Ngaahi Fakataha Lotu 2018
Ko ha Kau Taki Kimoutolu


Ko ha Kau Taki Kimoutolu

Ko ha Efiafi mo Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

Fakataha Lotu Fakamāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • Sānuali 14, 2018 • Senitā Konifelenisi

ʻE hoku kāinga mo e kaungāmeʻa ʻofeina kei talavou!

ʻOku mou fotu fakaʻofoʻofa. ʻOku mou hoihoifua. ʻOku mou fakaofo Uisa! Fakaʻamu ange ne u lava ke ʻoatu ha feʻiloaki ʻofa kia kimoutolu takitaha.

Ko e uike kuo maliu atú ko e taimi fakamamahi mo e houngaʻia. ʻOku ou ʻofa ʻia Palesiteni Monson. Te u ongoʻi ʻa ʻene pulí. Ka ʻoku ou fakapapauʻi ʻokú ne fiefia ke toe feʻiloaki mo Frances, ko hono ʻofaʻanga taʻengatá.

Ko e meʻa fakafiefia ke ʻi heni mo kimoutolu ʻi he ʻahó ni. ʻOku ou toe fiefia foki heʻeku ʻi heni mo e ʻAposetolo ʻoku ou saiʻia makehe aí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai hatau ngaahi saiʻia makehe. Ka ʻi heʻeku fakakaukaú, ʻoku ngali sai pē he ʻoku ou mali mo ia.

Naʻá ma toki fakamanatu e taʻu 55 ʻo ʻema nofo malí, pea ʻokú ma kei feʻofaʻaki pē!

Talanoa ʻo kau ki he ngaahi fua ʻo e ongoongoleleí! ʻI heʻema maʻu e ngaahi pōpoaki ʻofa mo e talamonū mei ho ma makapuna ʻuluakí mo e uá ki ha aʻusia mahuʻinga pehē, ʻokú ma ʻiloʻi e mahuʻinga e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí mo e hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Ko kimoutolu ko ia ʻoku teʻeki mali, vete, pe ʻi ha ngaahi tuʻunga fakafāmili faingataʻa, kātaki manatuʻi pē ʻoku ʻafioʻi mo ʻofeina kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea ʻi hoʻomou tuʻumaʻu ʻi hoʻomou ngaahi fuakavá, ko e fiefia ʻa e moʻui fakafāmilí ʻe ikai ke fakanounou pe taʻofi meiate kimoutolu. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pau e founga ʻe fakahoko ai ʻení, ka ʻoku ou ʻiloʻi ko e ʻaloʻofa, meesi mo e ʻofa ʻa e ʻEikí ʻoku feʻunga ʻānoa ia maʻatautolu hono kotoa. Te Ne lava ke fakahoko ia ʻo fakatatau ki Heʻene founga mo ʻEne taimi.

Ne u tupu hake mo Dieter ʻi ha kolo tatau pē ʻi Frankfurt, ʻi Siamane. Ne u ʻiloʻi pē naʻá ne tokanga mai kiate au, ka naʻe ʻikai haʻaku fuʻu ongoʻi pehē. Ko e tangata lelei pea ne ma kaungāmeʻa pē. Naʻá ma ako ke hulohula fakataha heʻemau ngaahi ʻeikitvitī faka-Siasí. Ko e taimi ia ʻo e ngaahi fōtunga hulohula kehekehe.

ʻI he hili ʻene kau ki he Laulā Puna ke hoko ko ha pailate vakapuna taú, naʻe ʻikai ke u toe sio kiate ia ʻi ha meimei lava ha taʻu ʻe ua. Ko hono moʻoní, ko e taimi naʻá ne foki mai ai ki Frankfurt, ko ʻeku ʻuluaki fakakaukau kiate iá naʻe ʻikai ke fuʻu lelei. Naʻe fotu mai ia ʻo hangehangē ko e kau tama ʻi he faiva ko e Top Gun.

Ka ʻi heʻene fakatalanoa mo aú, naʻá ku ongoʻi e kiʻi lelei, ne mahino pē ʻene tupu fakamatuʻotuʻá he taʻu ʻe ua ko iá. Naʻá ne ʻiloʻi e meʻa ke fai heʻene moʻuí, pea naʻá ne mālohi ʻi he ongoongoleleí.

Ne fakamatoato mo fakaʻofoʻofa e anga ʻene ʻeva mai kiate aú, pea hili ha ngaahi māhina siʻi ne ma mali leva pea liliu hoku hingoá mei he Reich ki he Uchtdorf. Ne ʻikai ke u toe veiveiua ʻi heʻeku vakai fakalelei kiate iá, neongo ne ʻikai ke u fuʻu saiʻia ai heʻema fuofua fetaulakí.

Ko Dieter ʻa e tokotaha ʻoku ou ʻofa lahi taha aí he ko e tamai lelei ki heʻema fānaú mo e kui ki homa makapuná.

Pea ke mou ʻiloʻi, ʻokú ma kei saiʻia pē ke ma hulohula ʻo aʻu mai pē ki he ʻaho ko ʻení.

Tuku ke u fakafoki kimoutolu ki he taimi ne u kei taʻu 12 aí. Ko ha taimi fakamamahi ia ʻi heʻeku kei finemuí. Ne mālōlō ʻeku tangataʻeikí ʻi he kanisaá ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa.Ko ha tamai tōnunga mo ha husepāniti ʻofa heʻeku faʻaé, pea o ha tangata lelei ʻaupito. Naʻá ne maʻu ha tuʻunga ako lelei, lea ʻi ha lea fakafonua ʻe nima, pea tā fakapalōfesinale ʻi ha meʻalea kehekehe ʻe fā ʻi he ʻokesitulā, he naʻe tupu hake ʻi ha fāmili mūsika ʻiloa ʻi Frandfurt, ʻi Siamane.

Ne ʻi ai ha ngaahi fokotuʻutuʻu mahuʻinga ʻeku ongomātuʻá maʻamanutolu. Ne fakaʻofoʻofa mo ʻi ai e ʻamanaki lelei ki he kahaʻú, neongo e ngaahi taʻu ʻo e fakaʻauha mei he Tau Lahi ʻa Māmani Hono II.Ka naʻe hoko homau ʻapí ko ha feituʻu ʻo e faingataʻaʻia, mamahi, pea mole mo e ʻamanakí ʻi he ngaahi taʻu ne puke ai ʻeku tamaí.

Hili e mālōlō ʻeku tamaí, ne loto-mamahi ʻaupito ʻeku faʻeé. Ne mau ʻalu he ʻaho Sāpaté ki heʻemau lotu he siasi fakapalotisaní, ka naʻe ʻikai ke lava ʻo maʻu ʻa e faitoʻo fakanonga ʻo Kiliatí Ne hangē ʻoku ʻikai ha taha pe ha meʻa te ne ʻomai e fakafiemālie ki heʻeku faʻeé.

Ka naʻe ʻikai ko ia pē! ʻI he fuʻu ʻofa lahi ʻetau Tamai Hēvaní, ne ʻikai ke ngalo kimautolu ʻiate Ia.

Hili ha māhina ʻe valu mei he mālōlō ʻeku tamaí ne tukituki ange ha ongo faifekau ʻAmelika ʻi homau ʻapí ʻi Frankfurt, ʻi Siamane. Ne mateuteu mo tataki lelei e ongo faifekaú ʻe he Laumālié peá na ʻiloʻi lelei e meʻa ne fie maʻu ʻe homau kiʻi fāmilí. Naʻá na tuku ha meʻa mahuʻinga ko e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻeku fineʻeikí.

Ne saiʻia ʻeku faʻeé he laukongá. Naʻá ne manako he Tohi Tapú. Naʻe toʻoa ʻe he tohi foʻou ko ʻení ʻene tokangá ʻi he taimi pē ko iá. ʻI he kamata ke ne lau e Tohi ʻa Molomoná, ne ʻikai ke toe tuku hono laú kae ʻoua kuo ʻosi kotoa e tohí. Ne fuʻu fiefia ʻeku faʻeé he meʻa naʻá ne laú mo e pōpoakí pea faʻa fekauʻi au mo hokou tehiná ke ma tangutu ʻo fanongo ki he ngaahi veesi naʻá ne laú ʻo hangē naʻe tohi fakahangatonu pē ia kiate kimautolú.

ʻI he ngaahi uike fakaʻosi e moʻui ʻeku tamaí, ne u faʻa tuʻu he matapā sioʻata homau fale nofo totongí ʻo lotu fakamātoato ki he ʻOtuá ke fakafiemālieʻi kimautolu mei homau faingataʻaʻiá.

Ne maʻu mai e talí. Ne maʻu ia mei he pōpoaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.Ne u saiʻia ʻaupito ʻi he Tohi ʻa Molomoná.Ne u saiʻia ʻi hono ngaahi pōpoaki ki he palani ʻo e fakamoʻuí, ko e palani ʻo e fiefiá. Ko e toki pōpoaki fakaʻofoʻofa mo mālohi ʻo e ʻamanaki leleí mo ha maama ne ʻomi kiate kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní. ʻI heʻemau tali mo ako e Tohi ʻa Molomoná, ne mole atu ai homau mamahí mo fakafiemālieʻi e faingataʻa mo e lomekina ne tupu mei he mālōlō ʻeku tamaí.

Ne mole atu e faingataʻaʻiá mei homau fāmilí hili hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ki homau ʻapí, koeʻuhí he ʻoku ʻikai ke lava ke nofo fakataha e māmá mo e fakapoʻulí ʻi ha feituʻu tatau ʻi ha taimi tatau. Ne mau ongoʻi mālohi e Laumālié, pea mau ʻiloʻi lelei ʻi homau lotó mo e ʻatamaí ʻoku moʻoni e pōpoaki ne ʻomai ʻe he ongo faifekaú.

Ne toe foki mai e melinó ki homau ʻapí. Ne ʻomi ʻe he pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo e hoko ko e mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha mana moʻoni ki homau fāmilí. Ne hangē ne ʻi ai ha ongo ʻāngelo ne fekauʻi mai kiate kimautolú.

Ko e ongo faifekau ne haʻu ki homu ʻapí ʻi Frakfurt, ʻi Siamané ne na ʻi he taʻu tatau pē mo kimoutolú. Ne ʻikai ha meʻa tuʻukimuʻa ne na lavaʻi. Ka naʻá na hangē ha ongo ʻāngelo nāunauʻia ne fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá kiate kimautolú. Ne ne ʻomai kiate kimautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻoku mou maʻu mo e nāunau fakalangi tatau ne maʻu ʻe he ongo faifekaú. ʻOku ʻi ai hamou niʻihi kuo mali, pea kei taautaha hamou niʻihi, ka ʻoku mou nofo fakataha mo e kakai ʻo e māmaní. Ko e kakai fili kimoutolu ʻo hotau kuongá ni, pea ʻi hoʻomou leá mo e ngāué ʻoku mou akoʻi mo moʻui ʻaki e ongoongoleleí ʻi homou kakaí. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku mou nofo ai ʻi homou koló pe fonuá, hoʻo ʻapiakó pe ngāueʻangá, ho fonuá mo e fāmilí. ʻOua naʻa ngalo, ʻoku ke maʻu ʻa e mālohi ke ke hoko ko e kau ʻāngelo nāunauʻia kiate kinautolu ho tafaʻakí.

ʻOku mou fakafofongaʻi e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko ha kau taki mālohi kimoutolu ki hono fakamafola atu e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ʻaki hoʻo tā sīpinga leleí mo e fakamoʻoni lotolahi.

Ko e takí ko ha taha ʻokú ne tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau sio, ongoʻi, mo ʻiloʻi e hala totonú. Kātaki ʻo, mou fetokoniʻaki ke mou nofo maʻu ʻi he Siasí mo e ongoongoleleí. ʻOku tuku kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi ha feituʻu te mou maʻu ai e ngaahi faingamālie lahi ke hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú Ne fakafalala mai kiate kimoutolu, ʻokú Ne ʻafioʻi kimoutolu, ʻokú Ne falala kiate kimoutolu, pea te Ne fakamālohia kimoutolu. ʻOkú Ne moʻui. ʻOkú Ne moʻoni!

ʻE lava ke hoko e lea faingofua mo mahinongofua pe ngāue leleí, totonú, angaʻofá, angaleleí, ngāue tokoní, ʻofá, mo e manavaʻofá ke hoko ia ko hoʻo sīpinga fakatakimuʻa ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOua naʻá ke sio lalo ki ho mālohi tākiekina ke fai ha meʻa ʻoku leleí. Ne tokoni ʻi au ʻe he ongo faifekau ʻi homou toʻú ke u sio ki he hala ʻoku tākiekina ki hotau Fakamoʻuí ke foki ai ki he Tamai Hēvaní.

Ne u foua atu e hala tatau, matuʻuaki e ngaahi faingataʻá, maʻu e tali ki he ngaahi fehuʻí, fehangahangai mo ha ngaahi fili faingataʻa, pea fakahoko ʻeku filí. Pea ʻe pehē pe mo ko e! ʻOku ʻoatu ʻe he Siasí mo e ʻEikí ha ngaahi maʻuʻanga tokoni mālohi ke aʻusia ai e taumuʻa hoʻo moʻuí. Ko e taha ʻo kinautolu ko e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku tuku ia ʻi muʻa ʻiate kimoutolu. Mafao atu ʻo puke maʻu ia mo hono ngaahi akonakí. Hanga hake ki he Tamai Hēvaní pea te Ne tataki koe. Falala ki he ʻEikí.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa kei talavou, ʻofa pē te mou ʻiloʻi ʻeku ʻofa mo e houngaʻia ‘iate kimoutolu kotoa.Ko ʻeku ngaahi lotú pea mo ʻeku ngaahi tāpuakí ʻoku ʻiate kimoutolu ia. ʻOku mou hoko ko ha konga mahuʻinga ʻo e ngāue fakaofo mo toputapu ko ʻeni hotau Huhuʻí. ʻOku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki