Ngaahi Fakataha Lotu 2018
Ko ha Fakaʻilonga Maʻu Pē ʻo e Siasi Moʻoni mo Moʻui ʻo e ʻEikí


Ko ha Fakaʻilonga Maʻu Pē ʻo e Siasi Moʻoni mo Moʻui ʻo e ʻEikí

Ko ha Efiafi mo ʻEletā Patrick Kearon

Fakataha Lotu Fakaemāmani Lahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú • 6 Mē, 2018 • Senitā ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahoó

ʻOku ou houngaʻia ʻaupito koeʻuhi ko Jen, ko ʻene moʻui taʻetoefehuʻia ʻaki ʻa e ngaahi meʻa naʻá ne akoʻí. ʻOkú ne ʻiloʻi ko hai ia pea fakafiefia kiate ia ʻi heʻene ʻiloʻi ko hai iá. ʻOkú ne lototoʻa ʻi heʻene vahevahe ia mo e niʻihi kehé ʻi ha feituʻu pē ʻokú ne ʻi ai. ʻOku houngaʻia ko e fiangamālie ne lava ke ma fetaulaki ai hili pē ha taʻu ʻe ua ʻeku kau ki he Siasí. Kuó ne hoko talu mei he ʻaho ko iá ko ha tā sīpinga lelei kiate au.

ʻOku fakaʻofoʻofa ke fakakaukau kiate kimoutolu kuo fakatahataha he funga māmaní. ʻOku ou lotua, ʻi he laumālie fakaʻofoʻofa ʻo Landon ʻi he lotu kamatá, ʻe foaki atu ʻa e meʻa ʻokú ke fie maʻú, he kapau te ke fie maʻu ha fakahinohino fakalaumālie, te ke maʻu ia. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha meʻa taʻetoeveiveiua, kuopau ke ne hoko mai. ʻOku ʻi ai ha mālohi lahi ʻi he taimi ʻoku tau fakataha pehé ni mai aí, pea ʻi he taimi ʻoku tau teuteu ai ki ha ngaahi mōmeniti pehé ni. ʻOku ʻi ai ʻa e mālohi ʻi he fakatahataha maí. Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e fakamoʻuí, ʻofa ke ke maʻu ia. Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e fakafiemālié, ʻofa ke ke maʻu ia. Kapau ʻokú ke fie maʻu ʻa e melinó, ʻofa ke ke maʻu ia. Kapau ʻokú ke fie maʻu tokoni ki hoʻo siví kuó u tui ʻokú fuʻu ngali vave ʻi he taimi lahi ki hoʻo ngaahi semeisitaá, ka ʻi he taimi ʻoku hoko mai aí, ʻofa ke ke maʻu foki mo ia.

ʻOku ou lotua ʻi hono ueʻi koe ʻi hoʻo maʻu ʻa e ngaahi pōpōakí, te ke maʻu ʻa e mālohi mo e tui ke fakahoko ia, ka e ʻoua ʻe feinga pē kimui ki he meʻa ko ia kuó ke angamaheni ki aí. Kapau ʻokú ke fie maʻu ha mōmeniti ʻo e liliú, kapau ʻokú fie maʻu ha mōmeniti ʻo e fakafoʻou e mālohí mo e tuí, ʻofa ke hoko ia ko haʻo meʻaʻofa.

ʻI heʻeku kei taʻu 15 pe 16, ne u fuʻu femoʻuekina ʻaupito mo foua ha ngaahi ongo taʻefakafiemālie, taʻepau, mo ʻikai lelei ʻa ia ʻoku faʻa hoko ʻi heʻete kei talavoú. Ne hokohoko atu e ngaahi ongo ko iá, ka naʻe faingataʻa tahá ʻi hoku ngaahi taʻu hongofulu tupu ko iá. Ne u ongoʻi hē, fakakaukau pē kiate au, mo faikeheʻia. ʻIkai ngata aí ne u ako nofomaʻu ʻi ha kiʻi feituʻu maomaonganoa ʻi he matāfonua ʻo ʻIngilaní. Ne nofo mamaʻo ʻeku mātuʻá ʻi Sauti ʻAlepea. Makatuʻunga ʻi he akó, ne toe mei fakamāfana ange ʻa Hogwarts mo Snape.

Naʻe angamaheni ke kovi maʻu pē e ʻeá ʻi he matāfonua ko iá, ka ʻi ha faʻahitaʻu momoko ʻe taha ne tō ha matangi ʻi he feituʻu Tahi ʻAilaní pea tō takutaku e matangí ki ha Mālohi ko e keili ʻe 12. Ne faʻaki e tahí ʻi he ngaahi ʻā maluʻí pea holoki hanau niʻihi. Ne ofi ki ha ngaahi ʻapi ʻe 5,000 ne tāfea ʻi he ngaahi feituʻu takatakaí, pea ne mole mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e kakaí, ʻikai ha ʻuhila pe ha faʻahinga founga fakamāfana pe maama ʻi honau ngaahi ʻapí, pea ne fakaʻau ke siʻisiʻi e meʻakaí.

ʻI he kamata ke malū hifo ʻa e tāfeá, ne tufaki kimautolu ʻe he akó ke fakahoko ha tokoni. Ne teʻeki ke u sio ha fakatamaki fakaenatula ʻi he tuʻunga ko ʻení kimuʻa, pea ne u ʻohovale heʻeku aʻusia tonu iá. Ne fonu vai mo pelepela e feituʻu kotoa pē. Ne fakaʻofa e fofonga ʻo kinautolu ne tofanga ʻi he tāfeá. Kuo teʻeki ke nau mohe ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Ne kamata leva ke u ngāue mo hoku kau kaungāakó, ʻo fetuku e ngaahi koloa ne vivikú ki he ngaahi fungavaka ʻi ʻolunga ʻe lava ke fakamōmoa aí mo toho hake ha kāpeti ne maumau ʻi he tāfeá. ʻOku ou manatuʻi e fuʻu mamafa ʻa e kāpeti vivikú, pea naʻe namu aʻaaʻa ʻa e ngaahi ʻapí.

Ko e meʻa ne mahuʻingamālie kiate aú ko e tupulaki ʻa e vāofi ʻiate kimautolu ne tokoní mo kinautolu ne fai ki ai e tokoní. Naʻe ʻi ai ha ongo fakaʻofoʻofa, mo lelei ʻi he vā ʻo e kakai ʻoku fakatahaʻi ʻi ha ʻuhinga lelei lolotonga ha ngaahi tūkunga faingataʻa. Ne u toki fakakaukau kimui ange ne mole e ngaahi ongo veiveiua naʻá ne nofoʻia ʻeku ngaahi fakakaukau fakaʻahó, lolotonga ʻeku kau ʻi he feinga lahi ko ʻeni ke tokoniʻi homau ngaahi kaungāʻapí.

ʻOku ou fakaʻamu ne tolonga ʻa e ʻilo ko iá, ka naʻe ʻikai. Naʻe totonu ke liliu ʻe heʻeku ʻiloʻi ko e tokoni ki he niʻihi kehé ʻa e fakaleleiʻanga ʻo e tuʻunga mamahi mo femoʻuekina ne u ʻi aí. Ka naʻe ʻikai, koeʻuhí he naʻe ʻikai fakatōmamafa ʻa e ʻilo ko iá, pea naʻe ʻikai ke u toutou fakakaukau lelei ki he meʻa ne hokó. Ne toki maʻu e ʻilo ko iá kimui ange.  Mahalo kuo mou ʻiloʻi e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi hoʻomou moʻuí.  ʻE ala tokoni ke ke fakakaukau ki he taimi naʻe hoko ai ʻení, mo e founga ne hoko aí.

Ko e Fakaafe ʻi he Konifelenisi Lahí ke Ngāue Fakaetauhí

Ne u fakakaukau ki he meʻá ni lolotonga e konifelenisi lahí. ʻOku ou ongoʻi monūʻia he faingamālie ko ʻeni ke lea atu ai kiate kimoutolu hili e konifelenisi lahi fakahisitōlia ne toki fakahoko ʻi he ngaahi uike siʻi kuo maliu atú. ʻOku kei nofoʻia pē au ʻe he ngaahi ongo, melino, mo e ivi ne tau maʻú.

Naʻe ʻi he uhouhonga ʻo e ngaahi pōpoaki konifelenisí ʻa e toutou ui ke fakahoko e ngāue fakaetauhí ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí—pea ke fai ia ʻi he ʻofa, ʻo fakaʻilongaʻi ko kitautolú mo e niʻihi kotoa pē ʻi hotau ʻātakaí ko e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. He ʻikai ke tau ngāue koeʻuhí ʻoku lau mo fua ʻetau ngāue tokoní, ka koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻi heʻetau Tamai ʻi he Langí mo fakaivia kitautolu ʻe ha tulifua ʻoku māʻolunga mo fakaʻeiʻeiki ange, ke tokoni ke nofo hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻi he hala fononga ki ʻapi kiate Iá. ʻOku tau ʻofa mo tokonia hotau ngaahi kaungāʻapí ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe Sīsū kapau ne ʻi hotau tuʻungá, ʻo feinga ke fakatupulaki e moʻui ʻa e kakaí mo fakamaʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá. Ko e tupuʻanga ʻeni ʻo e fiefia mo e lavameʻa ʻoku tuʻuloa, ki he tokotaha foakí kae pehē ki he tokotaha ʻokú ne maʻu e tokoní, ʻi heʻetau vahevahe e ngaahi fua hono ʻiloʻi mo ongoʻi hotau mahuʻinga taʻefakangatangatá mo e ʻofa ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu fakatāutahá.

Naʻe fakanounouʻi ʻe Palesiteni Nelson e pōpoaki ko ʻení ʻo pehē, “Ko ha fakaʻilonga maʻu pē ʻo e Siasi moʻoni mo moʻui ʻo e ʻEikí, ʻa e ngāue kuo fokotuʻutuʻu maau mo tataki ke faitokonia e fānau fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá mo honau ngaahi fāmilí.6 Koeʻuhi ko Hono Siasí ʻeni, pea ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, kuo pau ke tau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. Te tau ngāue fakaetauhi ʻi Hono huafá, ʻaki Hono mālohí mo e mafaí pea ʻi Heʻene angaʻofa angaleleí.”11

ʻI heʻeku fakakaukau ki he meʻa ne akoʻi maí, ʻoku ou ʻiloʻi kapau te tau tokanga ki he ui ke fakahoko ʻa e ngāue fakaetauhí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke tuʻu hake; tupulaki ʻi he tui, maʻu ha loto-falala, mo e fiefia; pea ikunaʻi ʻetau femoʻuekiná pea mo e fakakaukau ʻo e tuenoa mo e mamahi ʻoku haʻu fakataha mo iá. ʻOku ou fakaʻamua ne u tomuʻa maʻu ʻa e ʻilo ko ʻení ʻi heʻeku moʻuí. Ka ʻoku ou houngaʻia kuó u ako ia ʻi ha ngaahi founga fakatupulekina ʻi he fakalau ʻa e taʻú, pea ʻoku fakamanatu maʻu mai pē kiate kitautolu ʻa e moʻoni maʻongoʻonga ko ʻení.

Ko e Ngaahi Lelei mo e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Faʻahinga Ngāue Fakaetauhi Ko ʻEní

Ko e fungani ʻo e faʻahinga tokoni, ngāue, pe moʻui fakaākonga ko ʻení ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi founga he ʻikai lava ʻo fakalaua, ka ʻokú ne liliu foki kitautolu ʻaki ʻene toʻo meiate kitautolu ʻa e loto tokangá, manavaheé, loto hohaʻá, mo e veiveiuá. ʻI he kamataʻangá ʻoku toʻo ʻe he ngāue tokoní meiate kitautolu ʻetau ngaahi palopalemá, ka ʻoku liliu vave ia ki ha meʻa ʻoku māʻolunga mo fakaʻofoʻofa ange. ʻOku kamata ke tau aʻusia ʻa e māmá mo e melinó, taʻe te tau fakatokangaʻi ia. ʻOku tau ongoʻi nonga, ʻofaʻi, mo fiemālie. Pea te tau fakatokangaʻi ha fiefia he ʻikai toe maʻu ia ʻi ha founga kehe. ʻOku tau maʻu e ngaahi meʻaʻofa ko ʻení ʻi ha tuʻunga maʻongoonga ange ʻi he meʻa kuo tau fai, ke tokoniʻi e niʻihi kehé.

Ne fakamatalaʻi ia ʻe Spencer W. Kimball ʻo pehē: “Ko e moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupito ko ē ʻoku hā ʻi he folofolá, ko e ola fakalaumālie ia ʻoku maʻu mei heʻetau ngaahi ngāue tokoni ki he niʻihi kehé pea ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití ʻi he tauhi ki he ʻOtuá pea ki he tangatá.”2 “ʻOku tau toe faʻa fakaʻatuʻi ange ai ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé—ko e moʻoni, ʻoku faingofua ange ke ‘ʻiloʻi’ hotau anga totonú koeʻuhí he ʻoku toe lahi ange ʻa hotau ngaahi anga totonu ke tau fekumi ke ʻiloʻí!”3

Ngaahi Sīpinga ʻo e Liliu ʻOku Tau Aʻusia ʻi Heʻetau Ngāue Fakaetauhí mo Hono Fehangahangaʻi ʻi he Taimi ʻOku ʻIkai Fakahoko Aí

Ko e liliu ko ʻení ko e meʻa ia ʻoku aʻusia ʻe he kau faifekaú ʻi he taimi ʻoku nau siʻaki ai kinautolu ka nau fehuʻi, “Ko hai te u lava ʻo tokoniʻí, pea ʻe founga fēfē?” Ko e meʻa ʻoku hokó ko ʻenau siʻaki kinautolu pea liliu ʻenau taumuʻá ke ʻomi ha ngaahi laumālie kia Kalaisi. ʻOku faʻa faingataʻa ke maʻu ʻe he kau faifekaú ʻa e ʻilo ko ʻení. ʻE lava ke lomekina kinautolu ʻi he feituʻu foʻou mo e kakai kehe ʻoku nau feohí, meʻakaí mo e anga fakafonuá, pea taimi lahi ko ha lea fakafonua ʻoku faingataʻa ai ʻenau ngāue tokoní. Ka ʻi heʻenau fai iá, ʻoku liliu e meʻa kotoa pē maʻanautolu. ʻOku ʻikai ke nau toe hohaʻa, ka nau ngāue, pea hoko atu e ngāue taʻesiokita ʻi muʻa ʻiate kinautolú, pea nau ʻiloʻi ai ha tafaʻaki foʻou ki honau ngaahi misioná pea mo ʻenau moʻuí, ʻi he melino mo ha mahino ki honau taumuʻá.

Meʻapangó, ko e tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻilo ko ʻení ʻoku faʻa hoko ia ki he kau faifekaú ʻi heʻenau foki ki ʻapí mo kamata ke fehangahangai mo e ngaahi fie maʻu ʻo e tuʻunga hoko ʻo e moʻuí, pe ko e ako, ngāue, pe ko ha ngaahi hohaʻa fakataautaha pe fakafāmili. Kuo nau fakaʻaongaʻi ha ngaahi māhina ʻe 18 ki he taʻu ʻe 2 he ako ko ʻetau fiefia lahi tahá ʻoku maʻu ia ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke tau tokanga ai kiate kitautolu peé, pe, hangē ko hono fakalea ʻe Palesiteni Hingikelií, ʻi he taimi ʻoku tau fakangaloki ai kitautolu ka tau ngāué. Taimi lahi, ʻi he taimi ʻoku nau foki ai mei heʻenau ngaahi misioná ki he moʻui ne nau siʻakí, ʻoku nau foki ai ki ha konga lahi ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻo e tokanga pē kiate kitá, ʻa ia ko ha konga ʻo e moʻui ko iá. Kae meʻa tēpuú, ʻoku nau foki pē ki he femoʻuekina ʻiate kinautolu peé, pe ʻoku nau fēfē, ʻoku fēfē honau fōtungá pe leá, pea mo e fakakaukau ʻa e nʻihi kehé kiate kinautolú.

ʻOku tatau pē hono ʻomi ʻe he vakavakai holo mo tokoni ki he niihi kehé ʻa e māmá, melinó, mo e fiefiá, mo e ʻomi ʻe he sio pē kiate kitá ʻa e loto veiveiuá, loto hohaʻá mo e mamahí.

Ne u aʻusia ha meʻa ʻi he ngaahi māhina kuo hilí ʻi haʻaku tokoto ʻāʻā pē ʻi ha ngaahi houa lahi, ʻo feinga ke u mohe kae ʻikai ke u lava. Naʻe faifai peá u tuʻu ki ʻolunga ʻo kiʻi takatakai holo ʻi fale, pea toe foki ki hoku mohengá ʻo feinga ke u mohe. ʻI he hokohoko atu ʻeku taʻemamohé, naʻe fakatupakē pē ha ata mai ha fakakaukau kiate au: “Tuku hoʻo fakakaukau kiate koe peé.” Pea haʻu leva e fehuʻi, “Ko hai te u lava ʻo tokoniʻí?” Ne u tokoto ai pē ʻo lotu, mālohi, “Ko hai te u lava ʻo tokoniʻi he taimi ní, pea ko e hā ha founga?” Ne haʻu e faʻahinga ongo ke fetuʻutaki mo fakalotolahiʻi ha kaungāmeʻa. Ne ʻikai ko ha meʻa lahi ia, ka ʻi he pongipongi ʻe tahá ne u fakahoko ia pea fakatauange pē ne hoko ai ha lelei. Ko e meʻa ʻoku ou ʻiló ʻi he mōmeniti pē ne u lotu pehē aí, ʻo kole ke ʻilo pe ko hai te u lava ʻo tokoniʻí, ne u maʻu ʻa e nonga ne mole meiate aú, pea faifai ʻou lava ʻo mohe.

Ngaahi Sīpinga ʻo e Ngāue Fakaetauhi ʻa e Fakamoʻuí

Naʻe “feʻaluʻaki ʻa e Fakamoʻuí ʻo fai lelei,”4 ʻo kumi maʻu pē ha taha ke tokoniʻi, mo “fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē naʻe fakamālohiʻí.”5 Naʻá Ne tāpuekina, akoʻi, mo takiekina maʻu pē ʻa e niʻihi kehé ke liliu e anga ʻenau fakakaukaú pea mo ʻenau moʻuí. ʻOku mahino ʻi he taimi naʻá Ne ui ai ʻa Pita, ʻAnitelū, Sēmisi, mo Sione ke muimui ʻiate Iá, ne liliu leva honau halangá mo ʻenau tokangá: “Pea [ne nau] liʻaki leva [honau] kupengá, ʻo muimui ʻiate ia.”6

Kimui ange, hili hono tutuki e Fakamoʻuí, ʻi he taimi naʻe ʻave ai Ia meiate kinautolu ʻi he founga taʻeʻofa tahá, ne nau foki ki he toutaí, ki ha meʻa ne nau pehē ne nau ʻilo. ʻI ha taimi ʻe taha, ne hāʻele mai e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻi haʻanau toutai. “Pea tala ʻe ia kiate kinautolu, ʻAʻau ʻa e kupengá ʻi he mataʻu ʻo e vaká, pea te mou maʻu. Pea nau ʻaʻau ai, pea ʻikai ai ke nau faʻa toho ia koeʻuhí ko e lahi ʻo e iká.”7 Ko ha fakatātā ʻeni ne ʻikai mole ha kihiʻi konga siʻi ʻo Hono mālohí, ka ko ha fakahā mahino ne nau fekumi ʻi ha feituʻu hala mo tokanga ki ha meʻa hala. ʻI heʻenau keinanga ika fakataha ʻi he veʻe matātahí, ne fehuʻi tuʻo tolu ʻe he Fakamoʻuí kia Pita pe ʻoku ʻofa ʻiate Ia. Ne tali ʻe Pita, mo ha loto vekeveke ne tupulaki he taimi takitaha, ʻio. Hili e tali kotoa pē ʻa Pita, ne kole ʻe Sīsū kia Pita ke fafanga ʻEne fanga sipí.

Ko e hā ne fehuʻi tuʻo tolu ange ai e Fakamoʻuí pe ʻoku ʻofa ʻiate Iá? Sai, naʻe ʻosi ui ʻa Pita kimuʻa ke muimui ʻia Sīsū, pea naʻá ne tali leva ia, ʻo siʻaki ʻene toutai iká. Ka ʻi he taimi ne ʻave ai ʻa Sīsū meiate kinautolú, ne mamahi ʻa Pita; naʻá ne hē. Naʻá ne foki ki he meʻa pē taha naʻá ne pehē naʻá ne ʻiló—ko e toutaí. Naʻe fie maʻu ʻe Sīsū ke fanongo lelei ʻa Pita mo mahino kiate ia ʻa e mālohi ʻo e fakaafe ko iá; naʻá Ne finangalo ke mahino kia Pita e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ākonga mo ha muimui ʻo e Kalaisi kuo toetuʻú, ʻi he ʻikai ke Ne toe fakataha fakatuʻasino ko kinautolú. Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí meia Pitá? Naʻá ne fie maʻu ke fafanga ʻe Pita ʻEne fanga sipí; ʻEne fanga lamí. Ko e ngāue ʻeni naʻe fie maʻu ke fai. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita e ui loto-fakatōkilalo mo fakahangatonu ʻa ʻene ʻEikí, pea tali ʻe he ʻAposetolo pulé, ʻo foaki faitōnunga mo loto-toʻa e toenga ʻo ʻene moʻuí ki he ngāue ne ui ia ke faí.

Founga ʻOku ʻAonga ai ʻEni Kiate Koé

ʻOku tau maʻu ha ʻAposetolo pule ʻi he māmaní he ʻahó ni, ʻo fakafou ʻi hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻOku fakaaʻu mai ʻe Palesiteni Nelson ʻa e fakaafe ko iá kiate koe mo au ke fafanga e fanga sipi ʻa Sīsuú. Ne tau fanongoa ia ʻi he konifelenisi lahí ʻi he ongo mahino mo e leʻo vaivai tahá. Ne tau ongoʻi ia mo ne ueʻi fakalaumālie kitautolu, ka ne tau liliu ai? ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fakatuta ʻi hotau ʻātakaí pea mo e lahi ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, ko e polé ke tau tali ki he fakaafe ko ʻení pea ngāué—ʻo fai ha meʻa, fakahoko ha liliu, mo liliu ʻetau moʻuí.

Mahalo ko hoʻomou tali ki he ui ke ngāue fakaetauhí ko ha fehuʻi, “Te u kamatá ʻi fē?” Kamata ʻaki ha lotu. Naʻe poleʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nelson ke “fakalahi [hotau] tuʻunga fakalaumālie lolotongá ke maʻu e fakahā fakatāutahá, he kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí, ‘kapau te ke kole, te ke maʻu ha fakahā hoko mo e fakahā, pea mo ha ʻilo hoko mo e ʻilo, koeʻuhí ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa liló mo e ngaahi meʻa fakamelinó—ʻa e meʻa ʻoku ʻomi ʻa e fiefiá, ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻomi ʻa e moʻui taʻengatá’ [T&F 42:61].”8

Kole ki hoʻo Tamai ʻi he Langí pe ko e hā te ke lava ʻo faí, pea kia hai. Ha faʻahinga kihiʻi ngāue pē ʻo e angaʻofá, ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau vakavakai atu ki tuʻa mo maʻu hono ngaahi tāpuakí. Tali ha faʻahinga ongo pē te ke maʻu, neongo kapau ʻoku ngali taʻemahuʻinga. Ngāueʻi ia. ʻE malava pē ko ha pōpoaki ʻofa ki ha taha he ʻikai te ne tali. Mahalo pē ko ha faʻahinga pōpoaki. Pe ko ha matalaʻi ʻakau, pisikete, pe ko ha lea lelei pē. Mahalo ʻe ope atu ai, hangē ko hano fakamaʻa ha ngoue pe lotoʻataʻatā, fai ha fō ʻa ha taha ʻoku ʻikai toe faʻa lava ʻo ngāue holo, fufulu ha kā, kosi e musié, teke e sinoú, pe fanongo pē ki he talanoa ʻa ha kaungāmeʻa fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ʻokú ne fehangahangai mo iá.

Hangē ko hono fakalea ʻe Sisitā Jean B. Bingham, “ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tau fai ha meʻa lahi mo maʻongoʻonga kae toki ‘lau’ ia ko ha tokoni ki hotau kaungāʻapí. Ka ʻoku lava e fanga kiʻi ngāue tokoni faingofuá ʻo hoko ko ha ivi a tākiekina mālohi ki he niʻihi kehé—pea mo kitautolu foki.”9

Mahalo te ke momou ke fakahoko ʻa e ʻuluaki sitepú, ʻo ke pehē ʻokú ke moʻumoʻua pe ʻikai ha fuʻu faikehekehe, ka te ke ofo he meʻa ʻe lava ʻe he fanga kihiʻi meʻa īkí ʻo faí.

Pea ʻo ka ke ka fakatokangaʻi ʻokú ke hohaʻa ki ho kaungāmeʻa ʻoku hē mei he Siasí mo mole ʻene tuí mo e ʻamanaki leleí, fakaafeʻi ia ke kau fakataha mo koe ʻi ha faʻahinga ngāue tokoni pe ngāue fakaetauhi. ʻOku ʻikai mo ha toe founga lelei ange ke fakamolū e ngaahi lotó ki he meʻa ʻa e ʻOtuá mo toe ʻiloʻi ʻEne ʻofá ʻi heʻetau moʻuí, ʻi haʻo kau ʻi ha ngāue tokoni ʻuhingamālie ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia.

Ko e ʻUhinga ʻo e Ngāue Tokoní mo e Ngāue Fakaetauhí Kiate Kitautolú

Kuo pau ke tau fakamanatu maʻu pē kiate kitautolu ʻa e ʻuhinga ʻoku tau ngāue tokoni mo ngāue fakaetauhi aí. Ko ha fānau kitautolu ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau ʻi he māmaní ke ako mo tupulaki ʻo fakafou ʻi ha ngaahi aʻusia lahi, kae lava ke tau toe haohaoa ange ʻi heʻetau foki hake kiate Iá. Ko e ako ke vakavakai holo, kae ʻikai kiate kita pē, mo fetokoniʻakí ko ha konga lahi ia ʻo e taumuʻa ʻetau ʻi hení. Ko hono moʻoní, ko hono uhó ia. Ko e mana ʻo e vakavakai holo mo ngāue fakaetauhi ki ha taha kehe ʻoku faingataʻaʻiá, ʻoku tau ako ai ʻe lava ke tau siʻaki kitautolu mo ʻetau ngaahi palopalemá.

ʻOku ʻomi ʻe Palesiteni Nelson ha sīpinga māʻolunga mo toputapu ange ʻo e ngāue tokoní maʻa koe mo au. ʻI heʻetau tali iá, te tau ʻilo ai e founga ʻokú ne fakakakato, fakatauʻatāinaʻi, mo fakanonga ai kitautolú, mo e founga ʻe lava ke tau hoko ai ko ha fakanonga mo ha fakafiemālie ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻI heʻetau maʻu ʻenitaumeni ʻi he temipalé mo ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻahiʻahiʻi koe ʻe he filí ke ke pehē, “Sai, kuó u lava au. Kuó u ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi ha māhina ʻe 18 pe taʻu ʻe 2. Ko e taimi ʻeni ʻa ha taha kehe.” ʻE lava ke tau fai ha lea tatau hili ʻetau malí. ʻE lava ke tau pehē, “Kuó u lavaʻi ia. Ko ha taimi mālōlō ʻeni.” Ka ʻoku ʻikai mālōlō e faʻahinga ngāue ko ʻení. Ko ha tōʻonga moʻui ia. Mahalo te tau kiʻi kalo mei heʻetau ngaahi ngāue angamahení pea kumi ivi mo fakamālohia kitautolu ʻi he ngaahi ʻaho mālōloó, kae hangē ko hono ʻai ʻe Siosefa Sāmitá, ke “fakamaʻamaʻa ʻa e kavengá.”10 Ka ko hotau fatongia fuakava ke feʻofaʻaki ʻo hangē ko ʻEne ʻofa kiate kitautolu mo fafanga ʻEne fanga sipí ʻoku ʻikai pē ha taimi ʻe mālōlō ai.

Kuó u taʻimālie ʻi he faʻahinga ngāue fakaetauhi ko ʻení, pea kuó u ʻiloʻi foki ʻa e nonga mo e fiefia ʻoku maʻu ʻi heʻete hoko ko ha meʻa ngāue maʻa ha taha kehe ʻi he toʻu kupu ʻo e ʻEikí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Jen ʻa ʻema feinga taʻetūkua ke fakahaofi e moʻui ʻo homa foha kei valevalé. Hili e mole ʻene moʻuí, naʻá ma fifili pe te ma toe lava ʻo fakaakeake mei ai. Ne taumalingi mai he taimi ko iá ha ʻofa, manavaʻofa, mo ha tokoni mei homa fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, kae pehē ki ha kakai ne ʻikai ke mau fuʻu maheni. Ne ʻi ai ha ongo meʻa mali ko homa kaungāmeʻa mamae naʻá na ngāue fakaetauhi maʻu mai pē kiate kimaua lolotonga e taimi ko ʻení. Ne na tuʻu ʻi homa tafaʻakí, ʻo lotu mo kimaua pea lotua kimaua, mo foaki mai ha ngaahi tāpuaki, ngaahi lea fakafiemālie kae pehē ki ha nonga. Hangē ne na ʻasi maʻu mai pē he taimi ne ʻi ai ai ha fakamatala mahuʻinga ke fakaaʻu mai pe ko e taimi ne lōmekina ai kimaua ʻe he helaʻiá pea mo e mamahí. Kuó na fakahaaʻi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ko ʻena moʻuí ia. Ne hokohoko atu pē ʻenau ngāué fakalongolongo.

Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻo e Siasi Fakamāmanilahí

Lolotonga ʻeku ngāue ʻi he ʻēlia ʻIulope ʻo e Siasí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, ne u fakamoʻoniʻi ʻi heʻeku nofo ʻi Siamané hono moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ki ha meʻa fakaofo, ʻi he alanima atu e kau mēmipa ʻo e Siasí mo hotau ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngaahi tui fakalotu kehé ke tokoniʻi ha kau kumi hūfanga ʻe laumano ne mole ʻenau koloa kotoa pē ʻi heʻenau hola mei he fakafepaki mo e ngaahi tau fakaʻauha ʻoku lolotonga hoko ʻi he Hahake Lotolotó. Ne ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ne nau omi lue lalo ai ʻi ha maile ʻe lauafe mo toʻotoʻo ha ngaahi kato iiki pē ʻo ʻenau koloá. ʻI he vakai ki ha fie maʻú, vakai ki ha ngaahi tokoua mo e tuofāfiné, vakai ki Heʻene fanga lamí, ne alanima atu homau kakaí ke tokoni, fakakofuʻi, fafanga, fakamalumaluʻi mo fakanonga e kau kumi hūfanga ko ʻeni kuo mole ʻenau meʻa kotoa peé. ʻI heʻemau fai iá, ne liliu ʻa kinautolu naʻe tokoniʻí. Ne tāpuekina kinautolu ʻaki ha maama, ivi mo ha fiefia naʻe teʻeki ke nau aʻusia ʻi heʻenau moʻuí, pē naʻe hōloa ʻi heʻenau tokanga kiate kinautolu mo e ngaahi ngāue angamaheni ʻo e mouʻi ní. Ne hokohoko atu ʻe he kakaí ʻa e feinga tokoni fakaʻofoʻofá ni ki he tapa kotoa ʻo e māmaní.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fie maʻu vivili mo mahuʻinga ʻa e kau kumi hūfangá, ka ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻi hotau ʻātakaí, mahalo ʻoku ʻikai hā mahino mai honau ngaahi faingataʻaʻiá ka ʻoku nau fie maʻu ʻetau tokoní, pea ʻoku fie maʻu foki ke tau tokoniʻi mo kinautolu. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻetau ngāue fakaetauhí mo e tokoní ke fakahoko ʻi he ngaahi feituʻu mamaʻo. ʻI he ngaahi tūkunga lahi ʻe lelei ange kapau ʻoku hoko ofi pē ki ʻapi.

ʻOku ou laukau ʻaki ʻeku kau ki ha siasi ʻoku nau moʻui ʻaki e meʻá ni. ‘I he ta’u kuo’osí pē, ne laka hake he ngaahi houa tokoni ʻe 7 miliona ne foaki ke tō, utu, mo tufaki ha meʻatokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá. Ne toe foaki ʻe he Siasí ʻi he taʻu kuoʻosí ha vai maʻa ki ha kakai ʻe lauimiliona ʻoku ʻikai ke nau maʻu ia. Kuo foaki atu ha ngaahi saliote teketeke ʻe fā mano-hiva afe ki ha ngaahi fonua ʻe 41. Ne toe fakafoki mo akoʻi ha kau tauhi ʻe toko 97,000 kia kinautolu ʻoku faingataʻaʻia fakaesio ʻi he ngaahi fonua ʻe 40. Ne akoʻi ha toko tolu mano tolu afe ko e kau faʻē mo ha kau tokoni fuofua fāʻele ʻi he ngaahi fonua ʻe 38. ʻI he ngaahi taʻu mai kimuí ni maí ne ʻikai ke fakahā ko e toko laui afe ʻa hotau kakaí ko e kau Nima Fietokoní ne foaki e lauimiliona honau taimí. Ne nau ʻunu ke tokoni kia kinautolu ne uesia ʻi he ngaahi fakatamaki lalahí mo e iikí, kae pehē foki ki hono fakalakalaka ʻenau tuʻunga fakaekaungāʻapí mo e komiunití.

Ne kamata ʻa e Siasí ʻi he JustServe ʻaki haʻanau ngāue taʻetoefekauʻi, ko ha feituʻu lelei ke fakasio ha faingamālie ngāue tokoni kapau ʻoku ofi ia ʻiate koe, kuo laka hake foki he toko 350,000 kuo nau pole ke foaki ha ngaahi houa ʻe lauimiliona ke tokoni ʻi honau ngaahi komiunití.

Ko e siasi ʻeni ʻo e ngāue. Ko e meʻa ʻeni ʻoku tau faí. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ke faí. Tuku ke hoko ʻeni ko e tōʻonga moʻui ʻokú ke maʻú. Ko e founga ʻeni ʻoku tau maʻu ai ʻa e fiefiá mo e melinó, koeʻuhi ko ha taha ʻeni ʻo e ngaahi founga māʻolunga, lelei taha mo ongoʻingofua ke tau muimui ai he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni M. Russell Ballard, “ʻOku fakahoko ha ngaahi meʻa lalahi ʻo fakafou ʻi he fanga kiʻi meʻa iiki mo faingofuá. Hangē ko hono tātānaki ʻo e fanga kiʻi momoʻi koulá ʻi ha taimi lahi ʻo hoko ko ha koloa lahí, ʻe pehē pē hono tātānaki ʻetau fanga kiʻi tokoni ʻoku fai ʻi he angaʻofá mo e tokoní ʻo hoko ko ha moʻui ʻoku fonu ʻi he ʻofa ki he Tamai Hēvaní, mateakiʻi ʻo e ngāue ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, mo e ongoʻi nonga mo fiefia ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fetokoniʻaki aí.”11

Faʻahinga ʻe Tolu ʻo e Ngāue Tokoní

ʻOku ou loto ke fakamamafaʻi ha faʻahinga ʻe tolu ʻo e ngāue tokoní ʻa ia ʻoku tau maʻu ha faingamālie ke kau ai.

Ko e ʻuluakí ko ha faʻahinga ngāue tokoni ʻoku vahe mai pe fakaafeʻi kitautolu ke tau fua ʻi he siasí. Naʻe lea ʻaki ia ʻi he konifelenisi lahí ʻi ha founga fakaʻofoʻofa mo ueʻi fakalaumālie. Te tau fai feinga ki he faʻahinga ngāue fakaetauhi ʻoku mahuʻinga, ʻikai fua hono lahí, ʻoku tau fakakaukauʻi, lotua, pea tokoniʻi kinautolu kuo vahe mai ke tau fatongia ʻaki hono tokoniʻí.

Ko hono uá ko e faʻahinga ngāue tokoni ʻoku tau fili ke faí. Ko ha fakalahi ia ʻo e ʻuluakí, ʻa ia ʻe ʻaonga ki he kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue mo e fengāueʻaki fakaʻahó ʻi heʻetau feinga mālohi ange ke siʻaki kitautolu kae tokanga ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ha fatongia pau, ka ʻoku poupouʻi kitautolu ʻe he sīpinga faka-Kalaisi tatau pē, ʻo kamata ia ʻi hoʻo toe angalelei mo tokaʻi ange ʻa e niʻihi ʻoku tau feohí. ʻOku iku e ngaahi ngāue īkí mo e nima foaki fakalongolongó ki ha vā fetuʻutaki māfana mo ʻuhingamālie ange.

Ko hono tolú ko e ngāue tokoni fakatokolahí. Naʻa mo e taʻu motuʻá ʻoku mou ʻi aí, te mou lava ʻo ngāue tokoni ʻi he ngaahi poate akó, polokalama tokoni-ʻofá, pea ʻi he ngaahi puleʻanga fakalotofonuá, fakavahefonuá, mo e fakafonuá. ʻOku ou poupou atu ki he houʻeiki tangatá mo e fafiné ke nau femoʻuekina ʻi he founga ko ʻení. ʻO ka lava, kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo ha taumuʻa ke ngāue tokoni mo fakatupulaki e fakafoʻituituí mo e tūkui koló. Fakaʻehiʻehi mei he politikale fakamatakali te ne fakamavahevaheʻi, fakamālohiʻi mo fakaʻauha ʻa e ngaahi tūkui koló, ngaahi fonuá mo e ngaahi konitinēnití. Kau fakataha mo e kau politikale ʻoku nau fekumi ki ha ʻuhinga tatau ke fakaleleiʻi ai e ngaahi moʻui ʻoku faingataʻaʻiá ʻi honau mafaí pea ope atu ai. Te ke lava ʻo hoko ko ha leʻo ʻo e potupotu-tataú mo e ʻuhingá, ʻo taukaveʻi ʻa e vahevahe tataú ʻi he potu kotoa ʻo e sosaietí. ʻOku fie maʻu ke ke fakaʻaongaʻi ho iví ʻi he faʻahinga ngāue fakafonua lelei pehení.

ʻI heʻetau lau e ngaahi ongoongó, mahalo te tau ongoʻi ʻoku ʻauhia atu e māmaní. Kapau te tau ngāue ʻi ha ngaahi founga lalahi mo iiki ʻi he ʻaho kotoa, te tau lava ke liliu hotau tūkungá mo kinautolu foki ʻoku nau ʻākilotoa kitautolú. ʻI hoʻomou tokoniʻi mo ngāue fakataha mo e kaungāʻapi ʻi homou ngaahi tūkui koló, te mou maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau holi tatau mo koe ke tokoni. ʻE hoko ia ko ha feohiʻanga mālohi, te ne fakafehokotaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakafonuá mo e tuí.

Naʻe pehē ʻe Antoine de Saint-Exupéry, “Kuo akoʻi mai ʻe he moʻuí ʻoku ʻikai hoko ʻa e ʻofá ʻi he fesiofakí pē, ka ʻi haʻamo vakai fakataha ki ha taumuʻa tatau. He ʻikai malava ke hoko e feohi faka-kaungāmeʻá tuku kehe ka mo faaitaha ʻo fakafou ʻi he feinga mālohi tatau. Naʻá mo ʻetau koloaʻia fakatuʻasinó ko e foungá pē ʻeni, he naʻa tau mei lava fēfē ke fakamatalaʻi ʻa e fiefia ʻoku tau ongoʻi ʻi heʻetau vahevahe ʻetau kiʻi momoʻi mā fakaʻosí mo e niʻihi kehe ʻi he toafá?”12

Fakamāʻopoʻopó

Kapau te mou tali kotoa e fakaafe ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia ne fai ʻe sīsuú, ʻe liliu kimoutolu, ʻo moʻui taʻesiokita ange kae ʻikai siokita. Te mou ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻi he ngāue fakaetauhi he founga ʻa e Fakamoʻuí, ʻo siʻaki e loto hohaʻá mo e ongoʻi taʻepauʻiá pea mo e mamahi ʻoku maʻu ʻi heʻetau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau feʻungá.

Mahalo ʻi hoʻomou kei fanongo ko ʻení, kuo mou ʻosi fakakaukau ki ha hingoa pe ko ha ʻuhinga. ʻOku hangē ʻeni ha fakaafe mei he Laumālié, pea mahalo kuo ʻosi maʻu ʻe hamou taha. Ke alanima atu, ke tokangaʻi, mo hiki hake. Fili ke ke tokanga ki he fakaafé ni mo lotu he ʻahó ni ke ʻilo ko e hā ʻoku totonu ke ke faí. ʻI hoʻo vakai mo ongoʻi e ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻu mo kinautolu ʻokú ke tokoniʻí mei he meʻá ni, te ke loto ke hoko ʻeni ko ha sīpinga fakaʻaho.

Ko hotau fatongia māʻolunga mo taupotu tahá ko hono vahevahe ʻo e maama, ʻamanaki lelei, fiefia, mo e taumuʻa ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he kotoa ʻo e fānaʻu ʻa e ʻOtuá. Ko hono tokoniʻi, tokangaʻi, mo ngāue fakaetauhi kiate kinautolú ʻa hono fakahaaʻi ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngāué. ʻI heʻetau fokotuʻu ʻeni ko ha tōʻonga moʻuí, te tau ʻilo ai hono fungani makehé, pea ko e founga ia te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e melino mo e fiefia ʻa ia ne mole meiate kitautolú.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Nelson ʻo pehē, “Ko ha fakaʻilonga maʻu pē ʻo e Siasi moʻoni mo moʻui ʻo e ʻEikí, ʻa e ngāue kuo fokotuʻutuʻu maau mo tataki ke faitokonia e fānau fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá mo honau ngaahi fāmilí. Koeʻuhi ko Hono Siasí ʻeni, pea ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, kuo pau ke tau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. Te tau ngāue fakaetauhi ʻi Hono huafá, ʻaki Hono mālohí mo e mafaí pea ʻi Heʻene angaʻofa angaleleí.”13

Ko e founga moʻui ʻeni ʻa e Fakamoʻuí, pea ko e ʻuhinga ʻeni ʻo ʻEne moʻuí—ke ʻomi ʻa e faitoʻo haohao mo e fakamoʻui taupotu tahá ʻo fakafou ʻi Heʻene meʻaʻofa maʻongoʻonga mo taʻefakangatangata maʻa koe mo aú. Tuku muʻa ke tau muimui ʻi he Kalaisi mouí ʻo līʻoa ange, ʻi heʻetau feinga ke hoko ko ʻEne kau ākonga moʻoni ʻo fakafou ʻi he ngāue fakaetauhi naʻá Ne mei faí.

ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Maʻuʻanga fakamatalá

  1. Russell M. Nelson,“Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Mālohi mo e Mafai ʻo e ʻOtuá,” Liahona,Mē 2018, 69.

  2. Spencer W. Kimball,“The Abundant Life,” Ensign,July 1978, 4.

  3. Spencer W. Kimball,“The Abundant Life,” Ensign,July 1978, 3.

  4. Ngāue 10:38

  5. Ngāue 10:38.

  6. Mātiu 4:20, tānaki atu hono fakamamafaʻí

  7. Sione 21:6

  8. Russell M. Nelson,“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau ʻEtau Moʻuí,” Liahona,Mē 2018, 95.

  9. Jean B. Bingham,“Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona,Mē 2018, 104.

  10. Vakai, William M. Allred, in “Recollections of the Prophet Joseph Smith,” Juvenile Instructor,Aug. 1, 1892, 472.

  11. M. Russell Ballard,“Ko Hono Maʻu ʻo e Fiefiá he Tokoni ʻOfá,” Liahona,Mē 2011, 49.

  12. Antoine de Saint-Exupéry, Airman’s Odyssey (1939), 195.

  13. Russell M. Nelson,“Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Mālohi mo e Mafai ʻo e ʻOtuá,” Liahona,Mē 2018, 69.

Paaki