Faigalotu o le 2017
O Oe o Iosefa


O Oe o Iosefa

O Se Afiafi ma Elder Kim B. Clark

Faigalotu i le Lalolagi Atoa mo Talavou Matutua • 7 Me, 2017 • Tapeneko i Sate Leki

Ou uso e ma tuafafine pele, ou te faafetai lava i le faatasi ai ma outou i lenei po. Ou te lagonaina se alofa tele mo outou. Soo se taimi lava ou te i ai faatasi ma talavou matutua o lenei Ekaleia, ou te lagonaina le alofa ma ou lagonaina le olioli!

Ou te valaaulia outou ia o mai ma a’u i le po nei i le mea ua ou faamoemoe o le a avea ma se faigamalaga o le iloaina, faatuatua ma musumusuga. Ou te fia manao e toe faafoi outou i tua i aso anamua o le Toefuataiga, a o avea Iosefa ma se talavou matua. Ou te valaaulia outou ia o mai i se malaga ua ou faia e au lava ia. Ua ou faaaluina le tele o lo’u olaga e suesue ai ma aoao e uiga i taitai ma faalapotopotoga latou te taitaia. Ua faamanuiaina au e iloa le tele o taitai maoae ma i ai i totonu o le tele o faalapotopotoga sili ona lelei ua faatuina e alii i le lalolagi atoa. Ae o lenei faigamalaga i tua i uluai aafiaga o Iosefa i le Toefuataiga ua toe faamalosia ai lo’u talitonuga ia oe ma au o se vaega o le faalapotopotoga aupito sili ona ofoofogia i luga o le lalolagi, le Ekalesia moni ma le ola a le Alii.

Ou te toe fia faafoi atu oe i tua i se taimi i le olaga o Iosefa a o feagai ai o ia ma le le mautonu ma faigata. O le taimi na ia iloa ai po o ai o ia, po o ai le Alii, ma le auala o le a galue ai le Alii ma ia.

O le a oo mai le taimi o le a avea ai Iosefa ma perofeta maoae o le Toefuataiga, o le a ia otegia ai leoleo faaauupegaina i le Falepuipui o Richmond i se mana na gatete ai leoleo, o le taimi o le a faatu ai le Ekalesia, faia ni vavega tetele, tala’i atu le talalelei i se malamalamaaga ofoofogia, fausia aai ma malumalu, ma faataatia le faavae mo le faapotopotoina o Isaraelu ma le galuega o le faaolataga i itu uma e lua o le veli. Ae ou te fia ave outou i tua atu i se taimi a o lei oo i le taimi lena, ae lei avea Iosefa ma tagata na ia avea ai. Ou te fia foi atu i na aso ona o aso na sa mo Iosefa e pei o o outou aso ua i ai nei mo outou. Ou te talitonu o loo i ai ni lesona taua mo outou e aoao e uiga i le Alii o Iesu Keriso ma Lana aoaoga faavae ma e uiga i Lana perofeta, o Iosefa Samita, mai aso a o avea Iosefa ma talavou matua. Ou te iloa a o e faalogo i le po nei i le Agaga o le Alii, o le a faateleina lou alofa mo le Alii ma lou faatuatua ia te Ia ma o le a faamalosia atili lau molimau e uiga i le Toefuataiga ma e uiga i le Perofeta o Iosefa Samita.

O le Tala

Ou te amata le tala i papatusi auro. Sa maua e Iosefa Samita i le 21 o tausaga, ia papatusi mai le Agelu o Moronae ia Setema o le 1827, faatasi ai ma ni maa se lua i totonu o ni faavaa siliva, lea na ta’ua e sa Nifae o faaliliu upu.1 Mulimuli ane i lena tautoulu, sa masii atu ai Iosefa ma lona faletua, o Ema i Haremoni, Penisilevania, le nuu o Ema, ona o sauaga tetele i Palamaira.2

I Haremoni, na kopi ai e Iosefa mataitusi mai papatusi ma suesue i ai. Sa ia talosagaina lana uo o Matini Harisi e saili se tasi e faaliliuina papatusi ae sa lei mauaina e Matini se tasi.3

E oo atu ia Fepuari o le 1828 sa manino ai loa ia Iosefa e ao ona ia faaliliuina ia faamaumauga e ia lava faatasi ma le fesoasoaniga o mea faaliliu upu.4 I le aluga o taimi, sa aoao ai e Iosefa le faaliliuina o faamaumauga “e ala i le meaalofa, ma le mana o le Atua.”5

O Ema, lea sa maitaga i le la tama muamua, o le tusiupu muamua lea a Iosefa. Sa galulue o ia ma Iosefa i faamaumauga seia oo ia Aperila o le 1828, ina ua taunuu atu Matini Harisi i Haremoni e tusiupu mo Iosefa.

E oo atu ia Iuni, ua faamaeaina e Iosefa le faaliliuga o le vaega muamua o le faamaumauga, e aofia ai le tusi na ia ta’ua o le tusi a Liae. Sa matua naunau lava Matini Harisi e ave ia tusitusiga i Niu Ioka e faaali i lona toalua ma le aiga. E faalua ona saili atu Iosefa i la faatagaga a le Alii, ae o taimi taitasi, o le tali lava e leai. Sa tauanau pea Matini, ma sa toe ole atu ai Iosefa mo le taimi lona tolu. O le taimi lona tolu na faataga ai loa e le Alii i se tuutuuga ia osifeagaiga Matini e na o lona toalua ma ni nai tagata e faaali atu i ai le tusitusiga. Ma le fiafia tele, sa vave aluese atu ai loa Matini mo Palamaira faatasi ma tusitusiga.

Peitai, sa popole pea Iosefa. I le taimi lea sa maua ai e Iosefa se asiasiga mai ia Moronae ma aoai o ia mo le talosaga soo atu e faataga Matini e ave ia tusitusiga. Sa toe faafoi atu e Iosefa mea faaliliu upu ma papatusi ia Moronae.6

Sa le o na pau ai lena o le popolega, sa fanauina e Ema se pepe tama, ae sa lei ola le pepe. Sa toeitiiti foi lava maliu ai ma Ema ia, ma sa faaalu ai e le aunoa e Iosefa ni vaiaso se lua i ona talaane. Ina ua amata ona tau malosi o ia, sa augani atu Ema ia Iosefa e alu e saili po o le a se mea ua tupu ia Matini ma tusitusiga.

O le aso na taunuu ai Iosefa, na faamautu atu ai e Matini Harisi le mea na sili ona fefe i ai Iosefa—ua leiloloa tusitusiga. Sa faamatala e le tina o Iosefa lea vaaiga:

“Sa tu ae faananati Iosefa … mai le laulau, ma alaga, ‘Matini ua leiloloa ia oe tusitusiga? …’

“‘Ioe; ua leiloa,’ o le tali lea a Matini, ‘ma ou te le iloa po o fea o i ai.’

“‘Oi … !’ sa fai atu ai Iosefa, ma uu ona lima, ‘Ua leiloloa uma! Ua leiloloa uma! O le a se mea e tatau ona ou faia? Ua ou agasala. … Sa tatau lava ona faamalieina au i le tali muamua lea na ou maua mai i le Alii.  …’ Sa tagi o ia ma ōi, ma fesavalia’i solo i le fola. …

“‘… O le a se aoaiga ou te le agavaa ai mai le agelu a le Silisili Ese?’[o lana tala lea.]

“…  O le a se mea e mafai ona ou tau atu e faamafanafana ai o ia, ina ua ia vaaia le aiga uma i le tulaga lava e tasi o le mafaufau e pei o ia lava; i le tagi ai ma oi, ma auega sili ona matuitui na faatumulia ai le fale. … Ma sa ia faaauau pea, fesavalia’e i tua ma luma, ae i le taimi lava lea o loo tagi ai ma faavauvau, seia oo ina tulata i le goto o le la, ina ua faatauanauina, sa ia taumafa ai sina meaai itiiti.

“O le taeao na sosoo ai, sa foi atu ai i le fale. Sa ma faamavae ma loimata faanoanoa, aua o lea ua foliga mai o mea uma sa ma faamoemoe ma le faamemelo tele i ai … ua mou atu i sina taimi, ma mou atu ai e faavavau.”7

Masalo o le malaga e fa aso e toe foi atu i Haramoni sa faigata mo Iosefa. Sa ia popole mo Ema, ma sa matua lotofaavauvau lava pea i le maliu o le la pepe muamua. Ua leiloa ia te ia tusitusiga ma ua le o toe i ai papatusi po o mea faaliliu upu. O se malaga umi i le fale.

Sa faia e Iosefa se faaiuga e liliu atu i le Alii.8 Sa ia faamatalaina le mea na tupu ina ua toefoi atu o ia i Haremoni:

“O le taimi lava na ou taunuu ai, sa amata ai ona ou faamaualalo au lava i le tatalo malosi i luma o le Alii, … Sa ou [sasaa] atu lou agaga i aioiga faatauanau i le Atua, a fai e mafai ou te fia mauaina le alofa i ona aao ma maua ai se faamagaloga o mea uma lava ua ou faia e le tusa ai ma lona finagalo.”9

“Sa ou savali atu i sina mamao teisi, ae … faaali mai le avefeau faalelagi na sau muamua ma toe tauaao mai ia te au le Urima ma le Tumema. … Sa ou ole atu i le Alii e ala i mea na ma maua mai ai le faaaliga lenei.”10

O le faaaliga na maua e Iosefa ua faamaumauina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega 3. O se aoaiga matuitui ma se valaau ia salamo atili faatasi ma se folafolaga. Muamua o le aoaiga:

“Faauta foi, ua faafia ona e soli o poloaiga ma tulafono a le Atua, ma e alu pea i faatauanauga a tagata.

“Aua, faauta, sa lē tatau ona sili atu lou fefe i tagata nai lo i le Atua. E ui ina tuu faameanoa e tagata fautuaga a le Atua, ma latou inoino i ana afioga—

“Peitai sa tatau lava ona e faamaoni; ma semanu e faaloaloa atu e ia lona aao ma lagolago ia te oe e faasaga i u fanafana mu uma a le fili; ma semanu e faatasi atu o ia ma oe i taimi uma o faalavelave.”11

Sa uunaia Iosefa e faatauanauga ma le fefe i tagata ina ua ia fesili soo atu i le Alii mo se faatagaga e ave ai tusitusiga ia Matini Harisi. Sa amata ona salamo Iosefa, ae sa aoao o Ia e le Alii e tele atu isi mea e ao ona fai:

“Faauta, o oe o Iosefa, ma sa filifilia oe e faia le galuega a le Alii, ae ona o le solitulafono, afai e te lē faaeteete, o le a e paʼū.

“Ae ia manatua, ua alofa mutimutivale le Atua; o lea, salamo i lena mea na e faia ua lē tusa ai ma le poloaiga na Ou tuu atu ia te oe, ma ua filifilia pea oe, ma ua toe valaaulia oe i le galuega.”12

Sa faatonuina e Moronae Iosefa e toe faafoi atu mea faaliliu upu ma papatusi ae na folafola atu ia te ia, “Afai e te lotomaualalo tele ma salamo, atonu o le a e toe mauaina.”13 Sa faaauau pea ona salamo Iosefa ma sa lei pine ae ia toe mauaina papatusi ma mea faaliliu upu mai ia Moronae.14

I le popole ai e uiga i le telegese o le faaliliuga i le taimi o le taumalulu o le 1829, sa ole atu ai Iosefa i le Alii e auina atu se tusiupu ia te ia.15 Ia Aperila, sa auina atu ai e le Alii Oliva Kaotui i Haremoni e auauna o se tusiupu ia Iosefa i le mavae ai o le liuga faavavega o Oliva.16

I le taunuu ai o Oliva, sa agai ai i luma le gasologa o le faaliliuga i se saoasaoa ofoofogia.

O le faaliliuga o le Tusi a Mamona sa tumu i vavega ma faamanuiaga mo Iosefa.

Peitai, o le fesili po o le a le mea e fai i le tusi a Liae sa atuatuvale moni ai o ia. A aunoa ma faamaumauga a Liae, o le a leai se tala e uiga i le aiga o Liae, o le malaga i le nuu folafolaina, po o le tupuaga o sa Nifae ma sa Lamana.

Ia Me o le 1829, sa faaali atu e le Alii ia Iosefa se fuafuaga, o le foafoaina o seneturi, e toe sui le tusi a Liae i tusi ua tatou iloa nei o papatusi laiti a Nifae. O loo i ai i nei papatusi se aotelega o le tusi a Liae ma valoaga ma aoaoga a Nifae ma isi perofeta. O nei tusitusiga, o loo i ai i le Tusi a Mamona mai le 1 Nifae e oo atu i Upu a Mamona sa musuia e le Alii, faasaoina mo le faitau selau o tausaga, ma faaopoopo atu i faamaumauga a Mamona i lalo o le faatonuga a le Alii.17

Sa lei toe faaliliuina e Iosefa ma Oliva le tusi a Liae. Sa lapataia e le Alii ia Iosefa ua suia e tagata leaga ia uluai tusitusiga ma o loo taatitia ma faatalitali e faaleaga le galuega a le Alii. Sa faaliliu e Iosefa papatusi laiti a Nifae ma tuu le faaliliuga i le amataga o le Tusi a Mamona.

O le faaliliuga o le Tusi a Mamona na aumaia ia aafiaga ofoofogia. Sa toefuataiina le perisitua, ma sa papatisoina ai Iosefa ma Oliva ma maua le meaalofa o le Agaga Paia.18 Sa vaai molimau e toa sefulutasi i papatusi ma molimau mai i lo latou moni.

O le Tusi a Mamona, faatasi ai ma le tautinoga a molimau, sa lolomiina ma faasalalauina i le 1830. O Matini Harisi, o le tasi o molimau, sa mokesiina lona faatoaga e totogi ai le lolomiga.

Ua i ai ia te au iinei ni oa se lua mai faaputuga faasolopito a le Ekalesia ou te fia faaali atua ia te outou. O le oa muamua o se itulau o le uluai tusitusiga o le Tusi a Mamona. O lenei itulau o loo i ai le faaliliuga FaaPeretania o le 1 Nifae 3:7:

“O le a ou alu ma fai mea ua poloaiina e le Alii, aua ua ou iloa e le tuuina mai e le Alii ni poloaiga i le fanauga a tagata, vagana o le a saunia e ia se ala mo i latou ina ia mafai ai ona latou faataunuuina o le mea ua ia poloaiina ai i latou.”

O le oa lona lua o se kopi o le uluai lomiga o le Tusi a Mamona.

O le mea na mauaina e Iosefa e ala i faaaliga sa lolomiina i Palamaira ma o loo i ai iinei tonu lava i le Tusi a Mamona. O le tala ua ou faamatala atu ia te outou e uiga ia Iosefa a o talavou matua, e uiga ia Ema, Matini Harisi, Oliva Kaotui, Moronae, ma le Tusi a Mamona, e moni.

O Le a le Uiga o Lenei Tala mo Oe

Ou te valaaulia outou, ou uso e ma tuafafine pele, ia tagai i o outou lava aafiaga mai se malamalamaaga o lenei tala. Ua saunia ma aoaoina outou e le Alii, e pei lava ona sa Ia faia ia Iosefa a o avea o ia ma se talavou matua. O loo i ai ni lesona taua mo outou i le aafiaga o Iosefa. O le po nei ou te fia taulai atu i ni mea se tolu: faatuatua ma le faalagolago ia Iesu Keriso, salamo, ma le mana faaleagaga o i le Tusi a Mamona.

Lesona 1: Faatuatua ma le Faalagolago ia Iesu Keriso

Ou te amata atu i le lesona 1: Faatuatua ma le Faalagolago ia Iesu Keriso.

Ou te manao ia outou mafaufau mo sina taimi e uiga i le tulaga o Iosefa ina ua fai atu Matini Harisi ia Iosefa e toe talosaga faatolu atu i le Alii. Ua uma lava ona fetalai faalua mai le Alii, e leai. O le talosaga lona tolu a Matini sa tupu ai se faafitauli mo Iosefa. O se tofotofoga o lona faatuatua.

I le tasi itu, sa i ai ia Iosefa se faatuatua ia Iesu Keriso ma sa faamanuiaina i le tele o aafiaga faaleagaga ofoofogia. Sa ia vaai ma talanoa ma le Tama ma le Alo. Sa ia talanoa ma Moronae ma isi perofeta. O lea faatoa uma ona ia oo i le faaliliuga faavavega o le Tusi a Liae na faaaoga ai mea faaliliu upu ma ana maa vaai.19

I le isi itu, sa 22 tausaga le matua o Iosefa ma sa popole. Sa i ai sona faletua lelei tele, sa maitaga i le la pepe muamua. Sa leai sana tupe, leai se aotauina po o ni auala e tausi ai lona aiga. Sa siomiaina o ia e le au le talitonu ma tagata saua ma sa toalaiti ni uo. Sa leai ni faufautua e valaau i ai, leai ni fono faatonu, ma leai ni faletupe e avatu ni tupe ma fautuaga ia te ia. Sa ia iloa sa tatau ona ia lolomiina ia faamaumauga, ae sa ia le iloa pe faapefea ona totogi ia lomiga pe afai e tuulafoaiina o ia e Matini Harisi. O lona soifuaga sa tumu i le le mautonu.

E ui i le mauaina silisili o ona aafiaga faaleagaga, ae sa “sili atu [le] fefe [o Iosefa] i tagata i lo i le Atua”20 ma filifili ai e fai le talosaga lona tolu, lea na tupu ai le le fiafia o le Alii ma amata ai mea na tutupu ia na oo atu i le leiloloa o tusitusiga. Ae sa alofa mutimutivale pea le Alii ia Iosefa. Sa Ia fesoasoani ia Iosefa ia salamo e ala i le utuina o le faatuatua sa i ai pea ia Iosefa, ma sa Ia saunia ia auala e manumalo ai mai le leiloloa o tusitusiga.

I le tele o auala e pei ai o outou tulaga o tulaga o Iosefa. O outou o talavou matutua o loo i ai popolega ma le mautonu e uiga i faaipoipoga ma aiga, a’oga ma galuega, ma le sailia o lou tulaga i le lalolagi ma i le malo o le Alii. Atonu e i ai isi luitau ma faafitauli i lou olaga.

E pei o Iosefa, ua uma ona i ai au punaoa ma aafiaga faaleagaga. Ua e lagonaina le Agaga o le Alii i tatalo, i tusitusiga paia, i auaunaga i isi tagata. Ua e lagonaina le alofa, alofatunoa, ma le mana o le Alii o Iesu Keriso i le salamo, i le faamanatuga, ma i totonu o le malumalu paia.

A outou fetaiai ma tofotofoga, e pei ona mautinoa lava tou te oo i ai, aua e te faalogo i fautuaga mai ou popolega pe faalagolago foi i faatauanauga a tagata. Ae, ou te valaaulia oe ia faia mea na fesoasoani le Alii ia Iosefa e fai. Ou te folafola atu ia te oe o le a latou aumaia le mana faaleagaga i lou olaga.

Muamua, utu mai aafiaga faaleagaga ma punaoa ua e maua e saili ai ia maua le faatuatua ma le faalagolago faateleina ia Iesu Keriso. Faalagolago i faamanuiaga faaleagaga ua e lagonaina ma aafia ai mo le malosiaga e agai ai i luma i le faatuatua i le Faaola. O Ia o le faamanuiaga aupito silisili ona taua o faamanuiaga uma. E le uma lava Lona alofa. O le a faatasi o Ia ma oe i taimi uma o faafitauli.

Lua, tagai i luma ma le mata o le faatuatua e vaai ai i le Faaola o galue i lou olaga. Manatua le auala na saunia ai e le Alii ia Oliva Kaotui e avea ma tusiupu a Iosefa ma fesoasoani ia Iosefa ia manumalo mai le leiloloa o itualu e 116 e ala i papatusi laiti a Nifae.21 Sa galue le Alii i le olaga o Iosefa, ma e galue foi i lou olaga. O loo i ai sou faasinomaga ma se faamoemoega e faavavau ma se taunuuga paia. O loo galue le Alii i lou olaga i le taimi nei a. O loo i ai o Ia i fafo i ou luma, ma galue e tatala faitotoa, saunia isi tagata e fesoasoani ia te oe, ma tatala le auala i ou luma.

Lesona 2: Salamo

Ou te liliu atu nei i le lesona 2: Salamo.

Tatou toe foi atu i tua i le taimi na iloa ai e Iosefa ua leiloloa ia tusitusiga. Sa iloa e Iosefa ua ia agasala i le Alii ma soli i Ana poloaiga. Sa faatoilaloina o ia i le ta’usalaina ma le faavauvau. Ae sa liliu atu Iosefa i le Alii ma maua ai le vavega o le faamagaloga ma le olioli o le togiolaina.

Sa tuu e le Alii Iosefa i se tulaga maualuga lava, e leai ma se alofaga. Sa Ia taulimaina Iosefa e pei o le perofeta maoae sa Ia finagalo e avea ai Iosefa. Sa sili le fefe o Iosefa i tagata nai lo le Atua. Sa ia faalagolago i lona lava atamai ae le o le Atua. Mo Iosefa, o le salamo sa sili atu nai lo le na o le faapea, “Ua ou faia se mea sese. Ua ou salamo ua leiloa ia te au ia tusitusiga.” Sa manaomia ona faatoilalo e Iosefa ia uiga, fefe, ma amioga i lona olaga ia sa fai ma pogai o ana agasala. Ma sa manaomia ona ia tuputupu ae ma aoao ma suia mea uma i lona olaga atoa.

Sa manaomia e Iosefa se suiga o le loto lea e na o le alofa mutimutivale, alofa, ma le mana o Iesu Keriso e mafai ai. O le mea tonu lena na maua e Iosefa. Sa silafia e le Alii le gafatia o uiga malualii o Iosefa. Ina ua Ia fetalai atu ia Iosefa, “O oe o Iosefa. … Salamo … , ma ua filifilia pea oe,”22 e mafai ona e faalogoina i na upu le aapa atu o le Faaola ia Iosefa i Lona alofa ma le alofa mutimutivale, ma le naunau mo Iosefa ia sui.

E mafai foi ona e faalogoina le aoaoina e le Alii o Iosefa po o ai moni lava o ia. Atonu na ia ola ae o se taulealea faifaatoaga mativa ma le le aoaoina, ae e le o lona faasinomaga moni lena. O ia o Iosefa le Perofeta, o se tagatavaai filifilia lea o le a toefuatai mai ai e Iesu Keriso le atoaga o Lana talalelei i le lalolagi.

Ina ua valaauina e le Alii Iosefa ia salamo, o se valaau mo Iosefa ia faia ni suiga talafeagai e tulai ae i lona faasinomaga moni lava e ala i le mana o le Togiola a Iesu Keriso. Ua uma ona mafatia le Faaola i mea uma na oo i ai Iosefa, ia e moni ma faigata ma faaatuatuvaleina tele. Sa ofo atu e Iesu Keriso ia Iosefa le auala i le faamagaloga ma le togiolaina. I le aluga o le tele o aso, vaiaso, ma masina, sa saili atu ai Iosefa i le faamagaloga a le Alii ma Lona mana togiola, ma sa ia mauaina.

Uso e ma tuafafine, ua faataatia e le Alii ni tulaga faatonuina maualuluga tele mo outou foi, e leai ma ni alofaga. O loo Ia taulimaina outou e pei o ni soo lotototoa ma agaalofa ua finagalo o Ia ia outou avea ai. Ae e alofa foi o Ia ia te outou, e pei ona Ia alofa ia Iosefa. Tatou te le atoatoa uma lava mai lea taimi i lea taimi, ma e manaomia e i tatou taitoatasi faamanuiaga o le salamo.

E pei ona outou tagai i le aafiaga o Iosefa, o le salamo e matua sili atu nai lo le ta’u atu i le Alii ma lou epikopo na e faia se mea sese. O le agasala o le liliu ese lea mai le Alii. O le salamo o le toe-liliu atu lea ia te Ia. O le salamo e manaomia ai se suiga o le loto ma le mafaufau, o se suiga o le olaga e fitoitonu i ou lava tulaga patino.

Ma le isi, o le salamo e faaauau ai pea ona faamanuiaina oe. O le auala lea e fesoasoani ai le Alii ia i tatou ia lelei atili ma ia lelei atili ai pea i o tatou olaga atoa. O le auala lea tou te tulai ae ai i luga i o outou faasinomaga e faavavau o ni atalii ma ni afafine o le Atua ma o ni soo moni o Iesu Keriso.

E moni folafolaga. Liliu atu i le Alii o Iesu Keriso, salamo i au agasala, ma tausi i Ana poloaiga. Na te mauaina le alofa tunoa e lē i’u,23 ma e pei ona aoao mai e Iosefa mulimuli ane, “O lo tatou Tama Faalelagi e sili atu … ona le faatuaoia i Ana alofa tunoa ma faamanuiaga, nai lo mea ua tatou saunia e talitonu ai pe taliaina.”24 Sa filifili Iesu Keriso e mafatia mo au agasala ma ou tiga uma ina ia mafai ona Ia faamagalo atu, faamalolo, suia, faamalosia, ma faamanuia outou i le olioli. O Ia moni o lo tatou Faaola ma Togiola.

Lesona 3: O le Mana Faaleagaga o le Tusi a Mamona

Ou te liliu atu nei i le lesona 3: O le mana faaleagaga o le Tusi a Mamona.

O le taimi lava na faamagaloina ai Iosefa i ana agasala, sa ia olioli ai i le toe mauaina o papatusi ma mea faaliliu upu.25 O lona aafiaga i le leiloloa o tusitusiga na mumu ai i lona agaga le taua o le Tusi a Mamona i le galuega a le Alii. O le savali autu a perofeta o le Tusi a Mamona o le latou molimau e uiga ia Iesu Keriso ma Lana mataupu faavae. O loo i ai se mana faaleagaga i lena tusi.

E mafai ona tatou vaaia le mana i le aafiaga o le faaliliuga a Iosefa. O le faaliliuga sa le o se aafiaga faasamasamanoa. O se aafiaga faaleagaga, ma sa aoao ai Iosefa i galuega a le Alii ma le Agaga Paia. O le Tusi a Mamona o se aafiaga faafaaaliga mo Iosefa mai le amataga e oo i le faaiuga. Sa aoao e le Tusi a Mamona Iosefa i le mataupu faavae a Iesu Keriso, ma sa valaauina e le Alii o ia ia ola ai—ia galue i le faatuatua ia Iesu Keriso, ia salamo, ia papatisoina, ma taliaina le Agaga Paia.26

Sa faamanuiaina e le Alii Iosefa i le faateleina o le mana faaleagaga i nei aafiaga. Ina ua uma ona papatisoina o ia, mo se faataitaiga, sa ia fai mai na “faatumulia [o ia] i le Agaga Paia,” ma “o le uiga moni ma le faamoemoega o [tusitusiga paia]” sa “tatala faataatiaina i [lona malamalamaaga].”27

Sa faaaogaina e le Alii le oo mai o le Tusi a Mamona e faatulai ae ai Iosefa ma faalatalata atili atu ai Iosefa ia te Ia. Sa aoaoina e le Alii Iosefa ma faamalosia o ia i le aumaia o lena tusi e ala i le mana o le Agaga Paia.

O le Tusi a Mamona e mafai ona avea ma se aafiaga faafaaaliga mo oe, e pei foi ona oo i ai Iosefa.

Sa vaai perofeta na tusiaina le Tusi a Mamona i o tatou aso. Sa latou tusi mai ia i tatou. O loo tautatala mai a latou upu i o tatou taimi, o tatou manaoga, ma lo tatou faamoemoega. Afai e tatala atu lou loto a o e faitau ma tatalo e uiga i le Tusi a Mamona, o le a “faaali atu [e le Agaga Paia]28 le moni ia te outou.”29 O le a outou iloaina o le Alii o Iesu Keriso o lo outou Faaola ma le Togiola ma o Iosefa Samita o le Perofeta o le Toefuataiga.

Pe le o oe o se tagata o le Ekalesia i le taimi nei pe sa avea ma se tagata mo se taimi umi po o se taimi puupuu, ou te valaaulia oe ia faia le mea na faia e Iosefa—faitau le Tusi a Mamona, tatalo e uiga i ai, faatino i le faatuatua ia Iesu Keriso ia salamo, ia papatisoina, ma talia le Agaga Paia. Ona agai lea i luma e maua ma tausia sauniga uma ma feagaiga o le faaolataga, e aofia ai le sauniga o faamauga i le malumalu.

Ou te iloa le mana o le Tusi a Mamona mai le tele o le anoanoai o aafiaga patino. Ou te fia faasoa atua se tasi o na aafiaga ma outou i le po nei lea na tupu a o avea au ma se talavou matua. Na ou i ai i la’u misiona i Siamani mo le lua masina.  Sa avea o ni lua masina e faigata, ma sa faalotovaivaia a’u. I se tasi taeao sa ou tootuli ai ma tatalo ma ta’u atu i le Tama Faalelagi o’u faafitauli. Sa ou fai atu ia te Ia, “Tama Faalelagi, faamolemole fesoasoani mai ia te au.” A o ou tatalo, sa ou faalogoina se leo sa tulagaese le manino e peisea’i sa tu se tagata i ou talaane tonu lava. Sa fai mai le leo: “Talitonu i le Atua.”

Sa ou nofo i luga o le moega ma susue le Tusi a Mamona i le Mosaea, mataupu e 4, fuaiupu e 9 ma le 10, ma faitau i upu a le Tupu o Peniamina.

“Ia talitonu i le Atua; ia talitonu o loo soifua o ia, ma o ia na foafoaina mea uma, i le lagi ma le lalolagi; ia talitonu ua ia te ia le poto uma, ma le mana uma, i le lagi ma le lalolagi; …

“… Ia talitonu e ao ina outou salamo ia outou agasala ma lafoai i ai, ma outou faamaualalo outou lava i luma o le Atua; … ma o lenei, afai tou te talitonu i nei mea uma, vaai ia outou faia.”30

A o ou faitaua na upu sa ou lagonaina e pei o lauga mai le Tupu o Peniamina ia te au. Sa ou lagonaina le mana o le Agaga Paia i lo’u loto. Sa ou iloaina o le tali lea i la’u tatalo. Sa manaomia ona ou faalagolago i le Alii, salamo, ma alu e galue. Mai lena aso i lenei aso, ua avea pea le Tusi a Mamona ma se puna o le mana faaleagaga i lo’u olaga.

Ou uso e ma tuafafine pele, ou te iloa o le Tusi a Mamona o le a taitai atua oe ia Iesu Keriso ma Lana mataupu faavae. Faitau le Tusi a Mamona, suesue i ai, tatalo e uiga i ai, teumalu i tou mafaufau ma i tou loto i aso taitasi uma. I taimi uma i lou olaga, o le a fetalai atu ai lo tatou Alii ma le Faaola le filemu i lou agaga, siitia oe ma faamalosia oe, ma faalatalata atili atu pea oe ia te Ia, i lena tusi, e ala i le mana o le Agaga Paia.

Molimau

O nei lesona e tolu mai tausaga o Iosefa a o avea ma se talavou matua ua molimau mai i le mana o Iesu Keriso ma Lana mataupu faavae. Ou te molimau atu o Iesu o le Keriso, o le Alo soifua o le Atua soifua. O loo i ai se Togiola. O loo soifua o Ia!

Ou te faamoemoe ma tatalo o le a outou aoao mai le olaga o Iosefa. E ui na tauivi o ia i ona tausaga o talavou matua, ae sa ia faalagolago pea i le Alii, ma sa faamanuiaina o ia e le Alii ia avea ma Perofeta maoae o le Toefuataiga. Sa faia e Iosefa le galuega paia a le Atua. E moni le Toefuataiga! Ia manatua le mea lenei: O Iesu o le Keriso, ma o Iosefa o Lana perofeta. O loo i ai se filifili le mamotusiaina o ki o le perisitua, pule, ma le mana lea e fesootai ai Iosefa ia Thomas S. Monson. O Peresitene Monson o le perofeta a le Alii i le lalolagi i le asō. E moni mea uma lava.

Ma o lea ou uso e ma tuafafine pele i le lalolagi atoa, ou te fai atu ia te outou i le po nei, faalagolago i le Alii o Iesu Keriso. Sa Ia silafia le igoa o Iosefa; na te silafia foi lou igoa. E alofa o Ia ia te oe ma galue i lou olaga. E ala i Lona alofa mutimutivale, alofatunoa, ma le alofa, e mafai ona e tulai ae ai i luga, ma, e pei foi o le Perofeta o Iosefa, e faatoilalo tofotofoga uma ma avea ma tagata ua mamanuina oe e avea ai: o ni Au Paia o Aso e Gata Ai lotototoa ma faamaoni, o taitai i tou aiga e faavavau ma i Lana Ekalesia moni ma ola, o ni soo moni o Iesu Keriso, ua tutumu i Lona malamalama ma Lona alofa, saunia e talia le Faaola pe a toe afio mai o Ia. O lea ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Sa fautuaina, fesoasoani, ma aoaoina Iosefa mo le fa tausaga. Sa alu atu Iosefa i le Mauga o Kumora i le aso lava lea o Setema i tausaga taitasi talu mai le 1823. O tausaga taitasi sa ia alu atu ma le faamoemoe sili atu o le a ia maua papatusi, ae na ta’u atu ia te ia e Moronae o ia (o Iosefa) e le’i saunia. E oo atu ia Setema o le 1827 ua saunia o ia. E faatatau i i mea faaliliu upu, tagai Alema 37:21–24. Sa tau mai e Iosefa Samita o ma’a e lua sa taua i aso anamua o le Urima ma le Tumema. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:35; tagai foi Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, and Mark Ashurst-McGee, “Joseph the Seer,” Ensign, Oct. 2015, 49–55.

  2. O Isaac Hale, o le tama o Ema, sa ofo atu ia Ema ma Iosefa se faatoaga, se fale o manu, ma isi mea ua faaleleia pe afai la te toe foi atu i Haremoni, Penisilevania (tagai The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 29; Michael Hubbard MacKay and Gerrit J. Dirkmaat, From Darkness unto Light: Joseph Smith’s Translation and Publication of the Book of Mormon (2015), 32–33). O Matini Harisi, o se uo ma o se faifaatoaga faamanuiaina i le lotoifale, na tuu atu ia Iosefa ma Ema le $50 tala e fesoasoani ai e totogi ai aitalafu ma faatupeina le masii atu i Penisilevania (tagai The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1, Joseph Smith Histories, 1832–1844, ed. Karen Lynn Davidson and others [2012], 15).

  3. Mo se talanoaga o tusitusiga o le tagata o le Tusi a Mamona ma malaga a Matini Harisi, tagai Richard E. Bennett, “Martin Harris’s 1828 Visit to Luther Bradish, Charles Anthon, and Samuel Mitchill,” in The Coming Forth of the Book of Mormon: A Marvelous Work and a Wonder, ed. Dennis L. Largey and others (2015), 103–15.

  4. Several narratives support the notion that Martin Harris took the sample of characters to at least three individuals “to explore the possibilities for obtaining a translation and that [Joseph Smith] began translating only after Harris returned without finding a translator” (in The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1, Joseph Smith Histories, 1832–1844, 241). In his earliest history, Joseph Smith recorded that Martin Harris “said the Lord had shown him that he must go to New York City with some of the characters, so we proceeded to copy some of them and he took his journey to the Eastern cities and to the learned, saying, ‘Read this, I pray thee,’ and the learned said, ‘I cannot,’ but if he would bring the … plates they would read it, but the Lord had forbid it, and [Martin Harris] returned to me and gave them to me to translate, and I said, ‘[I] cannot, for I am not learned,’ but the Lord had prepared spectacles for to read the book, therefore, I commenced translating the characters” (in The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1, Joseph Smith Histories, 1832–1844, 15; capitalization, punctuation, and spelling standardized for clarity).

  5. Joseph Smith, preface to the 1830 edition of the Book of Mormon. For an overview of the translation of the Book of Mormon, see the Gospel Topics essay “Book of Mormon Translation,” topics.lds.org.

  6. Tagai Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 10, josephsmithpapers.org.

  7. Lucy Mack Smith, Biographical Sketches of Joseph Smith the Prophet and His Progenitors for Many Generations (1853), 121–22.

  8. O se faamanuiaga le i ai o Iosefa i Niu Ioka i le lotolotoi o lona aiga ina ua taunuu mai le tala faanoanoa. Ao lei tuua e ia e toe foi atu i Haremoni, Penisilevania , sa fautua atu lona tina ia te ia “perhaps the Lord would forgive him, after a short season of humiliation and repentance” (Smith, Biographical Sketches, 121.

  9. Smith, Biographical Sketches, 125.

  10. Joseph Smith, in Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 10, josephsmithpapers.org.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:6–8.

  12. Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:9–10.

  13. Tagai Smith, Biographical Sketches, 125.

  14. O loo i ai ni tala feteenai e uiga i le taimi na toe faafoi atu ai papatusi o le Tusi a Mamona. Fai mai le talafaasolopito a Iosefa sa toe faafoi atu i totonu o ni nai aso, ae ua tautino mai le talafaasolopito a Lucy Mack Smith o Setema (tagai Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 11, josephsmithpapers.org; Lucy Mack Smith, Biographical Sketches, 126).

  15. I le vaitaimi o lena tautoulu ma le taumalulu, sa faia e Iosefa ni nai faaliliuga a o faaliliu upu Ema, ae o le tele o le taimi sa la galulue ai i le faatoaga ma tausi lo la aiga (tagai Smith, Biographical Sketches, 131).

  16. Sa aumau faatasi Oliva Kaotui ma le au Samita i Manchester, Niu Ioka, a o faiaoga i se aoga. Sa ia faalogo i tala o le papatusi auro ma le Tusi a Mamona, ma “one night after he had retired to bed, he called upon the Lord to know if these things were so, and that the Lord had manifested to him that they were true” (Joseph Smith, in Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 15, josephsmithpapers.org). With that knowledge he felt a compelling desire to write for Joseph.

  17. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:38–42. Sa uunaia Nifae e fatu ni papatusi laiti (tagai 1 Nifae 9:3–6), ma o le ala lenei na faamatala ai e Mamona le musumusuga na ia maua e faaaofia i latou i le faamaumauga: “Ae faauta, o le a ou ave nei papatusi, ua i ai nei valoaga ma faaaliga, ma tuufaatasi ma le vaega o totoe o la’u talafaamaumau, ona ua sili ona lelei i latou ia te a’u. … Ma ua ou faia lenei mea mo se faamoemoega poto; ona ua faapea ona musuia ai o a’u, e tusa ma galuega a le Agaga o le Alii ua ia te a’u” (Upu a Mamona 1:6–7).

  18. A o faamaeaina e Iosefa le faaliliuina o le papatusi, sa musuia i laua ma Oliva e o atu i le vao ma tatalo e uiga i le papatisoga mo le faamagaloina o agasala, sa taua i le 3 Nifae (tagai 3 Nifae 11:21–28; 19:9–13; 27:16–20). Sa tali o la tatalo. Sa maua e Iosefa ma Oliva le Perisitua Arona mai ia Ioane le Papatiso ma sa papatisoina e le tasi le isi (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:68–73). Mulimuli ane, sa la maua le Perisitua Mekisateko mai ia Peteru, Iakopo ma Ioane, lea na tuu atu ia i laua le pule e tuu atu ai le Meaalofa o le Agaga Paia (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:12–13).

  19. Tagai The Joseph Smith Papers, Revelations and Translations, Volume 3, Part 1: Printer’s Manuscript of the Book of Mormon, 1 Nifae 1–Alema 35, ed. Royal Skousen and Robin Scott Jensen [2015], xvii–xix; MacKay and Dirkmaat, From Darkness unto Light, 67–69.

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:7.

  21. Ina ua iloa e Iosefa ua leiloa ia Matini Harisi papatusi, na te le i silafia sa musuia e le Alii Mamona e faaaofia i totonu papatusi laiti a Nifae i le talafaamaumau. Na te lei silafia sa musuia e le Alii Matini ina ia salamo, ma avea o se molimau o le Tusi a Mamona, ma totogi le lolomiina. Sa lei silafia e Iosefa se tasi o na mea. Sa muamua atu le Alii ia Iosefa, e saunia le ala mo ia.

  22. Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:9–10.

  23. Tagai Mosaea 28:4.

  24. Joseph Smith, in Manuscript History of the Church, vol. D-1, addenda, p. 4, josephsmithpapers.org.

  25. O le eseesega i le pogisa sa ia oo i ai i masina e aunoa ma le tomai e faaliliua ai sa iloa lelei. Sa tuu atu e le Alii ia Iosefa le mana e “faaliliu ai e ala i [faaliliu upu],” ae sa “toesea [e Iosefa lena] meaalofa … ma sa oo ina faapouliuligia [lona] mafaufau” (Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:1–2). Sa faamalamalamaina le mafaufau o Iosefa e ala i le mana o le Agaga Paia, ma sa ia oo i le pogisa faaleagaga i lona mafaufau faatasi ai ma le leiloa o lena malamalama. O lena toesea sa avea ai le agaga o faaaliga ma le taitaiga o le Agaga e suamalie ia Iosefa.

  26. O le faaliliuga o le tala o le papatisoga ma le mauaina o le Agaga Paia i le taimi o le asiasiga o le Faaola i tagata i le malumalu i Nuumau lea na musuia ai Iosefa ma Oliva e saili le faaliga e uiga i le pule e papatiso ai ma tuuina atu ai le meaalofa o le Agaga Paia (tagai The Joseph Smith Papers, Histories, Volume 1: Joseph Smith Histories, 1832–1844, 42; see also Oliver Cowdery, letter to W. W. Phelps, dated Sept. 7, 1834, in Latter Day Saints’s Messenger and Advocate, Oct. 1834, 15–16).

  27. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:73–74.

  28. O tagata e papatiso i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e maua le meaalofa o le Agaga Paia, o le aia tatau lea i le mafutaga faifai pea a le Agaga Paia. O tagata e le’i papatisoina e mafai ona maua le mana o le Agaga Paia e molimau ai i le moni o le Tusi a Mamona, ae o le a le mafuta le Agaga Paia mai latou.

  29. Moronae 10:4.

  30. Mosaea 4:9–10.

Lolomi