Ngaahi Fakataha Lotu 2020
Ko hono Matuʻuaki e Ngaahi Faingataʻa Kehekehe ʻo e Moʻuí ʻaki e Takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní


Ko hono Matuʻuaki e Ngaahi Faingataʻa Kehekehe ʻo e Moʻuí ʻaki e Takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní

Fakataha Lotu Fakamāmanilahi maʻá e Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻAho Sāpate 3 ʻo Mē 2020

Mālō e lelei kāinga. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito he hiva ko iá. Ko ha taha ia hoku ngaahi hiva manakó, pea ʻokú ne omi kiate au ha loto nonga mo ʻofa he taimí ni. ʻOku ou fie fakahaaʻi foki ʻeku loto-fakatōkilalo mo e ʻofa ke ʻi heni mo kimoutolu he efiafi ní. ʻOku ou maʻu ha loto-fakatōkilalo ʻaupito ke ʻiloʻi ha kakai tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní mo e ngaahi lotu kuo fakahokó. Pea ʻoku ou fie fakaaʻu ʻeku ʻofá ki homa ngaahi makapuná kuo teʻeki ke ma sio kiate kinautolu ʻi ha ngaahi māhina lahi. Fakatauange pē ʻoku nau fanongo mai mo ʻiloʻi e lahi fau ʻo ʻema ʻofa ʻiate kinautolú.

Kapau ne nau ʻi heni, te nau fakamoʻoni atu ki he foʻi moʻoni ko ia ʻoku ou saiʻia ʻi he ʻeá, ʻi ha faʻahinga tūkunga pē ʻo e ʻeá: laʻā, mokomoko, afā sinou, matangi, mana ʻo aʻu pē ki he ngaahi fuʻu matangi fakailifia ʻokú ne ʻomi e ngaahi fuʻu peau lalahí ʻo fasi mai ki he matātahí. Kuo lahi hake ʻi he taʻu ʻe 45 ʻemau hiki holo ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo e māmaní, pea ʻoku ʻi ai pē ngaahi pole ʻo e ʻeá ʻi he feituʻu takitaha. ʻI he Hihifo Lotoloto ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe ʻi ai e fatulisi lalahí mo e ngaahi ʻahiohió; ʻi he Tonga Hahaké, ko e ngaahi matangí: ʻi he Tokelau Hahaké, ko e ngaahi afā sinou, ʻuha mokoʻīʻií mo e afā ʻaisí; ʻi he Hihifó, ʻoku ʻi ai e ʻea mafana ʻo Sanitā ʻAná mo e ngaahi mofuiké. ʻI ʻAfilika Hihifó naʻe ʻi ai ha ngaahi ʻuha lōvai mo ha matangi efu mei he Hamataní; ʻa ia ko e ʻoneʻone kulokula mei ne puhi Sahala ʻi he funga ʻo e fonuá; ʻi ʻIulopé, ne ʻi ai e ʻuhá, ʻuha ʻaisi, sinou, mo e laʻā foki pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku hoko kotoa pē ʻeni ʻi he ʻaho ʻe taha; pea ʻi ʻEsiá, ne mau ongoʻi ai e mālohi ʻo e ngaahi afaá. Naʻe fakalata maʻu pē kiate au ʻa e ngaahi aʻusia ko ʻeni ʻi he ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e ʻeá. Ko e hā te u toe lea ʻakí? ʻOku ou saiʻia ʻi he ʻeá!

Neongo kotoa ʻeni, mo ʻeku vekeveke ke aʻusia ʻa Natula mo hono ngeiá, ʻoku ʻi ai ʻeku fakaʻapaʻapa lahi ki he mālohi mo e fakatamaki ʻe malava ke hoko ʻi he ngaahi tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e ʻeá. Neongo pe ko e hā e mālohi ʻo e fakatauele mo e fakaʻofoʻofa ʻoku ou mamata ki ai ʻi he mālohi ko iá, ka he ʻikai te u teitei fai ha meʻa ke uesia ai ʻeku moʻuí. He ʻikai pē te u teitei fili ke u tuʻu ʻi ha malaʻe ʻatā koeʻuhí pē ke u sio ʻi ha fatulisi; he ʻikai te u uku ki ha tahi ʻoku lolotonga ha fasi fakailifia mai e ngaahi fuʻu peau mālohi mo lalahí ʻi he matātahí; pea he ʻikai ke u ʻahiʻahiʻi ʻa Natula ʻaki ha ʻikai ke u feinga ki ha feituʻu malu ʻi ha teu ke haʻu ha ʻahiohio pe ko ha matangi. ʻOku ou ʻiloʻi lelei pē hoku ngataʻangá ʻo fakatatau ki he tuʻunga mālohi ʻo e ʻea ʻoku lolotonga hoko ʻi hoku ʻātakaí.

Kiate aú, ko ha heliaki mahuʻinga ia ʻo e moʻuí ʻa e mālohi ʻo e feliliuaki ʻa e ʻeá. ʻI heʻetau hū ki tuʻa mei hotau ngaahi matapaá ʻi he ʻaho takitaha, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi he fakafeʻiloaki mai ʻa e ngaahi tuʻunga kehekehe ʻo e ʻea fakatuʻasinó ka ʻoku kau foki ki ai mo e ngaahi taʻau mālohi fakalaumālié mo e ngaahi ʻahiʻahí. Neongo ʻe kehekehe pē e ngaahi tūkungá kiate kimoutolu takitaha, ka ʻoku tonu ke ne ueʻi kimoutolu ke mou fehuʻi, “Ko e hā e founga lelei taha ke u teuteu ai ki he ngaahi faingataʻa fakaʻaho ʻokú ne ʻākilotoa ʻeku moʻuí?”

ʻOku ou tui ʻoku tau fakahoko ʻeni ʻaki ʻa e meʻa ne naʻinaʻi mālohi mai ki ai hotau palōfita ko Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻi heʻetau konifelenisi ne toki ʻosí, ke muimui ki he “fanongonongo kāfakafa naʻá ne fakaava e kuonga fakakosipelí ni naʻe folofola e ʻOtuá, ‘Ko Hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻEni. Fanongo kiate Ia!’ [Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17].”1

Mahalo he ʻikai ke tau lava ʻo sio pe mahino kiate kitautolu e meʻa ʻoku tuʻunuku mai kiate kitautolú, ʻi ʻolunga ʻiate kitautolú, pe ʻi mui ʻiate kitautolú pe makupusi e ngaahi ivi takiekina mālohi ʻoku ʻikai ke tau faʻa lava ʻo ʻiloʻi ʻene haʻú, ka te tau lava ʻo loto-toʻa ʻi heʻetau fononga fakaʻahó kapau te tau “fanongo kiate Ia.” Naʻe faʻa lea ʻaki ʻe ʻEletā Boyd K. Packer, “Kapau ko e meʻa kotoa pē ʻokú ke ʻiló ʻa e meʻa ʻokú ke sio mo fanongo ki ai ʻaki ho mata mo ho telinga fakanatulá, ta he ʻikai ke ke [toe] ʻilo [koe] ki ha meʻa ʻoku lahi angé.”

Ko ha moʻoni maʻongoʻonga ʻo e ʻUluaki Vīsoné ʻa e foʻi moʻoniʻi meʻa ko ʻení: Kapau te ke fakafalala taha pē ki hoʻo vīsone mo e ʻilo fakafoʻituituí, ʻe fakangatangata ai pē hoʻo sio ki he fakatātā lahi ange ʻokú ne ʻātakaiʻi koé, pea ʻe tuʻu laveangofua ho laumālié. Naʻe toe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni ʻi he konifelenisi ne toki ʻosí:

“Kuo teʻeki ha taimi ʻe hulutuʻa pehē ai hono fiemaʻu ke ʻilo e founga ʻoku folofola atu ai ʻa e Laumālié kiate koé ka ko e taimí ni. ʻI he Toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e talafekaú. Te Ne ʻomi ha ngaahi fakakaukau ki ho ʻatamaí ʻa ia ʻoku finangalo e Tamaí mo e ʻAló ke ke maʻú. Ko Ia ʻa e Fakafiemālié. Te Ne ʻomi ha ongo ʻo e nonga ki ho lotó. ʻOkú Ne fakamoʻoni ki he moʻoní mo fakapapauʻi e meʻa ʻoku moʻoní ʻi hoʻo fanongo mo lau e folofola ʻa e ʻEikí.

“ʻOku ou fakafoʻou atu ʻeku kolé, ke mou fai ha meʻa pē ʻe lava ke fakalahi ai homou ivi fakalaumālie ke maʻu e fakahā fakataautahá.”2

ʻI he kuohilí, naʻá ku ʻilo ki he foʻi moʻoniʻi meʻa kāfakafa mo moʻoni ko ʻení ʻi ha ako fakalaumālie, ngaahi fefaʻuhi fakataautaha mo ha ngaahi tali foki ki heʻeku ngaahi lotú: Ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻilo mo teuteu ki ha faʻahinga ʻea pe matangi faingataʻá, ne ʻomi ai ʻe he ʻOtuá e talaʻofa mo e meʻaʻofa ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e fakahā fakafoʻituituí. Ko ha meʻaʻofa taʻe fakatataua ia ʻi heʻetau ngaahi moʻui fakaʻahó, ʻa ia “te ne fakahā kiate [kitautolu] ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke [tau] faí.”3

ʻI he taimi naʻá ku tupu hake aí, naʻá ku fakakaukau ko e fakahaá ko ha meʻa pē ia ki he kau taki ʻo e Siasí: pe kau palōfita, kau ʻaposetolo, mo e kakai matuʻotuʻá kae ʻikai ki ha taha kei siʻi hangē ko aú. ʻOku ou maʻu ha ʻilo kehe he ʻahó ni, pea ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻi he efiafí ni ko e fakahā fakafoʻituituí ko ha tāpuaki ia ʻoku fie maʻu ke tau fekumi ki ai. ʻE akoʻi ha ngaahi moʻoniʻi meʻa pea takiekina kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku mafesifesi ai hotau ngaahi lotó mo e fakakaukaú, akoʻi ngofua pea fakaava ia ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí. ʻE ʻi ai hamou niʻihi ʻe ongoʻi hangē ʻoku ʻikai ke ke mahuʻinga ki he ngaahi leʻo fakahinohino ʻa e ʻOtuá. ʻE hangē nai te ke ongoʻi he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke ke ongoʻi Hono leʻó ʻo hangē ko Leimana mo Lēmiuelá. ʻOua naʻá ke tui ki ai. ʻOku ʻatā hono laumālié ki he tokotaha kotoa pē. Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni kimuí ni, “Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke tau aʻusia … ha kihiʻi lelei kae toki tokoni mai ʻa e ʻOtuá—te tau lava pē ʻo maʻu ʻa e tokoni fakalangí ʻi he houa kotoa ʻo e ʻahó”4 ʻE tokoni atu e ʻOtuá ʻi he tūkunga ʻokú ke ʻi aí, taʻe ʻi ai ha ngaahi makatuʻunga. Naʻe folofola ʻa Sīsū, “Kole pea te ke maʻu.”5 ʻOku moʻoni ʻe fakaava pea toe ofi ange ʻa langi ʻi hoʻo lotomaʻulalo pea fekumi fakamaatoato ke mahino mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

ʻE faitāpuekina ho moʻuí pea mo e niʻihi kehé ʻi hoʻo ngāue loto-toʻa ʻi ha faʻahinga ueʻi pē pe kotoa ʻo e ngaahi ueʻi ʻoku ʻoatu kiate koe ʻe he Laumālié. ʻE lava nai ke u vahevahe atu ha aʻusia naʻá ne akoʻi mai kiate au ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení he ngaahi taʻu kuohilí? ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí, naʻá ku ʻā hake ʻi he valenga ʻo e poó pea maʻu ha ongo fakafiemālie fekauʻaki mo hoku ʻofefine lahi tahá, ʻi he taimi naʻe kei ako ai ʻi he ʻUnivēsiti ʻIutaá. Naʻá ku ʻā lelei ka naʻe ʻikai keu ongoʻi ha faʻahinga ongoʻi manavahē ʻe taha, ko e ʻofa pē ki ai, ka naʻá ku ongoʻi, hangē pē ʻokú ne ʻi ha fakatuʻutāmakí. Naʻa mau nofo ʻi Konekitikati, ka naʻe nofo ia he faʻahi ʻe taha ʻo e fonuá, ʻi ʻIutā. Naʻe haʻu ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení kia au: “Tā ki he kau polisí. Kole ange pe ʻe lava ke ʻalu ha kā polisi ʻo vakaiʻi e feituʻu ʻoku nofo aí.” Naʻá ku kiʻi momou ʻo feinga ke mahino kiate au e meʻa ne u ongoʻí, peá u toe fanongo ki he leʻó: “Tā ki he kau polisí.” Naʻá ku fai ʻa e meʻa pē ko iá. Naʻá ku tā ki he kau polisí. Naʻe ʻikai keu lava ʻo fakamatalaʻi ki he ʻōfisá ʻa e ʻuhinga totonu naʻá ku kole ai ʻeni ʻi he vālenga poó, ka naʻá ku talaange ki ai, te u houngaʻia ʻaupito kapau ʻe kātaki ʻo ʻave ha kā ke ʻalu ʻo vakaiʻi ʻa e feituʻu ne ʻi ai e fale hoku ʻofefiné. Naʻá ne fakapapauʻi mai te ne fai ia, pea naʻá ku toe foki fiemālie leva ʻo mohe. Naʻe ʻikai keu fuʻu manatuʻu ʻi he ʻaho hokó ʻa e meʻa naʻe hoko lolotonga e poó.

Hili ha ngaahi ʻaho lahi mei ai, ʻi haʻama fononga ki ʻIutā pea ʻi heʻema fakaʻuli ki homa hōtelé, ne ma fanongo ʻi he letioó naʻe puke ʻe he kau polisí ha tangata koeʻuhí ko ha ngaahi hia fakamālohi naʻe hoko ʻi he feituʻu ofi ki he ngaahi nofoʻanga ʻo e ʻUnivēsiti ʻIutaá. Naʻe pehē ʻe he lipōtí naʻe ʻi ai e finemui naʻe tāmateʻi ʻi ha efiafi ʻe taha ʻo e uike ko iá. Naʻe tuʻu fakafokifā e tā hoku mafú peá u manatuʻi ʻi he taimi pē ko iá ʻa e telefoni valenga pō ki he kau polisí ʻi he ngaahi ʻaho lahi kimuʻa angé. Naʻe ʻikai keu ʻiloʻi pe ko e efiafi tatau nai ʻeni pe ʻikai. Naʻe kau nai hono falé ʻi he ngaahi fale ne fakataumuʻa ki ai e ʻohofí? He ʻikai pē te u toe ʻiloʻi pau e meʻa naʻe hoko he pō ko iá, ka ʻoku ou ʻiloʻi ne fafangu au ʻi he valenga poó pea fakakouna au ke tā telefoni ke fakapapauʻi ʻa e malu ʻa hoku ʻofefiné ʻi ha tūkunga naʻe ʻikai ke malu.

ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ngali taulōfuʻu ai e ngaahi matangi ʻo e moʻuí, ka he ʻikai ha toe mālohi ʻe laka hake ʻi he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí he taimí ni. ʻI he pō ʻo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne ʻakoʻi ai ne foaki mai e meʻaʻofa taʻe fakatataua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻomi ki ho laumālié ha nonga mo ha fiemālie, ke “akoʻi … ʻa e meʻa kotoa pē” pea ke “fakamanatuʻi ʻa kimoutolu ʻi he meʻa kotoa pē,”6ke “tataki ʻa kimoutolu ki he moʻoni kotoa pē” pea “fakahā kiate kimoutolu ʻa e meʻa kotoa pē ʻe hoko maí.”7 ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke “fakafonu ʻa [hotau ngaahi laumālié] ʻaki ʻa e fiefiá.”8

ʻOku ngaohi au ʻe he ngaahi tāpuakí ni ke u loto-fakatōkilalo mo lōmekina au he ngaahi taimi ʻe niʻihi. ʻOkú ke ofo nai ʻi hono fakaafeʻi kitautolu ʻe Palesiteni Nalesoni ke fakahoko kotoa e meʻa te tau malavá ke maʻu e fakahā fakafoʻituituí pea fanongo ki he leʻo ʻo e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau ngaahi moʻuí? Kuó ke fakatokangaʻi nai e kaveinga ʻo e fakahā fakafoʻituituí mo e naʻinaʻi ke ʻiloʻi e meʻaʻofa ʻo e Laumālié ʻi hoʻo moʻuí ʻi he ngaahi konifelenisi ʻi he taʻu ʻe tolu fakamuimuí? Kuó u fakatokangaʻi ia pea ʻoku ou houngaʻia moʻoni ʻi heʻenau akonakí ke fakafenāpasi ʻetau ngaahi fakamoʻoní mo e moʻuí mo ʻetau ngaahi meʻafoaki fakafoʻituitui mo mahuʻinga ʻo e māmá mo e laumālíe.

ʻI he ngaahi ʻaho mo e ngaahi taʻu ʻoku hanganaki maí, te ke maʻu ha ngaahi aʻusia te ne fakahaaʻi atu e ngaahi founga kehekehe ʻoku ngāue mo lea atu ai ʻa e Laumālié ki hoʻo moʻuí. ʻOua naʻá ke tukunoaʻi e ngaahi ongo ko ʻení. Mahalo ko ha kiʻi fanafana leʻosiʻi pe ueʻi siʻi atu pē. Mahalo ko ha ongo pe foʻi fakakaukau pe ko ha fakahinohino hangatonu mo mahino. Mahalo pē ko ha ongo ʻokú ke toutou maʻu pe ko ha hingoa ʻo ha tokotaha. ʻOku ʻomi moʻoni pē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ha poto mo ha mahino ʻokú ne fakamaamaʻí ʻetau ngaahi fakakaukaú. Kuó u ʻosi aʻusia fakafoʻituitui e lahi taha ʻo e ngaahi fakahā ko ʻení mo ʻiloʻi kapau ʻoku toutou haʻu ha hingoa pe ko ha fofonga ʻo ha tokotaha ki heʻeku fakakaukaú, ʻoku fie maʻu leva ke toʻo hake ʻeku telefoni ʻo tā kiate kinautolu. Kuó u ako ke muimui ki he ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ueʻí neongo kapau naʻe ʻikai ke u sio ki ha ola pau. Kuo ʻosi fakatokanga mai ʻa e Laumālié kiate au ke ʻoua naʻá ku ʻalu ki ha ngaahi feituʻu pau pea ke tafoki mei ha kakai mo ha ngaahi ʻekitivitī pau. Ko e aʻusia ko ʻeni ʻo hono maʻu ʻo e Laumālié ke fanafana mo talanoa atu kiate koé, ko ha aʻusia ia he moʻuí kotoa. ʻOku ʻikai tuʻo taha pē ʻene hokó. ʻE tuʻo lahi haʻo ako ke fakafaikehekeheʻi e meʻa ʻokú ke fanongo ki aí mo e founga ʻoku fakahinohinoʻi ai koé.

Ko e hā hono ʻuhinga naʻá ku fili ke u lea atu ai fekau mo ʻení? ʻOku tatau pē ʻa e ʻikai ke tau lava ʻo sio pe ongoʻi kakato e ngaahi tuʻunga kotoa ʻo e ʻeá ʻi he ngaahi tafatafaʻaki ʻo e langí mo e ʻikai ko ia ke tau faʻa ʻilo maʻu pē ki he ngaahi tūkunga kotoa ʻi he ngaahi feituʻu ofi maí, kapau pē te tau fakaʻaongaʻi hotau mata mo e telinga fakanatulá ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi tūkungá, he ʻikai ke tau mateuteu ki he ngaahi fusi mālohi ʻo e moʻuí mo e ngaahi matangi ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú. ʻOku ou ongoʻi ko e lea totonu taha pē ʻoku totonu ke tau fanongo, ʻilo pea mahino kiate kitautolu kotoá ko e lea ʻo e Laumālié. Fakatauange ke mou fakahaohaoaʻi e lea ko iá ʻi hoʻo moʻuí. ʻI hoʻomou fakahoko iá, ʻe tākiekina, maluʻi, pea hiki hake kimoutolu ʻi he meʻa ʻaonga kotoa pē.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa, ngaahi tuongaʻane mo e tokoua, ʻoku ʻikai ko ha tokotaha ako au. ʻOku ʻikai ko ha mataotao au ʻi he folofolá. Ka ko e tokotaha tui au. ʻOku ou ʻiloʻi ko e Siasi moʻoni mo moʻui ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku moʻoni ʻa e maʻu fakahaá, pea ʻoku ava e matapā ʻo e langí kiate koe. ʻOku ou ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa hoku Fakamoʻuí. Ko ho Fakamoʻuí Ia pea ʻokú Ne finangalo ke tapuekina koe, maluʻi koe, hoko ko ha fakalaloa pea tataki mo hiki hake koe. ʻI he taimi ʻokú ʻikai ke mahino ai ki ha taha ʻa hoʻo fie maʻú, ʻoku mahino ia kiate Ia. ʻOkú Ne afioʻi ia. ʻOku ou tapou atu ʻi he ʻofa ke mou hanga ki he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho takitaha—kae ʻoua ʻe sītuʻa meiate Ia. Hanga kiate Ia ʻi he tui ki he ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku moʻoní. ʻOua naʻá ke tuku hoʻo veiveiuá, ngaahi manavaheé, pe ko e ngaahi meʻa ko ia ʻokú ne fakaʻaaki koe ʻi he poʻulí ke ne fakasītuaʻi koe mei he maluʻi mo e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní mo e ngaahi talaʻofa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻofeina lahi kimoutolu takitaha ʻe heʻetau Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

ʻOku ou lotua ke tali ʻe he ʻOtuá hoʻomou ngaahi lotú ʻo makehe mei ha toe taimi kimuʻa mo foaki atu e meʻaʻofa kotoa pē ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻokú ke fie maʻu ke ke laka atu ai ki muʻa ʻi he mouʻí–pea ʻoku ou fai ʻeni mo ha ʻofa lahi kiate kimoutolu takitaha. ʻE ʻi ai ha ngaahi ʻaho faingataʻa ʻi he kahaʻú. Ka ʻoku ou palōmesi atu ʻe ʻi ai mo ha ngaahi ʻaho fakaʻofoʻofa, fakafiefia mo nonga ʻe lanu pulū hono langí pea māfana hono ʻeá ʻi he kahaʻú, ʻi hoʻo tafoki kiate Ia ʻokú Ne maʻu e mālohi kotoa ʻo e langí mo e māmaní.

ʻOku ou fai ʻeni ʻi he loto ʻofa, ʻi he huafa toputapu ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Paaki