa e fakamatala ʻo e vitioó]

Lonitoni: ʻI he taimi ʻoku tau tokangaʻi lelei ai e ʻakau ʻi he ngoueʻangá, ʻoku fie maʻu ke tau fafanga kinautolu ke nau maʻu ʻa e ivi totonu ke hokohoko atu ai ʻenau tupú. ʻOku faitatau ia mo ʻetau fakamoʻoní ʻa ia he ʻikai lava ke tau moʻui pē mei ha aʻusia fakalaumālie pē ʻe taha. ʻOku tau fie maʻu ke toutou fakafoʻou maʻu pē ʻetau ngaahi aʻusiá. Ko hono manatua ko ia ʻo ʻetau ngaahi aʻusia fakalaumālié—ko ha meʻa lelei ia ke tau fakakaukauloto ki ai, ka te tau fie maʻu maʻu pē ke toutou hoko ia.

Luke: Ko e meʻa pē taha ʻe lava ke tau falala pēseti ʻe 100 ki aí ko e Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou fakakaukau ʻi heʻene peheé ko Ia ʻa e vaine moʻoní, ʻa ia te tau lava maʻu pē ke falala kiate Ia. Pea kapau te tau feinga hotau lelei tahá ke fakafenāpasi hotau lotó ki Hono finangaló ʻo hangē ko e pehē—ʻokú Ne ʻiate kitautolu pea ʻoku tau ʻiate Iá—ko e Fakamoʻuí pē taha ʻe lava ke ke kātekina aí.

Lonitoni: ʻOku ou ʻofa he Fakamoʻuí, pea ʻoku ou maʻu ha fakamoʻoni mālohi kiate Ia pea mo e meʻa kuó Ne fakahoko maʻatautolú. ʻOkú Ne hangē moʻoni ha kaungāmeʻa leleí, ko ha taha he ʻikai te Ne teitei liʻaki koe. Koeʻuhí ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau kuo tau maʻu kotoa pē ha ngaahi kaungāmeʻa lelei kuo nau tafoki meiate kitautolu, taʻeʻamanekina pe ʻamanekina. Ko e hā pē foungá, ka ʻoku ʻikai ko ha aʻusia fakafiefia ia. Ka ʻoku mātuʻaki fakafiefia ke ʻiloʻi he ʻikai teitei liʻaki kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, pea te Ne ʻi ai maʻu pē ke fakafiemālieʻi mo tokoniʻi kitautolu ʻi he taimi te tau fie maʻu aí.

[Fakaʻosi ʻa e fakamatala ʻo e vitioó]

ʻEletā Kongo Fakamālō atu, Lonitoni mo Luke. Ne u talanoa mo Lonitoni mo Luke fekauʻaki mo e fakamaau totonú mo e ʻaloʻofá ʻi he fono ʻo e ututaʻú. Te tau utu e meʻa ʻoku tau tūtūʻí. Ka ʻoku tānaki mai foki ʻe he ʻOtuá ʻEne ʻaloʻofá ki heʻetau ngaahi feingá. ʻOku pehē ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “Naʻá ku tō ʻe au, pea fakaviviku ʻe ʻApolosi; ka ko e ʻOtuá naʻá Ne foaki hono tupú.”33 ʻI he taimi ʻoku foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ha fakalahí, ʻokú Ne fakaava e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo lilingi mai ha ngaahi tāpuaki, pea he ʻikai ha potu ʻe faʻa hao ia ki ai.34 ʻI heʻetau mamata ʻaki ha ngaahi mata fakalaumālié, ʻoku faʻa ope atu e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he meʻa ne totonu ke tau maʻu mei heʻetau ngāué.

Ka ʻoku hangē ʻoku kei taʻetotonu mo ʻikai napangapangamālie pē ʻa e moʻuí koeʻuhí ko e ngaahi taimi faingataʻá, fakapoʻulí mo fakataʻelatá. ʻI he loto-holi māʻoniʻoni mo e feinga faivelengá, ʻe lava ke tau ongoʻi kuo tau fakahoko ʻa ia kotoa ne fie maʻu meiate kitautolú. Ka kuo teʻeki pē ke ola lelei ʻetau feingá ʻo hangē ko ia ne tau ʻamanaki ki aí. ʻOku faingataʻa. Mahalo te tau ongoʻi kuo siva e ʻamanakí, taʻefiemālie, pea aʻu pē ʻo loto-ʻita. Ka ʻi he ngaahi taimi peheé, manatuʻi ange muʻa “naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo maʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē,”35 ʻi he ngaahi founga he ʻikai ke tau lava ʻo makupusi. ʻOkú Ne mafeia koeʻuhí naʻá Ne foua e meʻa tatau.36 ʻOku folofola hotau Fakamoʻuí ʻo pehē, “Vakai, kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofi nimá.”37 ʻOkú Ne talaʻofa, “ʻE foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.”38

ʻOku tau tatali ki he ʻEikí ʻi he loto-vēkeveke pea taimi ʻe niʻihi ʻi he loto-hohaʻa. ʻOku pau ʻEne ngaahi talaʻofá: “Ko kinautolu ʻoku tatali ki [he ʻEikí] ʻe fakafoʻou honau mālohí; te nau puna hake ʻaki ʻa e kapakau ʻo hangē ko e fanga ʻīkalé; te nau lele kae ʻikai vaivai; pea te nau ʻeveʻeva kae ʻikai pongia.”39 “Kapau ʻe ʻi ai ha tangi ʻi he poó, ʻe hoko ʻa e fiefia ʻi he pongipongí.”40 “ʻOku ʻikai maʻu ʻe māmani ha mamahi ʻe taʻe lava ke fakamoʻui ʻe langí.”41

ʻI he taimi mo e founga ʻa e ʻOtuá, te Ne fakatonutonu ʻa e ngaahi fakamaau taʻetotonú, mamahí mo e taʻefiemālié. Ki he niʻihi loto-vilitaki mo loto-fakatōkilaló, ko ʻEne ongoongoleleí ko e toutou fakatomala mo e tupulaki, ʻo aʻu ki he liunga fitungofulu lau ʻe fitú.42 Ko kinautolu ʻoku tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻoku nau “monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē.”43

ʻI hotau kuongá ni, ʻi he lahi e faingataʻaʻiá mo e ngaahi fiemaʻu tokoni fakaetangata ʻi he feituʻu kotoa peé, ʻoku tau ongoʻi mālohi ʻa e taumuʻa fakalangi ke fai ha tokoni faka-Kalaisí. Kiate kitautolú, ʻoku ʻuhinga e ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí ki he faingamālie mo e ngafa ʻo e fai ha fuakavá. ʻI ha savea ʻa e Siasí kimuí ni mai, ʻoku ʻasi ai ʻoku ʻiloʻi mo tokoni ʻa e kakai lalahi kei talavoú ki he ngaahi fiemaʻu vivili fakaetangata ʻi ʻIulope, ʻAmelika Lotoloto mo ʻAmelika Tonga, ʻOtu Kalipiané, ʻĒsia, ʻAfilika, ʻAmelika Tokelau mo e Pasifikí, pea ʻi he meimei feituʻu kehe kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní. Ke lave atu pē ki ha ngaahi meʻa siʻi, ko koe mo hoʻo ngaahi kaungāmeʻá ʻoku mou:

  • tuitui ha ngaahi meʻa-maluʻi ki he fofongá,

  • tokoni ki he ngaahi senitā kumi-hūfangaʻanga ʻa e houʻeiki fafiné,

  • tokoni ʻi hono fakamaʻa mo monomono e ngaahi maumau ʻi he fakatamaki fakanatulá,

  • foaki ha meʻakai moʻui lelei maʻá e fānaú,

  • langa e tukui koló, mo

  • ʻave ha meʻakai ki he ngaahi tānakiʻanga meʻakaí.44

ʻI he mahaki fakaʻauha ko ʻeni ʻo e COVID, ʻoku fakahoko ai ʻe hotau kāingalotú, ngaahi kaungāmeʻá, pea mo hotau Siasí ʻa e tokoni fakaetangata lahi taha kuo fakahokó ʻaki ha ngaahi polōseki ʻe 1031 ki he COVID-19 ʻi ha ngaahi fonua ʻe 151. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ha naunau maluʻi (PPE) ʻe 28.4 miliona tupu, ngaahi meʻa fakameʻatokoni ʻe 3.5 miliona, naunau haisini ʻe 1.8 miliona mo ha ʻū meʻangāue mo e naunau fakafaitoʻo ʻe 1.07 miliona.

ʻI hono falalūkufuá, mei hono faamaʻi ʻo e meʻatokoní ki heʻene māú, kuo laka hake he loli meʻatokoni mo e naunau mahuʻinga kehe ʻe 700 kuo mavahe atu ʻi ha maile ʻe 1.6 miliona mei he tauhiʻanga koloa ʻa e pīsopé ki ha ngaahi tānakiʻanga meʻakai, ngaahi nofoʻanga maʻá e kakai tukuhausiá mo ha ngaahi kautaha foaki ʻofa ʻe 380. Naʻá ku ʻeke pe ko e hā ʻoku uta ʻi ha loli angamaheni vaʻe 18. ʻOku angamaheni ʻaki hano uta ʻe he loli lalahi vaʻe 18 ha kapapulu pe kapa pīpī ʻe 3,264; kapa koane, piini pe temata ʻe 7,488; kapa sitiu, supo pe sili (chilli) ʻe 6,528; pea mo hoku manakó, ko ha fanga foʻi hina ʻe 792 ʻo e pīnati pata ʻiloa ʻoku ngaohi ʻe he Siasí.

ʻOku uta foki ʻe heʻetau ʻū lolí ha fuaʻiʻakau, tengaʻiʻakau, mo ha ngaahi puteni ne ngaohi ʻi he faama ʻe 19 ʻa e Siasí, ko e faama fuaʻiʻakau ʻe 3, fale faʻoʻanga meʻakai kapa ʻe 4, fale tatauʻanga huʻakau ʻe 1 mo ha fale tauhiʻanga monumanu ʻe 3. Mahalo ʻokú ke nofo ʻi ha feituʻu kuo fengāueʻaki ai hotau Siasí mo ha ngaahi kulupu fakalotofonua ke ʻoatu ha meʻatokoni mo ha ʻū meʻa mahuʻinga kehe.

ʻOku mau tokanga ki he tokoni fakaemeʻatokoní mo e maluʻi fakaemeʻatokoní. ʻOku tomuʻa tala ʻe he Ngaahi Puleʻanga Fakatahatahá ʻe hanga ʻe he fakamoveuveu ʻo e COVID ʻo tekeʻi mo ha toe kakai kehe ʻe 130 miliona ki he fiekaia hokohokó. Neongo ko ha kamata pē ʻeni, ka ʻoku hokohoko atu hono fiemaʻua mo talitali lelei ʻetau ngaahi tokoni fakaetangatá ʻi he ngaahi feituʻu laveangofua hangē ko Somālia, ʻIēmeni, Lepapulika Fakatemokalati ʻo Kongokoó, Haiti mo Simipāpuē, pea mo ha ngaahi vahefonua faingataʻaʻia ʻi Sīlia, ʻIēmeni, Sūtani Saute, Lepapulika Fakatemokalati ʻo Kongokoó, mo e feituʻu Sahele ʻo ʻAfiliká, mo ha ngaahi feituʻu kehe.

ʻOku fie maʻu ʻe he fānau fiekaiá ha meʻakai. ʻI heʻetau fetokoniʻaki mo ha hoangāue ʻe taha, ʻoku tau tufaki ai ha ngaahi meʻatokoni ʻe 30 miliona ki he fānau ako ʻi ha ngaahi fonua langalanga hake ʻe hiva. ʻI he peleti meʻatokoni takitaha ʻoku maʻu ai ha kalolī maʻuʻanga ivi ʻe 482 ʻo e kēlení, polotiní, vesitapoló mo e fuaʻiʻakaú.

Hangē kuo tau mātātonu aí, ʻoku fakahoko ʻe hotau Siasí ha ngaahi tokoni fakaetangata fakaemāmani lahi pea foaki foki mo ha ngaahi tokoni ʻofa ʻi ʻAmelika Tokelau mo ʻAmelika Tonga mo e ngaahi feituʻu kehe ʻoku nofo ai ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí.

Ko e kau kumi-hūfangá mo e niʻihi kuo mole honau nofoʻangá ko ha pole lahi ia ki he tokoni fakaetangatá. ʻOku taaimuʻa hotau Siasí ʻi he tokoni ki he ngaahi faingataʻa kehekehe ki he kau kumi-hūfangá. ʻOku tau foaki mo hotau ngaahi hoa ngāué ha meʻatokoni, vai mo e meʻa fakaehaisini, ngaahi nofoʻanga, vala, naunau maluʻi fakataautaha, mo ha tokoni fakaako, ʻi ʻAmelika Latina, ʻIulope, ʻAfilika, ʻĒsia mo e Hahake Lotolotó.

ʻOku tau fakafenāpasi mo fakakakato e ngaahi fiemaʻu fakalotofonuá. ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi e tukufakaholó mo e ʻulungaanga fakafonuá. Hangē ko ʻení, naʻe tāmateʻi pe mole ha kakai ne fakafuofua ki he toko 228,000 ʻi he peau kula fakalilifu ʻi ʻInitonēsia ʻi he 2004. Ne tokoni e ʻaukai fakaemāmani lahi hotau Siasí ki hono toe langa e ʻū falelotu faka-Mosilemí, fakatau mai ha ʻū mīsini tuitui ke tuitui ʻaki e ʻū vala fakafonua naʻe fie maʻú, pea toe langa ha ngaahi ʻapi nofoʻanga mo ha ngaahi ʻapiako. Ne talamai ʻe he kau taki faka-ʻIsilamí, “ʻOku mau ʻaukai, ko ia ai ʻoku ʻuhingamālie kiate kimautolu e ngaahi foaki mei he ʻaukaí. ʻOku huluʻi ʻe homou ʻaukaí mo e feilaulaú ʻa hoʻomou tui mo e ʻofa ki he ʻOtuá.”

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá ke tau hoko ko ha kakai lelei mo ngāue lelei. Hangē ko ia kuo mou ʻiló, ʻoku fakahoko ʻe hotau Siasí ha tokoni fakaetangata ʻo ʻikai makatuʻunga ʻi he matakalí, tui fakalotú pe tupuʻangá. ʻOku ʻikai fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi tokoni fakaetangatá ke tuʻuaki ʻaki ʻetau tui fakalotú. ʻOku tau hoa ngāue mo ha kakai mei he ngaahi tui fakalotu kotoa pē, pe kakai ʻoku ʻikai hanau tui fakalotú. ʻOku tau tali e ngaahi fiemaʻu fakavavevavé mo ia ʻoku taimi lōloá. ʻI he mōlia atu e ngaahi ongoongo ki he fakatamaki ne hokó, ʻoku tau kei nofo pē ke tokangaekina e ngaahi fiemaʻú ʻOku tau lehilehiʻi e mahuʻinga fakatāutahá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻOku tau ongoʻi e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ʻi heʻetau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi hono fakahoko e ngaahi meʻa kotoa pē te tau lavá maʻa hotau kāingá—ko Hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine—ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻi he founga kotoa pē te tau ala lavá.

Kāinga, ʻi hoʻomou ako, tupulaki pea tokoní, pea ʻi hoʻomou faifeinga ke loto-toʻa ʻi hoʻomou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, fakatauange te mou faʻa kātaki mo maʻu ʻa e loto-mahinó ʻiate kimoutolu. Ko e taimi lahi ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻetau fakamaauʻi kitautolú. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau omi ʻi hotau tuʻunga lolotongá ke fai e meʻa kotoa pē ʻi he “fakapotopoto mo e maau.” ʻOku ʻikai ke Ne ʻamanaki mai ke tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú, naʻa mo ʻetau faivelengá mo loto-toʻá.45

Ko e taimi ʻe niʻihi te tau ongoʻi ʻoku ʻikai fiemaʻua pe ʻikai ke tau mateaki kapau kuo teʻeki kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fai “ha meʻa lahi.”46 Ka ʻi he taimi lahi, ko e meʻa ʻoku fie maʻu lahi taha ʻe he ʻEikí ke fakaulo atu ʻetau māmá ke maama ʻi he ʻaho takitaha. Manatuʻi, ko Sīsū ʻa e vaine moʻoní. ʻOku mahuʻinga kiate Ia hoʻo tupulaki fakalaumālié mo e fiefiá.

Ko hono fakakātoá, ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu foʻou ko ʻení, tuku muʻa ke u fakaafeʻi kimoutolu ke mou maʻu e kānokato ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e fakaafe ʻe tolu ko ʻení:

  1. “Ke mou longo pē, pea ʻilo [ko e ʻOtuá] ʻa e ʻOtuá.”47 Tuku ke tākiekina ʻe Heʻene leleí mo e ngaahi fakatupú hoʻo fakakaukaú, fakanonga mo fakapapauʻi ki ho lotó, pea fakamoʻoniʻi ʻokú Ne tatali mateuteu ke fakaloloto hoʻomo vā fetuʻutaki fakatāutahá.

  2. Liliu e kahaʻú he taimí ni. Tanumaki ha ngaahi vā fetuʻutaki fakaetoʻu-tangata te ne tāpuekina koe mo kinautolu ʻoku mou feohí ʻi he ngaahi taʻu ka hoko maí.

  3. Falala ki he ʻEiki ʻo e ututaʻú ke Ne tokoniʻi koe ke ke hoko ko ha tokotaha lelei ange. ʻI heʻetau ngāue fakataha mo tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngoue vainé, ʻe foaki mai ʻe he ʻEiki ʻo e ututaʻú ha fakalahi maʻongoʻonga. ʻOku ʻAʻana ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ha fiefia ʻoku tuʻuloá.48

ʻE tokoni atu mo ha ngaahi ngāue kehe ʻe tolu ke fakamālohia hoʻo tuí pea ke ke toʻa ʻi hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí:

  1. Maʻu ʻi he moʻui taau ha lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá. Kātaki ʻo fakahoko ia neongo kapau ʻoku teʻeki ava kakato e temipalé. Kātaki ʻo fakahoko ia neongo kapau ʻe fie maʻu ke ke fakaleleiʻi ha ngaahi meʻa ʻi hoʻo moʻuí.

  2. Fakahā ki hoʻo pīsopé pe palesiteni fakakoló ko hai koe mo e tuʻunga ʻokú ke ʻi aí. Kapau ʻoku ʻikai ke ke maʻu ha uiuiʻi faka-Siasi he taimí ni, kātaki ʻo fakakaukau ke ke pehē, “Pīsope (pe palesiteni fakakolo), ko e taimi ʻe ʻi ai ai ha fatongia ʻa e ʻEikí maʻakú, te u fiefia ke tokoni ʻi hotau Siasí.”

    ʻOku tau takitaha fiemaʻu ha ngaahi tuʻunga malava mo ha maluʻi—ko ha siakale lahi ʻo e feohi fakakaumeʻá mo e fakasōsialé mo ha siakale siʻisiʻi ange ʻa ia te tau lava ai ʻo ngāue maʻu pē mo hotau kaungā-fonongá mo e kau taki angaʻofá, ʻo kau ai ha pīsope ʻokú ne maʻu e ngaahi kií.

  3. ʻI hoʻo tukituki, kole mo fekumí, fokotuʻu muʻa ha ʻātakai fakataautaha ʻokú ne tanumaki e tuí mo tokoniʻi koe ke ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Ne foaki e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻofa ke maluʻi mo faitāpuekina kitautolu. Kātaki ʻo moʻui taau koeʻuhí ke lava e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo hoko ko ho tākaua mo tokoniʻi koe ke ke maʻu e meʻa ʻokú ke fie maʻu mo fekumi lahi taha ki aí. ʻOua naʻá ke tuku e ngaahi fakangalingali ʻa e māmaní ke ne ʻoatu e ngaahi meʻa he ʻikai ke ne lava ʻo foakí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Taʻengatá. Ko Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Oku maʻu e ngaahi ouau, fuakava mo e tokāteline mahuʻingá ʻi Hono Siasi kuo fakafoki maí ʻa ia ʻoku ui ki Hono huafá: Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku hokohoko atu hono Fakafoki Mai ʻo e kakato ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni he ʻahó ni. ʻOku fakamoʻoni e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola toputapú, kae pehē kiate au, ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

Ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, tuku ke ulo atu hoʻomou māmá!49 Hokohoko atu ʻi he faivelenga ki homou ngaahi fuakavá pea loto-toʻa ʻi homou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. Fakatauange ke ʻōʻōfaki koe ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene ʻaloʻofá mo faitāpuekina koe ʻi hoʻo ngaahi fakatuʻamelié mo e holi māʻoniʻoní. Fakatauange te mou ongoʻi ha fehokotaki fakaefuakava mo ha fiefia ʻi Heʻene ongoongoleleí, ko ha feituʻu mo ha potu ʻi Hono Siasí—ʻa hotau Siasí. ʻI he huafa toputapu mo māʻoniʻoni ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki