Ngaahi Fakataha Lotu 2020
11christofferson


ʻE Tokoniʻi Kitautolu ʻe he ʻEikí ke Langa Hake Hono Puleʻangá

Fakataha Lotu Fakamāmanilahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

12 Sānuali 2020

Fakamālō atu ki he kuaeá he hiva fakaʻofoʻofa ko iá. Ko ha hiva ia ʻokú ma saiʻia ai. Fakamālō atu ʻi hoʻomou hiva fakaʻofoʻofá. Siʻoku kāinga, ʻoku ou ongoʻi fiefia moʻoni ke u lea atu ʻi he efiafí ni. Kuó u fakakaukauloto lahi kimuí ni mai ki he ngaahi meʻa kuó ne fakamālohia ʻeku tuí ʻi heʻeku moʻuí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa kuó u ʻiló ʻoku tokoni moʻoni mai ʻa e Tamai Hēvaní, tautautefito ki he taimi ʻoku tau faifeinga ai ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú mo tokoni ke langa Hono puleʻangá ʻi he māmaní.

Naʻe fakahaaʻi ʻe he palōfita ko Nīfaí ʻene tuí ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Neongo naʻá ne mamahi ʻi ha ngaahi faingataʻa mo ha fehangahangai lahi, ka naʻá ne kei tuʻu maʻu mo fakafetaʻi maʻu pe ki he ʻOtuá mo ʻEne ngaahi tāpuakí. Naʻá ne lea ʻo pehē hili ʻenau hē ʻi he maomaonganoá ʻi ha taʻu ʻe valú:

“ … kapau ʻe hanga ʻe he fānau ʻa e tangatá ʻo tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻokú ne fafanga ʻa kinautolu, pea fakamālohi ʻa kinautolu, pea ʻomi mo e ngaahi founga te nau lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó ne fekau kiate kinautolú; ko ia, naʻá ne ʻomi ʻa e ngaahi meʻa maʻamautolu lolotonga ʻemau ʻāunofo ʻi he feituʻu maomaonganoá.”1

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Tuku muʻa ke u vahevahe atu ha talanoa mei he hisitōlia ʻo e Siasí. ʻI he konga kimui ʻo e 1830 tupú, naʻe fakataha e konga tokolahi taha ʻo e kau mēmipa ʻo e Siasí ki he siteiti ko Mīsulí, ʻa ia ne nau fakaʻamu ke fokotuʻu ai ʻa Saioné. Ka ʻi he 1839, naʻe fakamālohiʻi kinautolu ʻe he kau fakatangá ke nau mavahe mei he siteití. ʻI he fakaʻauha honau ngaahi ʻapí pea kaihaʻasi mo ʻenau ngaahi koloá, ne nau fononga faka-tokelauhahake ki ʻIlinoi, ʻa ia ne nau nofoʻi ai e veʻe anovai ʻi he tafaʻaki ʻo e Vaitafe Misisipí. Ne nau fakatafe ʻa e anó pea fokotuʻu ha kolo ne ui ko Nāvū. Ka naʻe kei hokohoko atu pe hono fakafepakiʻi e Siasí, pea fakapoongi mo Siosefa Sāmita mo hono tokoua ko Hailamé hili pe ia ha taʻu ʻe nima mei ai. Naʻe toe tuli kinautolu mei ai ʻi Fēpueli ʻo e 1846 ʻi he meimei ʻosi hono langa honau temipalé, ʻo nau hola ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Vaitafe Misisipí ʻi he taimi momoko taha ʻo e fahaʻitaʻu momokó. Ko e taha ʻo kinautolu ko Penisimani F. Sonisoni, ko ʻeku kui tangata hono tolú, mo hono kiʻi fāmilí ne ʻi ai ha longaʻi fānau iiki. Naʻá ne fakamatalaʻi e taimi ko iá ʻo pehē:

“Ko ʻeni, kuo mau ʻi he lotolotonga ʻo e fahaʻitaʻu momokó taʻe ʻi ai haʻamau paʻanga, mo ha fononga ʻoku ʻikai ke mau ʻilo hono lōlōá pe taimi fuoloa ʻo ʻene hokó … mo ha kiʻi koloa feʻunga ke mau moʻui ai ʻi ha ngaahi uike siʻi pē, mo ha tuʻunga moʻui lelei ne mātuʻaki taʻe fakafiemālie talu mei he taʻu kuo ʻosí pe toe fuoloa ange. Ne u faʻa faingataʻaʻia ʻi ha langa mamate mo uhu hoku keté, ʻo aʻu ki ha taimi ne u tafe pupuha ai mei he ava kotoa hoku sinó. … Fakataha mo ha ngaahi palopalema ʻi hoku keté naʻá ne fakavaivaiʻi au ki he ngaahi ngāue fuoloa peheé. Ne fuʻu hā faingataʻa hono tokangaʻi ʻo e kakaí mo e ngaahi fatongia kehe ʻo e nofo kemí. …

“Hili ha ngaahi ʻaho ʻi he nofoʻanga kemí, ne kamata ke lāunga ha niʻihi ʻi he faingataʻá mo e kovi ʻo e tauhí, ka naʻe lea fefeka ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi kiate kinautolu ʻo hangē ha laioné, ʻo talaange ʻoku totonu ke falala ʻa kinautolu ne ʻikai lava he taimi ko iá ʻo moʻui ʻi he piini mo e koane haká, ki he ʻOtuá pea fakafetaʻi ʻi he meʻa ʻoku nau maʻú, ka ʻikai ʻoku totonu ke nau kamata foki leva, koeʻuhí ʻoku masivesiva e kemiʻanga ia ʻo e Kāingalotú kiate kinautolu. Naʻe hoko mai ʻeni ko ha folofola ʻa e ʻEikí kiate au, ka ko e hā ke u faí? Naʻe fuoloa mai ʻa e ʻikai ke u toe lava ʻo kai mā-koane pe pīní, he naʻe langa ʻaupito hoku keté mei ai. ʻE anga fēfē haʻaku hoko atu, he ko e konga lahi ʻo ʻemau meʻakaí ko e koane mo e piini? Ne u ongoʻi ko ha fili ia ʻo e moʻuí pe ko e maté kiate au.”

Te u kiʻi taʻofi ai e talanoá ke fakahoko atu ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá, naʻe mālōlō hono tuʻofefine taʻu 22 mei ha mahaki kete tatau pē, pea mahalo ne ʻikai fuʻu ilifia ai. Naʻá ne hoko atu ʻo pehē:

“Naʻá ku talanoaʻi ia mo hoku fāmilí. Naʻá ku talaange naʻá ku ʻi aí ke u falala ki he ʻEikí, pea kapau naʻe ʻikai ke Ne ʻi ai mo kimautolu, naʻe ʻikai ʻi ai moʻoni mo kimautolu mei muʻa, pea ʻoku ʻikai totonu ke u foki. Naʻá ku loto ke u kai ʻa e meʻakai ko iá mo houngaʻia pē. Pea kapau he ʻikai tauhi kimautolu ʻe he ʻEikí, ko e vave ange ko ia ʻemau maté ko ʻene sai angé ia, he naʻe ʻikai ke mau lava ʻo tauhi mo maluʻi kimautolu lolotonga ʻemau fai fononga maí.”

Hili ha māhina ʻe taha naʻá ne hiki ʻeni ʻi heʻene tohi noá:

“Ko e piini mo e koane ko ia naʻe ʻikai ke u lava ʻo kai kimuʻá, naʻá ku kai ia ʻi he fiefia, pea mei he taimi ko iá ne ʻikai toe foki mai e mahakí kiate au lolotonga ʻemau fonongá. Ne u ʻosi fakahā ange ki he ʻEikí ʻa e meʻa ne lea ʻaki ʻe Heʻene tamaioʻeikí, te u lava ʻo fakahoko e meʻa kotoa pē ʻi Heʻene tokoniʻi aú, pea te u hoko ko Haʻane tamaioʻeiki ʻo kapau te u moʻui, ke Ne ʻai ʻeku meʻakaí ke feʻunga mo e tuʻunga hoku keté, ʻa ia ne u ʻilo naʻá Ne faí.”

Kuo hanga ʻe he tui ʻo ʻeku ngaahi kuí mo e ngaahi sīpinga ʻa e kau palōfitá ʻo fakamālohia au ʻi heʻeku moʻuí ke u falala ki he ʻEikí, ʻo aʻu pē ki he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku ou manatu ki he kamataʻanga taimi ʻo ʻema nofo malí ʻi heʻema fusimoʻomo fakapaʻangá. Ne ʻi ai ʻema fānau iiki ʻe toko ua ʻi he lolotonga e taʻu ʻe tolu ʻo e ako ʻa ʻEletā Kulisitofasoní. Ne ʻosi felotoi ʻi he kamata homa fāmilí he ʻikai te u ngāue ʻi ha feituʻu makehe mei ʻapi, ko ia ne u feinga ke maʻu ha kiʻi sēniti ke tokoni ki heʻemau nofó lolotonga ʻeku ʻi ʻapí. Ne ʻi ai foki ha fanga kiʻi ngaahi ngāue iiki hoku hoá mo ha ngāue ʻi he fahaʻitaʻu māfaná, ʻa ia ko ha konga lahi ia ʻo ʻema paʻanga hū maí. Ka naʻe ʻikai pe ke lahi. Naʻá ma pehē, kapau ʻoku ʻikai ko ha meʻatokoni ia, totongi fale, pe ʻutu ki heʻemau meʻalelé, ne ʻikai fie maʻu ke mau fakatau ia.

ʻI ha Sāpate ʻe taha ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa pea fakaʻosi ako ʻa ʻEletā Kulisitofasoní, ne fakahā mai ʻe heʻemau pīsopé ha palani ki hono fakapaʻanga hono fakaleleiʻi homau falelotu motuʻá. ʻE fie maʻu leva ai ke totongi ʻe he fāmili kotoa ha konga ʻo e ngāué. ʻOku ʻikai toe ʻi ai he taimí ni e ngaahi fie maʻu fakapaʻanga ko iá, ka ʻi he ngaahi ʻaho ko iá ne tokoni e ngaahi uōtí mo e siteikí ki hono fakapaʻanga hono langa pe fakaleleiʻi ha falelotú, ʻo kehe pē ia mei he totongi vahehongofulú.

Hangē ko ia ne fai ki he kau mēmipa kehé, ne mau fakataha mo e pīsopé ke alēlea ki he lahi ʻo e paʻanga te mau lava ʻo tānakí ʻo fakatatau mo ʻemau paʻanga hū maí. Ne ʻikai ke lahi e paʻanga ne mau fokotuʻú, pea ne ʻikai foki ke lahi mo ʻemau toenga paʻangá. Ko e niʻihi ʻo e kau ako ne nau lolotonga ako pea vave mo e taimi ke nau mavahe aí ne ʻikai ke nau fakakaukau ʻoku fakapotopoto ʻenau tokoni ki hono fakapaʻanga ʻo e falelotú hili ko iá he ʻikai ke nau ʻi ai ʻi he kakato hono fakaleleiʻi ʻo e falelotú. Ka, ne ma loto ke totongi e paʻanga ko iá neongo ne ʻikai ke ma ʻilo pe ʻe fēfē ʻemau tuʻunga fakapaʻanga ki he toenga ʻo e taʻu fakaako ko iá. Mahalo ʻoku mou fakakaukau mai ne mei ʻai haʻama kaati fakamoʻua ke totongi ʻaki ʻemau ngaahi fakamolé pea toki totongi fakafoki pē, ka ko ha kuonga kehe ia. ʻI he ngaahi taʻu ko iá, ne ʻikai malava ia ke ke fai ha fakamoʻua kae ʻoua kuo ʻi ai haʻo ngāue taimi kakato pea ʻi ai mo ha tuʻunga pau hoʻo vāhengá. Ko ia ne ʻikai ke ma lava ʻo maʻu ha kaati fakamoʻua. ʻE fuʻu ngali fefeka ia, ka naʻe mei lava ʻe ha tuʻutuʻuni fefeka ange fekauʻaki mo kinautolu ʻe lava ke nau maʻu ha kaati fakamoʻua he ʻaho ní ʻo fakahaofi ha kakai tokolahi mei he ngaahi nunuʻa ʻo e moʻuá ʻoku nau lolotonga fekuki mo iá.

Kaikehe, hili ha ngaahi uike siʻi mei ai ne ma lele mai ʻi ha pō ʻe taha ʻo tuʻu ʻi ha fakaʻilonga taʻofi ʻi he halá. Naʻá ma fanongo he taimi ko iá ki he taʻofi kīkī mei mui ʻo tuiʻi mai e konga ki mui ʻo ʻema kā motuʻá. Ne hū atu ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ke vakai ki ai kau nofo pé he loto kaá. Hili ha ngaahi taimi siʻi, naʻá ne foki mai ki he kaá, peá u ʻeke ange ʻa e meʻa ne hokó. Naʻá ne talamai ko e pamupaá pē ne maumaú. Ko e tangata naʻá ne tuiʻi kimauá ko ha tangata fefakatauʻaki koloa ia pea ʻokú ne nofo ʻi ha kolo kehe. Naʻá ne ʻilo pē ʻoku kovi ʻene taʻofí ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻoku fuʻu kovi pehē. Naʻá ne fiemaʻu ʻene kaá ki he ngāué pea fakaʻamu ʻe lava pē ʻo fakalelei mo kimaua fakatasautaha pē mo kimaua ke ʻoua naʻa hiki ʻa ʻene maluʻí pea ʻikai ʻoange ha tikite kuo pau ke ne totongi. Pea ko e saí he naʻe ʻikai ke lavea ha taha. ʻOku ou ʻilo mahalo naʻe fusimoʻomo fakapaʻanga mo ia. Naʻá ne talamai kapau ʻe lava ke ma fakafuofuaʻi ange ʻi ha tohi ʻa e lahi ʻo e maumaú pea ʻoange ki heʻene mōtelé ʻi he tuliki ʻo e koló, te ne totongi mai ia.

Sai, ne ʻikai toki fāʻeleʻi pe au ʻaneafi. Naʻá ku fakakaukau ki he faingofua hono fakalotoʻi hoku husepānití ʻi he keisi ko ʻení ʻa ia ʻoku ou falala kakato ki aí. Naʻá ne pehē ʻe tauhi e tangata ko ʻení ki heʻene palōmesí? Ko e hā ha ngaahi faingamālie ʻe hola ai e tangatá ni mei he koló? Ka ko hono moʻoní, naʻe lava ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻo maʻu e fakafuofua ki he maumaú pea toe maʻu foki mo e tangatá ki hono mōtelé. Naʻe tohiʻi mai ʻe he tangatá ha sieke, pea mou ʻilo? Naʻe lava pē ʻo toho ʻa e sieké!

Ko e toenga ʻeni ʻo e talanoá. Ko e lahi ʻo e paʻanga ʻi he sieké ne meimei tatau pe ia mo e paʻanga ne ma totongi ki hono fakapaʻanga ʻo e falelotú Ne ma mei lava pē ʻo tatali kae ʻoua leva kuo ʻi ai haʻane vāhenga tuʻu pau ke fakaleleiʻi ʻaki e kaá, ka ʻi he taimi tatau, te ma lava ʻo feau e ngaahi fie maʻu vivilí, ʻa ia kuó ma fifili pe te ma lavá. Ko ha fakamoʻoni ʻeni kiate kimaua ʻoku ngāue ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko e lea ʻa Nīfaí, ʻo “Tuku mai [ha] ngaahi founga te [tau] lava ai ʻo fai ʻa e meʻa kuó Ne fekau kiate kinautolú.”2 Kuó u ʻilo ko e taimi lahi ʻoku ʻuhinga ʻa e tuí ke tau laka atu ʻi he fakapoʻulí, ka ʻi heʻetau fai iá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamaama ʻa e halá ʻi muʻa ʻiate kitautolú. ʻOku ou houngaʻia ko ha Tamai Hēvani ʻofa ʻokú ne tokangaekina mo ʻofaʻi kitautolu. ʻOku ou ʻilo ko Hono Siasí ʻeni pea ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí. ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻEikí ko e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki