Ngaahi Fakataha Lotu 2016
Maʻu ʻa e Fiefia ʻi Heʻetau Moʻui Fakaʻahó


Maʻu ʻa e Fiefia ʻi Heʻetau Moʻui Fakaʻahó

Ko ha Efiafi pea mo ʻEletā Quentin L. Cook

Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi maʻá e Kalai Lalahí • Sepitema 11, 2016 • Washington D.C. Stake Center

ʻOku ou lau ʻeni ko ha tāpuaki fungani ke u ʻi heni ai he efiafí ni mo kimoutolu.

ʻI heʻetau haʻu ki he moʻui ʻi he māmaní, ne tau omi mo hotau anga fakaʻotua ko e fānau ʻo e ʻOtuá. Ne maʻu hotau mahuʻinga fakatāutahá mei hēvani. ʻI he taimi ʻe mahino ai kiate kitautolu ʻa hotau anga fakaʻotuá pea mo e taumuʻa ʻo ʻetau ʻi hení, te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa e ngaahi faingataʻá pea mo tuʻu maʻu ʻi he moʻoní mo faitotonu ki heʻetau ngaahi fuakavá.  ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he anga ʻo ʻetau ongoʻi kiate kitautolú ʻa e anga ʻo ʻetau tupulaki ʻi he fonongaʻanga ʻo e moʻui ní. ʻOku fakalakalaka ʻa ʻetau tuʻunga fakaʻapaʻapa fakaekitá ʻi he taimi ʻoku maʻu ai ʻa e ngaahi fie maʻu mahuʻinga fakaetangatá. Te u lave ki ha meʻa ʻe tolu: ko e fie maʻu ke ʻofaʻí, ko e fie maʻu ke tali leleí, pea mo e fie maʻu ke fakalakalaka pe lavameʻá.

Ko e taimi ʻoku ʻikai ke tau maʻu ai ʻa e ngaahi fie maʻu ní, ʻoku tau ongoʻi ʻoku ʻikai ʻofaʻi kitautolu pe tali lelei, pe te tau fakalakalaka. ʻOkú ne fakatupu leva ʻa e ongoʻi lotomamahí, lotofoʻí, lotomafasiá, ongoʻi tuenoá mo liʻekiná. ʻOku tau aʻusia kotoa ʻa e ngaahi ongó ni.

Ne u talanoa mo haʻaku kaungāmeʻa ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo ne vahevahe mai ai kiate au ha savea ʻo ha kau ako ʻi he taʻumotuʻa feʻunga mo e ʻunivēsití. ʻI hono fehuʻi kiate kinautolu pe ko e hā e meʻa ʻoku nau pehē ʻoku lahi taha ʻenau tokanga ki aí, ko e tokolahi naʻa nau fakamamafaʻi ʻa e “ongoʻi liʻekiná.” Neongo pe ʻoku tau ʻosi mali pe ʻikai, ʻe malava pē ke tau ongoʻi liʻekina.

ʻOku tau ongoʻi liʻekina ʻi he ngaahi taimi kehekehe ʻi heʻetau moʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni  B. Hingikelī: “ʻOku ou tui ko e tokolahi ʻo kitautolu, ko e faitoʻo lelei taha ki he ongoʻi liʻekiná ko e ngāué mo e ngāue tokoni ki ha niʻihi kehé.” 1

ʻOku ou tui ko ha faleʻi lelei ia.

Naʻe pehē ʻe Palestieni Tōmasi S. Monisoni: “ʻOku hanga ʻe he loto-foʻí ʻo fakafeʻātungiaʻi [hotau] ngaahi halá; pea hoko e loto-hohaʻá ko ha takaua maʻu pē. … ʻI heʻetau tokanga ki he ʻEikí, tuku ke tau … fokotuʻu maʻu hotau vaʻé ʻi he hala ʻo e ngāue-ʻofá, pea tukupā hotau laumālié ke tau muimui ki he sīpinga ʻa e ʻEikí.” 2

Feinga ke femoʻuekina mo holi lahi ke ngāue ʻi he ngāue ʻa e Siasí. Tauhi ha vā fetuʻutaki vāofi mo hoʻo Tamai ʻi Hēvaní ʻi he lotu pea mo e ako ʻo e folofolá. Fekumi ki ha ngaahi sīpinga ʻi he folofolá ʻoku ikunaʻi ai ʻe he niʻihi kehé pe ne nau feʻao mo e ongoʻi liʻekiná. Fakakaukau kia Molonai pea mo ʻene ongoʻi liʻekina ʻi he taimi naʻá ne hiki ai ʻene lēkooti ʻa hono fakaʻauha hono kakaí. Naʻá ne tohi ʻo pehē:

“Ko ia te u hiki pea fufuuʻi ʻa e ngaahi lekōtí ʻi he kelekelé; pea neongo te u ʻalú ki fē ʻoku tatau ai pē.

“… He ʻoku ou toko taha pē. Kuo tāmateʻi ʻa ʻeku tamaí ʻi he tau, mo hoku kāingá kotoa pē, pea ʻoku ʻikai haku ngaahi kaumeʻa pe potu ke u ʻalu ki ai; pea ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi pe ʻe fēfē hono fuoloa ʻo e tuku ʻe he ʻEikí ke u moʻuí.” 3

ʻOku ou fakakaukau ʻoku mahuʻinga ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai moʻoni ʻetau toko taha peé. Kuo talaʻofa mai ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakanongá. ʻE hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu ai pē kapau ʻoku tau taau. ʻOku hoko ʻa hono mālohí ke tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi vahaʻa taimi ʻo e ongoʻi liʻekiná. Te tau lava pē ʻo nofo tokotaha, ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau ongoʻi liʻekina. ʻOku ou manako ʻi he himi “ʻOku Ou Fie Maʻu Koe.” 4

ʻOku moʻoni ʻa e fie maʻu ke ʻofaʻi mo tali leleí.

Nofo ofi ki hoʻo fāmilí, ʻa e feituʻu ʻoku mahulu hake ʻi ha toe meʻa hono ʻofaʻi mo tali lelei koé. Kau ki he ngaahi polokalama ʻi hoʻo uootí pe koló. Moʻui taau maʻu pē ke hū ki he temipalé. Kapau ʻoku teʻeki ke ke mali, feohi fakakaumeʻa mo kinautolu ʻoku nau taau ke hū ki he temipalé. ʻOua ʻe loto foʻi koeʻuhi ko e ngaahi meʻa taʻehaohaoa ʻoku hā meiate kinautolu ʻokú ke fetaulaki mo iá; he ʻoku tupulaki ʻa e ngaahi meʻa te tau malavá mo fakalakalaka ʻi he taimi ʻoku tau ako ai ʻi heʻetau moʻuí.

ʻOku mālohi mo fakatupu laka ki muʻa ʻa e fie maʻu ke tau lavameʻá.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻa e tokotaha kotoa mei he ʻOtuá. 5 Fekumi ki hoʻo ngaahi meʻafoakí pea ke maʻu ai ʻa e fiefiá. Fakatupulaki ia. Vakai ki hoʻo tāpuaki fakapēteliaké, pea ako mei heʻene ngaahi faleʻí, ngaahi fakatokangá, ngaahi meʻafoakí, mo e ngaahi talaʻofá.

Naʻe toki hū ʻeku ongo mātuʻá ki he temipalé hili ʻa ʻeku malí mo hono fāʻeleʻi mai ʻema fānaú. Naʻe ʻikai ke u fakakaukau ʻe silaʻi kimautolu ko ha fāmili taʻengata Naʻe pau ke u faʻa kātaki mo tatali ki he ʻEikí ki he tāpuakí ni.

ʻOku ou faʻa fakakaukau lahi ki he ʻulungaanga ʻo e faʻa kātakí pea mo e ngaahi founga ʻoku akoʻi ai kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau faʻa kātaki. ʻOku ou manako ʻi he founga ʻoku fakamatalaʻi ai ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: “Ko e faʻa kātakí ko e malava ia ke matuʻuaki ʻa e tatalí, faingataʻá, fakafepakí, pe ko e mamahi ʻo ʻikai te ke ʻitá, taʻemanongá pe hohaʻá. Ko e malava ia ke fai ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá mo tali fiemālie ʻEne taimi ʻoku fakahoko ai ha meʻá. Ko e taimi ko ē ʻokú ke faʻa kātaki aí, ʻokú ke matuʻuaki ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko mai kiate koé mo maʻu e nonga mo e ʻamanaki leleí ʻi he taimi ʻokú ke fehangahangai ai mo e faingataʻá … Kuo pau ke ke tali ke fakahoko e ngaahi tāpuaki ko ia kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí.” 6

ʻOku ou manako maʻu pē ʻi he tohi Saame 27:14: “ʻAmanaki lelei [ki he ʻEikí]: peá ke loto toʻa, pea te Ne fakamālohi ho lotó: ʻoku Ou pehē, ʻamanaki lelei [ki he ʻEikí].”

Neongo pe ko e hā e tuʻunga ʻokú ke ʻi ai ʻi he taimí ní, fekumi ki he fiefiá ʻi he moʻui fakaʻahó. Hono ʻikai fakafiefia ke te ʻā hake ʻi he pongipongi kotoa ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku ʻofaʻi au, tali leleiʻi au, pea ʻoku ou ongoʻi te u lava ha faʻahinga meʻa pē.” Te tau lava ʻo fakahoko ʻeni!

Fakatauange ke mou maʻu ʻa e fiefiá ʻi hoʻomou fononga atu ʻi he fonongaʻanga ʻo e moʻui ní. Fakatauange ke mou maʻu ʻa e fiefiá ʻi hoʻomou fononga atu ʻi he fonongaʻanga ʻo e moʻui ní. Fakatauange ke mou moʻui taau ke maʻu maʻu ai pē ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí moʻou, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “A Conversation with Single Adults,” Ensign, Mar. 1997, 61.

  2. Thomas S. Monson, “The Path to Peace,” Ensign, May 1994, 62.

  3. Molomona 8:4–5.

  4. “ʻOku ou Fie Maʻu Koe,” Ngaahi Himi, no. 48.

  5. Vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 46:11–12

  6. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino Ki he Ngāue Fakafaifekaú (2004), 35–36.

Paaki