2011
Ko e Maama ʻo e ʻAló
Tīsema 2011


Kae ʻOua Ke Tau Toe Feʻiloaki

Ko e Maama ʻo e ʻAló

ʻOku tokoni e māmá ke tau sio ki he moʻoní—pea ke tau sio lelei ange ki ai.

Hili ʻeku ngāue ʻi ha ngaahi falekoloa vala ʻi he ngaahi taʻu lahi ʻo fakatau atu e vala ʻo e kakai tangatá, ne u poto lelei ʻi hono fakahoa e ngaahi soté mo e hēkesí mo e ngaahi suti ko ia ne u fakatau atú. Ne ola lelei ʻa e malava ko ia ke fakahoa lelei kinautolú, pea naʻe fiefia maʻu pē ʻa e kau fakataú ʻi he ngaahi suti ne u fili maʻanautolú.

Ka ʻi ha falekoloa ia ʻe taha, naʻe tuku e ngaahi sutí ia ʻi ha feituʻu naʻe ʻi ai e maama tiupi kae fakaʻaliʻali e soté mo e hēkesí ʻi ha feituʻu ia ʻe taha naʻe foʻi ʻuhila fuopotopoto pē. Naʻe kiʻi faingataʻa ʻa e faikehekehe ko ʻeni ʻi he māmá.

Naʻe faʻa hoko ʻa e ʻosi ange pē hono fili ʻe ha taha naʻe haʻu ʻo fakatau ha suti ʻe taha pe ua, te u ʻalu ʻo fili ha ʻū sote mo ha ʻū hēkesi ne u pehē ʻe feʻunga mo ia. Ka ko hono toʻo mai pē ʻo e ʻū soté mo e hēkesí mei he feituʻu ʻe tahá ʻo tuku he tafaʻaki ʻo e ongo sutí, naʻe fakaʻohovale ʻa e meʻa naʻe hokó—naʻe “liliu” e ngaahi lanú ia ʻi he maama foʻoú pea ʻikai ke nau hoa.

Naʻe lelei ange he taimi ne u ʻave ai ha suti ki he feituʻu naʻe fakaʻaliʻali ai e ʻū soté mo e hēkesí. Ka naʻa mo e founga ko ʻení, naʻe faʻa puputuʻu e kau fakataú ia, he naʻa nau fakatokangaʻi naʻe ʻikai tatau e ngaahi suti ia ʻi aí mo e ngaahi suti ne tau toki filí. Ko e suti ko ia naʻe lanumata ʻi he maama tiupí naʻe ʻasi lanu tukumisi ia, melomelo-tukumisi, pe lanu melomelo ʻi he ngaahi foʻi ʻuhila fuopotopotó. Naʻe hoko mo e ngaahi liliu tatau pē ki he lanu ʻuliʻulí, tukumisi mālohí, mo e lanu pulū mālohí.

Naʻe faʻa fie maʻu ke u fakaleleiʻi e palopalemá ʻaki ʻeku ʻave e kau fakataú ki ha matapā ofi mai pē ke nau sio ki he ngaahi suti naʻa nau filí ʻi he maama ʻo tuʻá. ʻI heʻemau sio ʻi he maama ʻo e laʻaá, naʻe vave ʻa ʻemau malava ke tala ʻa e ngaahi lanu moʻoní pea fai leva e ngaahi fili ʻoku feʻungá.

ʻOku tau fehangahangai mo ha ngaahi fili he ʻaho kotoa pē ʻi he māmaní ʻi tuʻa he falekoloa valá. Taimi ʻe niʻihi ʻoku hā kehe ʻa e ngaahi filí ni ʻi he ngaahi akonaki ʻa e tangatá. ʻOku nenefu ʻa e niʻihi tupu mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻa e māmaní. Mahalo ʻe ʻikai hā ngali tonu maʻu pē ʻa e ngaahi fili ʻoku tuku ʻi muʻa ʻiate kitautolú, pe te tau puputuʻu pe ko e hā e meʻa ʻoku moʻoni pe ʻikai moʻoní. Mahalo pē te tau fifili pe ʻe founga fēfē haʻatau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku moʻoní.

Kuó u ʻiloʻi ʻa e founga vakai ki he ngaahi fili ko ʻení ʻaki ʻa e maama, pe faʻifaʻitakiʻanga, ʻa e ʻAló, he naʻá Ne palōmesi, “Te u hoko foki ko hoʻomou maama ʻi he feituʻu maomaonganoá; pea te u tofa ʻa e hala ki muʻa ʻiate kimoutolu, ʻo kapau te mou tauhi ʻeku ngaahi fekaú; … pea te mou ʻilo nai ko au ʻoku tataki ʻa kimoutolú” (1 Nīfai 17:13; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe heʻetau feinga ke fili ʻaki ʻa e maama moʻoní ke tau fai ʻa e ngaahi fili totonú maʻa hotau ngaahi fāmilí pea maʻatautolú. Pea ʻi heʻetau fekumi ki he ʻOtuá ʻi he tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe ʻikai kākaaʻi ʻa kitautolu ka te tau ʻilo ʻa e leleí mei he koví (vakai, Molonai 7:16).

ʻI heʻetau fai e ngaahi fili ke muimui kiate Iá, kuo talaʻofa ai foki hotau Fakamoʻui ʻofeiná te Ne vahevahe ʻEne māmá mo kitautolu: “Ko e meʻa ko ia ʻoku mei he ʻOtuá, ko e māmá ia, pea ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá” (T&F 50:24).

Tā fakatātaaʻi ʻo e ʻatá ʻe David Stoker

Paaki