Ngaahi Fakataha Lotu 2020
12christofferson


Filí mo e Tukupaá

Fakataha Lotu Fakamāmanilahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

12 Sānuali 2020

ʻOku ou fakamālō ki he Tamai Hēvaní ko ha faingamālie ke u ʻi heni mo kimoutolu ʻi he efiafí ni. Pea ‘oku ou fie fakamālō ki hoku malí pea poupou ki heʻene ngaahi leá. ʻOku ou fie fakamālō makehe ki he kuaea fakaofʻo ni. ʻOku nau hoko ko ha toe fakamoʻoni ki hono mahuʻinga ʻo e ʻInisititiutí. ʻOku ou ʻofa ʻi he ʻInisititiutí. ʻOku ou fakaʻamu ko kimoutolu kotoa ne maʻu e faingamālie ke lesisitá kuo ʻikai ngata ʻi hoʻomou maʻu kalasí ka ʻoku mou kau atu ki he ʻInisititiutí. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa lelei taha ʻoku tau fai ʻi he Siasí. Mahalo ʻoku ʻilo ʻe homou niʻihi ko e himi ko ia ne toki hivaʻi ʻe he kuaeá, ne faʻu ia ʻe Palesiteni Russell M. Nelson. Ko e fakaleá óku ʻaʻana ia, pea ʻoku ongo ki hoku lotó ʻa e fakaleá pea ʻoku ou ou fakatauange ʻoku pehē pē mo kimoutolu. ʻOku ou ʻoatu ʻa ʻene ʻofá mo e talamonú. Tuku muʻa ke u ʻoatu ʻa ʻeku houngaʻia kia Palesiteni ʻAsituliti Tuminiasi mo e kau pule mo e kau ngāue ʻo e Utah Valley University ʻi heʻenau talitali lelei kuo faí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, ne u ʻi Niu ʻIoke Siti fakataha ai mo ʻEletā L. Tomi Peuli ʻi ha kiʻi ngāue. ʻI heʻema kei ʻi aí, ne ma ʻaʻahi ki ha fale lotu fakahisitōlia ʻi Pulukilini. Naʻe hoko e falelotú ko ha fale fakapuleʻanga ʻi ha feituʻu kaungāʻapi kuo hoko, pea mahalo ʻoku kei hoko pē, ko e taha ʻo e ngaahi konga fakalakalaka taha ʻo e koló. Naʻe talitali lelei kimaua ʻe he fefine naʻe hoko ko e faifekau ʻo e haʻofanga Siasi faka-Siú mo takimamata kimaua he loto fale fakahisitōliá. Ko ha fale ʻeni naʻe fakaʻofoʻofa ʻaupito hono fōtungá, ka naʻe hā mahino heni ʻa e fie maʻu hano fakaleleiʻí. Naʻe talamai ʻe he faifekaú kuo hōloa e tokolahi ʻo ʻene haʻofanga lotú pea ne ʻikai feʻunga e paʻanga ke tokangaʻi ʻaki e falelotú mo hono ngaahi polokalamá, kau ai ha ʻapiako.

ʻI heʻemau toe talanoa fuoloa angé, naʻá ne pehē ʻi heʻene fakamatalá, naʻe moʻui ʻaki ʻe he kakai lalahi kei talavoú honau tukufakaholo faka-Siú, ka ʻoku ʻikai ʻilo pe ko e hā e ʻuhinga ne nau fakatoupīkoi ai ke kau mo hoko ko ha kau mēmipa moʻui mateaki ʻo e haʻofanga lotú. Ka neongo ia, ne hokohoko atu pē ʻenau fakataimi-tēpileʻi e falé ki he ngaahi ʻekitivitī fakasōsialé. Naʻe hoko ia ko ha feituʻu fakatahatahaʻanga maʻanautolu, pea ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku nau faʻa fakahoko maʻu pē ha foaki ke tokoni ki hono totongi e ngaahi fakamole ʻoku fekauʻaki mo hono fakaʻaongaʻi ʻo e falé, ka ne tokosiʻi pē ha niʻihi ne loto fiemālie ke hoko ko ha kau mēmipa ʻo e haʻofanga ne lotu aí.

Ne ma aleaʻi mo ʻEletā Peuli mo e faifekaú e ʻuhinga mahalo ʻoku hoko ai ení. Naʻá ne ʻilo mei heʻene ngaahi fepōtalanoaʻaki mo ha tokolahi ʻo e kakai lalahi kei talavou ko ʻení, ko honau tokolahi tahá ne teʻeki ke nau mali, ne ʻikai ke nau fakamahuʻingaʻi ʻa e tui fakalotú ʻi heʻenau moʻuí. Ne ʻi ai ha niʻihi ne ʻikai pē ke nau fie tukupā kinautolu ki ai pe ki ha faʻahinga haʻofanga lotu pē. Naʻe fifili ʻa ʻEletā Peuli pe ko hano fakahaaʻi nai ia ʻo e kupuʻi lea ʻiloa (pe taʻeʻiloa) ko e “FOMO (fear of missing out)”—ongoʻi hohaʻa naʻa ʻikai aʻusiá—ʻa ia kapau te nau tukupā ki heni, mahalo ʻe ʻi ai ha meʻa he ʻikai ke nau aʻusia ʻe kinautolu.

Pea ko e taumuʻa mahuʻinga ʻeni ʻoku ou fie lea ai kiate kimoutolu he efiafi ní—filí mo e tukupaá.

Tau vakaiʻi angé ʻo kamata ʻaki ko e “ongoʻi hohaʻa naʻa ʻikai aʻusiá”, ʻoku aʻu pē ia ki ha tūkunga, ko ha ongo fakaʻutoʻuta lelei ia. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fie aʻusia kotoa pē ʻa e ngaahi meʻa leleí mo maʻu e ngaahi meʻa lelei taha ke tau fili mei aí ʻi ha faʻahinga tafaʻaki pē ʻo e moʻuí. Ka ke fakatoloi ʻo fuʻu fuoloa hano fakahoko ʻo ha fili pe tukupā koeʻuhí ʻoku tau pehē te tau tō ai mei ha meʻa kehe, mahalo na ko ha meʻa lelei ange, ʻoku ʻikai ko ha fakaʻutoʻuta lelei ia. ʻOku hanga ʻe he foʻi fili kotoa pē ʻokú ke fakahokó ʻo fetongi e ngaahi fili kehe kotoa pē naʻá ke mei lava ʻo faí: kapau te ke fili ke ʻalu ki he ngāué pe akó ʻi he pongipongí, he ʻikai lava ke ke sio ʻi ha foʻi faiva ʻi he Netflix ʻi he taimi tatau pē (pe ʻokú ke lava pē ʻe koe?); kapau te ke ʻalu ki he akó ʻo fakatefito hoʻo akó ʻi he ngāue ʻenisinia fakasivilé, he ʻikai lava ke toe fakatefito hoʻo akó ʻi he hisitōliá, pe ʻātí, pe paiolosiá, pe ha lēsoni kehe (tukukehe kapau he ʻikai pē te ke toe mavahe koe mei he akó); kapau te ke folau ki Vikatōlia Folo ʻi ʻAfilika he taimí ni, he ʻikai lava ke ke toe folau ki ha ngaahi feituʻu kehe te ke fie ʻalu ki ai; kapau te ke fili ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau, ʻokú ke feilaulauʻi ai ha ngaahi ʻekitivitī fakasōsiale lahi ki he taimi ko iá; pea fai pehē atu ai pē. Ka ʻo kapau te ke fakahoko ha fili mo tukupā ki ha hala fononga pau, ʻe muimui pau ai pē hoʻo moʻuí ai, pea ʻi he ngataʻangá, ko hono moʻoní te ke tō ʻi ha lahi taha ʻo e ngaahi meʻa lelei tahá.

Hangē ko e fakakaukau hoku uafí he taimi kotoa peé, “He ʻikai lava ke ke maʻu e meʻa kotoa pē—ko e ʻaí ke tukú ʻi fē?” He ʻikai lava ke tau maʻu e meʻa kotoa pē ʻe lelei ke tau maʻú, pea he ʻikai lava ke tau fakahoko e meʻa kotoa pē ʻe lelei pe fakamanakoa hono fakahokó. Naʻa mo e taimi te ke fakangatangata ai hoʻo ngaahi filí ki he ngaahi meʻa pē ʻoku “ongoongo lelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí,”1 te ke kei taʻe malava pē ke maʻu pe aʻusia e meʻa kotoa pē. ʻOku ʻikai ha taimi, founga, pe feituʻu feʻunga ʻi ha faʻahinga moʻui pē ʻi he māmaní. Ko ia ai, kuo pau ke tau tukupā ki ha ngaahi fili pau mo ʻilo ʻi heʻetau fakahoko iá, ʻoku tau tukuange ai ha ngaahi meʻa kehe, neongo ʻenau leleí. ʻOku totonu foki ke tau manatuʻi ʻi heʻetau fakatolotoloi hano fakahoko ʻo ha fili, ʻe lava ke hoko ia ko ha foʻi fili.

Ko e malí ko ha sīpinga mahuʻinga ia. ʻI heʻetau fili ha hoa mali ʻe tahá, ʻoku tau tukuange ai e niʻihi kehe kotoa pē. ʻOku folofola ʻa e ʻEikí, “Ke ke ʻofa ʻi ho uaifí ʻaki ho lotó kotoa, pea pīkitai kiate ia kae ʻikai ki ha toe taha kehe.”2 Koeʻuhí ko e tūkunga pau ko ia ʻo e foʻi filí, ʻoku fakaʻehiʻehi ai ha niʻihi mei hono fakahoko ha tukupā ki ha taha ʻoku nau fuʻu fakaʻapaʻapaʻi, ko ha taha ʻoku nau ʻofa ai mo lava ke nau fakalakalaka fiefia mo kinautolu ki he taʻengatá, ʻi heʻenau hohaʻa mahalo naʻa ʻoku ʻi ai ha tokotaha haohaoa ange ʻi ha feituʻu he ʻikai ke nau fie sio fakalaka ai. ʻOku ou manatuʻi ha talavou pehē ʻe taha he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne ma maheni ʻa ia naʻá ne fakasītuʻaʻi ha finemui fakaʻofoʻofa ne mei lava ke hoko ko hano hoa koeʻuhí naʻá ne pehē ʻoku fuʻu lahi e fakafonu ʻi hono nifó. Ko ʻeku tali angé, ʻokú ke fie maʻu ʻe koe ha tuʻunga haohaoa ʻoku ʻikai maʻu ia, pea ko e tahá, kuó ke kiʻi fakakaukau nai ʻoku ʻikai ke ke teitei ofiofi mo koe ki ha fili haohaoá?

Ko hano fakatahatahaʻi ʻeni ʻo e kakai lalahi kei talavoú. Pea ki homou tokolahi, ko e fakamamafá ʻoku ʻi he kakai lalahí. Kuo mou tulifua pe lolotonga tulifua ki he ngaahi fatongia ʻo e kakai lalahí, ngaahi lavameʻa ʻa e kakai lalahí, mo e ngaahi tokoni ʻa e kakai lalahí ʻi hono fakahoa ki hono fakatoloi ʻo e tuʻunga fakaekakai lalahí mo e tulifua ki he fakafiefiaʻanga ʻo e moʻuí. ʻI he taʻu ʻe hongofulu kuo hilí, naʻe lea e tokotaha faʻu tohi mo e mataotao fakaako ko Sālesi Maleí fekauʻaki mo e ʻuhinga “ʻo ha moʻui napangapangamālié.” Naʻá ne pehē, “Ko ʻeku ʻuhingá ki he ngaahi meʻa ʻoku tau manatu ki ai ʻi heʻetau toulekeleká ʻo tau fili ai pe te tau polepole he tuʻunga kuo tau aʻusiá mo e meʻa kuo tau fakahokó.”3

Naʻe manatu ʻa Malei ki haʻane lea ki ha haʻofanga ʻi Suliki fekauʻaki mo e ngaahi fakafiemālie ʻi he moʻuí ʻoku maʻu mei ha moʻui napangapangamālié. Naʻá ne pehē, “ʻI he hili ʻa e leá, ne omi ha niʻihi ʻo e kiʻi haʻofanga ne toko uongofulu tupu ko ʻení ʻo talamai ne ʻikai mahino kiate kinautolu e kupuʻi lea ‘ko ha moʻui napangapangamālié’. ʻOku nau lolotonga fiefia mo e hoa ʻoku nau lolotonga feohi fakaemali mo iá pea mo ʻenau kā BMW foʻoú mo e ʻapi ʻoku nau nofo ai ʻi Masoka ʻi heʻenau ʻeveʻevá, pea ʻoku ʻikai ke nau sio ki ha ki ha meʻa ʻe fie maʻu ke fakakakato ʻi heʻenau moʻuí. Naʻe pehē ʻe Malei, “Naʻe fakaofo ʻeku fanongo ki hono lea hangatonu mai ʻakí, kae ʻikai fakaʻohovale. … Ko e faʻahinga fakakaukau ko iá ʻoku pehe ni ia: Ko e kakai moʻuí ko ha tātānaki ia ʻo ha ngaahi kemikale ʻoku fokotuʻutuʻu ke ngāue, pea ʻi he hili ha vahaʻa taimi mei ai, ʻoku mate ia. Ko e taumuʻa ʻo e moʻuí ke kātekina e ngaahi taimi fakatutá ʻi he lelei taha te ke ala lavá.”4

ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻene leá, naʻe fakahoko ʻe Malei e fakamatala ko ʻení: “ʻOku pehē ʻe ha fakamatala kuo taka fuoloa ʻoku fie maʻu e moʻui ʻoku napangapangamālié ke fehokotaki mo kinautolu ʻi hotau ʻātakaí.”5 ʻOku mahino eni ki he kakai lalahi angatonú. ʻOku nau ʻiloʻi he ʻikai teitei lelei e fakahōhōloto fakataautahá ke hoko ko e tefito ʻo e moʻuí pea ʻikai feʻunga ke hoko ko e taumuʻa ʻo e moʻuí. ʻOku muimui e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he ongo fekau lalahi ʻe uá: ke ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki e lotó, laumālié, mo e ʻatamaí kotoa, pea ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.6 Hangē ko e folofola ʻa Sīsuú, “Ko e fekaú ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá.”7 ʻOku fakatefito e fuakava ʻo e ongoongoleleí,8 mo hono talaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá ʻi he ongo fekau lalahi ko ʻení ʻi he hokohoko ʻoku ʻomi ai kinauá: ʻuluaki mo e ua. ʻI heʻete moʻui ʻaki e ongo fekau lalahi ko ʻení ʻokú ne ʻomi ha moʻui napangapangamālie pea mo e ʻuhinga ʻo e hoko ko ia ko ha tokotaha lahí.

ʻI he ngataʻangá, ʻoku ʻikai ha hala taʻepau mo taʻe fakataumuʻa ke muimui ai, ʻi he taimi ʻoku fekauʻaki ai mo e ngaahi meʻa ʻoku taʻengata hono olá. Naʻe fakamahuʻingaʻi eni ʻe ʻAlamā ʻi he taimi naʻá ne akoʻi ai ʻoku ui kitautolu ʻe Kalaisi, ko e Tauhi Sipi Leleí, ke tau muimui ʻiate Ia ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākongá mo e fiefiá:

“Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻoku ui kiate kimoutolu ʻa e tauhi-sipi leleí; ʻio, pea ʻokú ne ui kiate kimoutolu ʻi hono huafa ʻoʻoná, ʻa ia ko e huafa ʻo Kalaisí; pea kapau ʻe ʻikai te mou fanongo ki he leʻo ʻo e tauhi-sipi leleí, ki he huafa ʻa ia ʻoku ui ʻaki ʻa kimoutolú, vakai, ʻoku ʻikai ko e fanga sipi ʻa kimoutolu ʻa e tauhi-sipi leleí.

“Pea ko ʻeni kapau ʻoku ʻikai ko e fanga sipi ʻa kimoutolu ʻa e tauhi-sipi leleí, ko e fē ʻa e lotoʻā sipi ʻoku mou kau ki aí? Vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko e tēvoló ʻa homou tauhi-sipí, pea ʻoku mou kau ki hono lotoʻaá; pea ko ʻeni, ko hai te ne lava ʻo fakaʻikaiʻi ʻeni?”9

ʻOku akoʻi ʻe ʻAlamā e tūkunga totonú ʻa ia ko ha fili pē ʻe ua te tau lava ʻo fakahokó, pea ko Kalaisi pē ʻa e fili lelei tahá. Kapau ʻoku ʻikai ke ke fili ʻa Kalaisi, ʻoku ʻotomētiki pē hoʻo muimui ʻau ʻi ha ʻotua hala, ko ha hala ʻauha ngofua ʻoku tākiekina ki he mamahi fakataimí naʻa mo e taʻengatá. Ko ia ai, kapau ʻoku ʻikai ke ke muimui ʻi he Fakamoʻuí, ʻokú ke fakasītuʻaʻi ʻe koe Ia.10

ʻI heʻetau ʻilo ení, ʻoku totonu ke ʻoua te tau ongoʻi momou ke moʻui mateaki ki he ʻEikí mo feinga ke hoko ʻo taha mo Ia. ʻO hangē ko ʻEne lotu ʻi he ʻOhomohe Fakaʻosí maʻa ʻEne kau ʻaposetoló mo kinautolu kotoa ʻe tui ki heʻenau ngaahi lea, “Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate au, ʻe Tamai, mo au ʻiate koe, koeʻuhi ke nau taha pē foki ʻiate kitaua.”11 ʻIkai ko e tūkunga ia ʻoku tau fie maʻú? Ko e hā leva ʻoku tau momou ai ke fakahoko ha tukupā kakató? Ko e hā ʻoku tau fakatuotuai ai ke toʻo kiate kitautolu ʻEne haʻamongá, ʻi heʻetau ʻilo ʻoku “faingofua ʻa ʻEne haʻamongá pea maʻamaʻa ʻa Ene kavengá”?12

Manavahē ʻi he Taʻemalavá

ʻI heʻeku tali ʻeku fehuʻi pē ʻaʻakú, ʻoku ou ʻiloʻi neongo e fakakaukau poto mo e feinga ʻa e Laumālié ke nofoʻia kitautolú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻuhinga ʻe niʻihi ʻe lava ke kei ongoʻi momou ai pē ha tokotaha. ʻOku kau ai ʻa e hohaʻa fekauʻaki mo hotau tuʻunga malava ko ia ke tauhi ha faʻahinga tukupā taukakapa peheé. Te tau lava nai ʻo muimui pau ai, pea ʻe lelei ange nai ke ʻoua te tau fakahoko ha tukupā kapau he ʻikai ke tau ikunaʻi?

Ko ha tūkunga mahinongofua ʻeni, ka te u pehē ʻi ha fakakaukau mahuʻinga ʻaupito, kuo mou fakahaaʻi ʻe kimoutolu te mou lava ʻo tauhi e tukupā ko iá. ʻI hoʻomou kei ʻi he maama fakalaumālié ne mou fili ke tali e palani ʻo e fakamoʻuí mo e hakehakiʻí, ʻa ia naʻe teuteu ʻe he Tamaí pea poupouʻi ʻe he ʻAló, naʻá ke fili ʻa Kalaisi. Ko hono fānauʻi fakatuʻasino koé ko ha fakamoʻoni ia ki he foʻi moʻoni naʻá ke ʻosi tukupā ki aí. Ne mou tauhi homou “ʻuluaki tuʻungá,”13pea ko e fehuʻi leva he taimi ní pe te mou tauhi hoʻomou tukupā ʻi he “tuʻunga hono uá” mo “maʻu ʻa e nāunaú ki [homou] ʻulú ʻo taʻengata pea taʻengata?14 ʻOku ʻikai totonu ke tau manavahē ke fakamahinoʻi e tukupā ne tau fai ʻi he maama fakalaumālié, tautautefito ki he taimi ʻoku tau fakakaukau ai ki he kovi ʻo e fili ʻe tahá.

Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau nofo ʻo manavahē ʻi he taʻemalavá. ʻOku ʻikai ke tau tuenoa. ʻOku ʻikai ke tau liʻekina. He ʻikai taʻe lavameʻa ha tokotaha pē ʻoku tukupā moʻoni kia Kalaisi, ki he moʻui fakaākonga kakató. Kapau ʻoku tau haʻisia kiate Ia naʻe hāʻele hifo ki lalo ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻa ia naʻá Ne ikunaʻi e ngaahi meʻa kotoa pē, mo maʻu he taimí ni e mālohi kotoa peé, he ʻikai ke tau taʻemalava ha meʻa.15 ʻOku ʻikai taʻetokanga ʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí mo fifili pe ʻe ngāue lelei koā e ngaahi meʻá maʻatautolu pe ʻikai. Te ke lava nai ʻo fakakaukauloto kiate kinaua ʻokú Na ʻafio hifo mei he langí ʻo folofola mai, “Sio kia Semi. Naʻe ʻikai ke ne ikunaʻi e taimi fakaʻosi naʻá ne fehangahangai ai mo ha tūkunga pehení, pea ʻoku ou tui te ne toe fai pē e meʻa tatau,” pe “Hei, sio. Kuo hanga ʻe he kaungāmeʻa ʻo Senitulaá ʻo ʻai ia ke tō ki ha tuʻunga faingataʻa ʻaupito. ʻE mālie ke tau sio pe te ne lavaʻi nai eni pe ʻikai.” Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai pehē ia. ʻOkú Na ʻomi maʻu pē ha tokoni, tataki, mo ha ngaahi maʻuʻanga tokoni, pea ʻe lava ke Na tokoniʻi lahi ange kitautolu kapau te tau tali ia.

Ne u pehē kimuʻa,ʻi he taimi te tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakava ʻokú ne haʻi kitautolu kia Kalaisi mo Hono mālohí, he ʻikai ke tau taʻemalava ia. ʻOku moʻoni ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá, ka ʻoku ou pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau aʻusia kotoa pē ha ngaahi tōnounou—ʻa ʻetau ngaahi fehalāakí mo e ngaahi angahalá, pea mo e liliu ʻoku fakahoko ʻe he ngaahi fehalaaki mo e angahala ʻa e niʻihi kehé ʻiate kitautolú. Ka ʻi he meʻafoaki ʻo e fakatomalá mo e fakamolemolé, ʻe lava ke fakataimi pē e ngaahi tōnounou mo e fehalaaki ko ʻení. He ʻikai lava ʻe hanau taha ʻo taʻofi kitautolu mei he moʻui taʻengatá tukukehe katau foʻi. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻi he taimi ʻoku tau fakahoko ai e meʻa te tau lavá ke tau fakalakalaká, ʻoku tau maʻu ai e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ke fakaleleiʻi ha meʻa pē ʻoku ʻikai ke tau lava. Manatuʻi, ʻoku ʻikai ngata pē hono toʻo ʻe he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí e ongoʻi halaia ʻo e angahalá mo e fehalāakí, ka ʻokú ne fakamaʻa mo ʻai kitautolu ko ha kakai māʻoniʻoni, ke tau lava ʻo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.16

Sai, ʻoku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ʻoku faingofua kotoa eni. ʻOkú ta fakatou ʻilo ʻoku fonu ʻa e moʻuí ʻi he ngaahi faingataʻá mo ha ngaahi meʻa faingataʻa ʻaupito, naʻa mo ha ngaahi meʻa fakamamahi. Pea ʻoku faingofua ange ke tau lea ʻaki ko ha ākonga faivelenga kitautolu ʻo Sīsū Kalaisi ʻi hono faí. Naʻe mātuʻaki faingataʻa ʻaupito kia Sīsū ke hoko ko ha ākonga ʻo ʻEne Tamaí mo ke inu ʻEne “ipu koná.”17 Ka naʻá Ne fai ia, pea ʻokú Ne ʻafioʻi e founga ke tokoniʻi ai kitautolu ke tau fononga lelei ʻi he hala ʻo e moʻui fakaākongá. ʻIkai ngata aí, ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e mālohi mo e loto fie tokoní. Te Ne nofoʻia kitautolu ʻi he lahi taha ʻo e tokoni ʻoku tau fie maʻú neongo pe ko e hā hono fuoloá. ʻOkú Ne folofola, “ʻIo, pea ʻo ka fakatomala ʻa hoku kakaí te u fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ʻi heʻenau ngaahi angahala kiate aú”18 Ko e manavahē ʻi he taʻemalavá ʻoku ʻikai ko ha ʻuhinga ia ke tau fakahoko ai ha tukupā kakato kia Kalaisi. Fakatomala mo fakahoko pē ho lelei taha ke ke leleí—ʻe feʻunga ia.

Feilaulaú

Te u lava ʻo fakakaukau ki ha ʻuhinga ʻe taha ʻe lava ke momou ai ha taha ke tali ha ui mei he Tauhisipi Leleí pea kau ki Heʻene tākangá: ko e manavasiʻi ko ia hono fakahoko ha fielaulau ʻoku fie maʻu ke fai. ʻOku mou manatuʻi kotoa ʻa e talavou naʻá ne ʻeke kia Sīsū, ʻi he loto fakamātoato kotoa,“Ko e hā ʻoku ou kei hala aí?” kae maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.19 ʻOku pehē ʻe Maʻake, “Pea sio ki ai ʻa Sīsū mo ʻofa kiate ia” [ʻOku ou fakakaukau ʻoku mahuʻinga ia], “mo ne pehē kiate ia, Ko e meʻa ʻe taha ʻokú ke kei hala aí: ke ke ʻalu, ʻo fakatau ʻa ia kotoa pē ʻoku ʻaʻaú, peá ke foaki ki he masivá, pea te ke maʻu ʻa e koloa ʻi he langí: peá ke haʻu, ʻo fua ʻa e ʻakau mafasiá, mo muimui ʻiate au.”20 Pea ʻoku mou manatuʻi ʻene talí: “Ka ʻi he fanongo ʻa e talavoú ki he lea ko iá, naʻe ʻalu mamahi: he naʻe lahi ʻene koloá.”21

ʻOku ou ʻamanaki atu, ne liliu e loto ʻo e talavou koloaʻiá peá ne tali ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí kimui ange. ʻI he tuʻunga kotoa pe, ʻoku tau ʻilo ko e līʻoa kia Kalaisí ʻe fie maʻu ke kau ai mo e feilaulaú. Ko e taha ʻo e meʻa ke feilaulauʻí ko e “ongoʻi hohaʻa naʻa ʻikai aʻusiá” he ʻoku tau ʻilo moʻoni ʻe lahi ha ngaahi meʻa he ʻikai ke tau aʻusia. Ko ia ai, he ʻikai fenāpasi ha ngaahi fili lahi ʻo e moʻuí mo e moʻui fakaeākongá, pea aʻu pē ki haʻatau siʻaki ha ngaahi meʻa lahi ʻoku lelei koeʻuhí ko e ngaahi fie maʻu ʻoku fakahoko ʻe he moʻui fakaeākongá ʻi hotau taimí mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní ki he ngaahi meʻa ʻoku lelei ange pe lelei tahá.

Ko e talavou loto vilitaki ko ia naʻá ne ʻeke ki he Fakamoʻuí, “Ko e hā ʻoku ou kei hala aí?” kuo mate ia. Neongo pe ko e hā ʻene koloá kuo mole kotoa ia, pea ʻi ha faʻahinga tūkunga pe, ʻoku ʻikai ke ne toe maʻu ia, mo ʻikai haʻane ʻaonga ki ai. ʻI he lahi ʻo e fielaulau naʻe ngali hā lahi kiate ia ʻi he taimi ko iá, naʻe toe ʻi ai nai haʻane fili lelei ange mei hono tali e fakaafe ʻa e ʻEikí? Ne mei ʻi ai nai ha meʻa naʻá ne maʻu pe meimei fakaʻaongaʻi ki ai ʻene koloá ʻe lava ke fakatataua ki he meʻa naʻe foaki ange ʻe he ʻEikí kiate iá? ʻOku tau ʻilo ko e meʻa kotoa pe ʻoku kole mai ʻe he Fakamoʻuí, kau ki ai mo ʻetau moʻuí, ʻoku mahuʻinga fau ia ʻi hono fakafehoanaki mo e hakeakiʻí. He ʻikai ke tau teitei lava ʻo fakakaukauloto atu: “ʻOku teʻeki ai mamata ʻe ha mata pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki ha loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”22

ʻOku totonu ke tau tali loto fiefia ʻa e faingamālie ke tupulaki ai ʻi ha mālohi fakalaumālie, ke aʻusia ha fiefia ʻoku mālohi, pea ke maʻu ʻiate kitautolu takitaha, ʻa e ʻuhinga moʻoni ʻo e moʻuí, kae ʻoua naʻa tau manavahē ki hono fielaulauʻi ʻo e moʻui fakaeākongá. Ko e feilaulaú, tautautefito ʻi he feilaulau maʻa Kalaisí, ʻa e fakamoʻomoʻoní—ʻoku tau tauhi moʻoni ʻa e ongo fekau lalahí ke ʻofa ki he ʻOtuá mo e kaungāʻapí. ʻOku ʻuhinga ʻa e feilaulaú te tau fai ha ngaahi lelei ʻi he māmaní.

ʻOku tau fakapapauʻi ki hotau laumālié ʻa hotau tuʻungá ʻi he taimi ʻoku tau ʻofa ai ki he Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá ʻaki hotau lotó, mālohí, fakakaukaú mo e iví. ʻOkú ne ʻomi ha faʻahinga malu ʻokú ne ʻai kitautolu ke tuku ʻetau tokanga taha pē kiate kitautolú kae vakai atu ki tuʻa ʻo mamata ki he niʻihi kehé—ki heʻenau ngaahi fie maʻú mo e ngaahi meʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá, ʻaki ha loto holi ke mahinoʻi mo tokoniʻi kinautolu. ʻI he talanoa fakatātā ʻo e Samēlia Leleí, ne mamata ʻa e taulaʻeikí mo e Līvaité ki he tangata fononga naʻe kafo ʻi he veʻe halá, ka naʻe ʻikai ke na mamata tptonu kiate ia. Ko e Samēliá pē naʻe mamata totonu ki he muli naʻe kafó, pea ko hono olá “ne manavaʻofa lahi, ʻo ne ʻalu [atu], ʻo nonoʻo hono laveá.”23 ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku lōmekina kinautolu ʻe he ongoʻi tuenoá. ʻE hoko ha faikehekehe lahi mei heʻetau feilaulaú.

Tukupaá

Ko e tukupā tuʻuloa te ne fakapapauʻi mai ʻa e fiefia ʻi he moʻuí ni mo e moʻui kahaʻú ʻa e tukupā ki he ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAló, ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau maʻu ʻi he tohi ʻa ʻAmenaí ʻa e fakaafe mahuʻingá ni:

“ʻOku ou loto ke mou haʻu kia Kalaisi, ʻa ia ko e Tokotaha Māʻoniʻoni ʻo ʻIsilelí, pea kau ʻi heʻene fakamoʻuí, pea mo e mālohi ʻo ʻene huhuʻí. ʻIo, haʻu kiate ia, pea ʻoatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia, pea fai atu ʻi he ʻaukai mo e lotu, pea kātaki ki he ngataʻangá; pea hangē ʻoku moʻui ʻa e ʻEikí ʻe fakamoʻui ʻa kimoutolu foki.”24

ʻOku ʻi ai ha talanoa ʻo ha tamai naʻá ne fakamohemohe hono fohá, pea ʻi heʻene hū mai mei he loki mohé naʻá ne fanongo ki ha meʻa naʻe tō ki he faliki. ʻI heʻene foki atú, naʻá ne sio atu ki hono fohá ʻoku tokoto mai ʻi he falikí ʻo ne ʻeke ange pe ne anga fēfē ʻene tō mei he mohengá. Naʻe talaange ʻe he kiʻi tamasiʻí, “ne ʻikai ke u tokoto lelei au ki he loto mohengá.” Fakapapauʻi ʻokú ke tō ki loto ʻi hoʻo tukupā ki he ʻOtuá.

Ko e konga koe ʻo e sino ʻo Kalaisí.25 ʻOkú ke kau ki ai. Kau kotoa ki ai, pea foaki mo maʻu tauʻatāina. Vakai moʻoni kiate kinautolu ʻoku mou feohí peá ke lava ʻo vakai kiate koe koeʻuhí ke lelei moʻoni hoʻo moʻuí, pea ko hamoʻui ngāue fakaetauhi, faitāpuekina, pea mo fakafiemālie. Ko ha moʻui faitāpuekina mo fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa ia kuó Ne ikunaʻi ʻa e meʻa kotoa pé pea te ke ikunaʻi foki ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Heʻene ʻaloʻofá.

ʻI he fahaʻitaʻu māfana ʻo e ʻAho Paionia ʻo e taʻu kuoʻosí ne fakakau ai ʻe he Kuaea Tāpanekalé mo e ʻOkesitulā ʻi he Temipale Sikueá ha tokotaha hiva Noauei ko Sīsolo. Ne ueʻi moʻoni e mātangá, kau ai mo au ʻi heʻene hivaʻi e hiva ko ia ko e “Slow Down” ʻa ia ʻokú ne fakamanatu mai e folofola ʻi he Ngaahi Sāmé, “Longo pē, pea ʻilo ko au ʻa e ʻOtuá.”26

ʻOku ou loto ke huluʻi atu ʻa e foʻi vitiō ʻo e hiva ʻa Sīsolo ʻi he polokalama ko iá, pea ʻi hoʻo fanongó, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke fakakaukau ki he pōpōaki te tau lava ʻo maʻu ha falala kakato ki he ʻOtuá pea mo ʻEne ʻofa māʻongoʻonga mo e finangalo lelei ke tāpuakiʻi mo poupouʻi kitautolu ʻi he meʻa kotoa peé. Pea ke fakakaukauloto ki he toputapu hono fakatukupaaʻi hoʻo moʻuú mo koe kiate Ia ʻi he meʻa kotoa pē.

ʻI he lotolotonga ʻo ʻeku puputuʻú

ʻI he taimi ʻo e fiemaʻu vivilí

ʻI he taimi ʻoku veiveiua ai ʻeku fakakaukau

Ne ongo mai ha leʻo angavaivai

Māmālie hifo, māmālie hifo, tuʻu maʻu

Tuʻu maʻu pea tatali, ki he Laumālie ʻo e ʻEikí

Māmālie hifo pea fanongo ki Hono leʻó

Pea ʻiloʻi ko e ʻOtua Ia

ʻI he taimi ʻo e faingataʻa

ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi taʻepauʻia ai

ʻI he taimi ʻoku taulōfuʻu ai ʻa e faingataʻa

Ne ongo mai ha leʻo angavaivai ʻaupito, matuʻaki haohaoa

Māmālie hifo, māmālie hifo, tuʻu maʻu, ʻa ʻeku fānau

Tuʻu maʻu pea tatali, ki he Laumālie ʻo e ʻEikí

Māmālie hifo pea fanongo ki Hono leʻó

Pea ʻiloʻi ko e ʻOtua Ia

Pea ʻiloʻi ko e ʻOtua Ia27

Māmālie hifo. Fakapapauʻi leva hoʻo fakakaukaú mo ho lotó ʻokú ke fili ʻa e ʻOtuá. Kumi ha taimi fakalongolongo ke ke tuʻulutui ai ʻi ha potu lōngonoa ʻo fakahā ki he Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalasí, ʻoku ʻa Ia koe, kuó ke tukupā, ʻi he sino mo e laumālie, kiate Ia, mo Hono ʻAló, pea mo e hala ʻo e ongoongoleleí. Pea ke muimui ki Heʻene tatakí, he taimí ni mo e kotoa ʻo hoʻo moʻuí. ʻOua naʻá ke toe veiveiua pe fakatatali ʻo toe fuoloa ange, ka ke hoko atu hoʻo taumuʻá mo e misiona ʻi he moʻuí. ʻOku taimi nounou pe ʻa e moʻui fakamatelié. ʻAi ke ke kau he laú koeʻuhí ke hoko hoʻo ʻitānití ko ha meʻa fakafiefia lahi, kae ʻikai ko ha fakaʻiseʻisa. ʻOku ʻikai nai ke ke ongoʻi ʻoku fakahaaʻi atu ʻe he Laumālié e moʻoni ʻo e meʻá ni? Laka atu ʻi he loto-falala.

ʻOku ou palōmesi atu ko e pale ʻa e ʻEikí ki heʻete līʻoa kakató ko ʻene foaki kotoa mai ʻa e “fua lahi, kuo faʻo lolo hifo, ʻo lulu fakataha, pea fonu mahuohuá.”28 Ko e tuʻunga moʻoni ʻo ʻEne toetuʻú ko ha fakamoʻoni ia ʻokú Ne maʻu ʻa e mālohi kotoa pē, te Ne fakahoko ʻa ia kotoa pē kuó Ne talaʻofá, pea ʻokú Ne fai pau ki ai. Ko Ia ʻa e moʻuí, pea ʻokú Ne hāʻele mai ke tau maʻu ʻa e moʻuí pea ke maʻu ia “ʻo lahi ʻaupito”.29 ʻOku ou fakahā atu ia ʻi heʻeku ʻilo ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻi toetuʻú. ʻOku fakahoko ʻe he foʻi moʻoniʻi meʻa ko iá ʻa e faikehekehe kotoa pē ʻi he māmaní pea ʻi he ʻitānití. ʻOku ou ʻoatu ʻEne tāpuakí mo ʻeku fakamoʻoní ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki