Rongorongo man Te Moan Beretitentii, Meei 2012
Te Kabobirimwaaka n te Maiu
Ti roko maia? Bukin tera ti mena ikai? Ti na nakea imwiin te maiu aei? Akea manga tangiran titiraki aikai a teimatoa n tuai ni kaekaaki.
Tariu ma mwaaneu aika a tangiraki, n te moaningabong aei I kan taetae nakoimi ibukin koaua aika akea tokiia―koaua ake a na kateimatoai maiura ao n nooria bwa ti na okiri mweengara ma te kamanoaki.
A ienikuri aomata n taabo nako. Te wanikiba e kabutimwaakaa ni korakoran intinin te tiete ni uotiia ana bwatintia aika a kakawaki ri aon kontenanti ma marawa ni kakioan bowi ma bitineti, katiaan mwioko, kakukurein te kamaangang, ao kawarakiia utu. Kawai ao taabo ni bane—n ikotaki ma kawairieta, kawai rinanon maunga, ao kawainmotoka—a uoti mirion ma mirion kaa, a kaonaki irouia mirion ma mirion aomata, n akea tokin te mwamwananga ao mwaitikurikurin kakaokoron biriakinan karaoan kanoan te bong koraki.
Ni butin te maiu ae rang ni birimwaaka e reke ara tai n tei moa tabeua te tai bwa ti kainnanoi ara iango—n iangoakin koaua aika aki bibitaki?
Ni kabotaua ma koaua aika akea tokiia, angiin titiraki ma tabeaiangara ni maiura ni katoa bong a aki rang ni kakawaki. Tera ara katairiki? Tera karan te katangaina ae ti na beenia iai? E na ira te butibooro Johnny? Titiraki n aron aikai ao a mwaiti riki n aron aika a bebete ao a kona n taobaraeaki n tain te kaangaanga, n te tai are a maraki ke a ikoaki ake a tangiraki iroura, ngkana e roko te aoraki n te mweenga ae marurung, ngkana e karina n aoraki temanna ao e a kaan ni matena. E korakora riki matairikin ara iango, ao e bebete ara konaa n ataia bwa tera ae moan te kakawaki ni koaua ao tera ae aki rangin kakawaki.
N te tai ae aki maan I kawara temanna te aine are e kekeiakina aorakina are kamamate i nanon te maan ae uoua te ririki. E kaotia bwa i mwaain bwakana n aoraki, e korakora katabeana n te bong koraki n aron kaitiakan ana auti ni katamaroa ao ni kanoaia ma bwain nanon nako te auti. E kawara ana tia koroira uatai n te wiki ao e kabanemwane ma ni kabanetai ni katoa namwakaina ni kaboo-kunnikai. E burenibwai kakaoakiia tibuna, ibukina bwa e korakora riki ana tabeaianga n taai nako n ana bwai aika moani kakawaki bwa tokina ana kamangaoaki ke nu uruaki irouia tibuna aika uarereke.
Ao ngkanne e a reke rongorongona irouna ae kakubanako bwa inanon maiuna ao iai aorakina ae kamamate ao e a reke raoi taekana bwa e na kona ni mate iai n te aro are e na rang ni kimototo ana tai ikai. E taku naba bwa ngke e ongo ana tutuo te taokita i aona, e a ataia n te tai ae waekoa bwa e nang kabonganaa nikiran ana tai ma ana utu ao raoraona ma te euangkerio bwa aan maiuna, bwaai aikai a tei ibukin bwaai are a rang ni kakawaki nakoina.
N aron ae iai taai tabeua aika a oota a kona n roko iroura ni kabane n te tai teuana ma teuana, e ngae ngke tiaki rinanon bwaai aika a riki. Ti noora matatana bwa tera ae rangin kakawaki inanon maiura ao ti na kanga ni maiu.
E taku te Tia Kamaiu:
“Tai kaiko ami bwai i aon te aba, ike e kang bwaai iai te koa ma te rara, ao a uruuru ma n irae taan ira:
“Ma kam na kaiko ami bwai nako karawa, ike a aki kang bwaai iai te koa ma te rara, ao a aki uruuru ma n irae taan ira:
“Bwa ike e mena iai ami bwai, ao a mena naba iai nanomi.”1
N ara tai n iango ke ni kainnanora ae rang ni korakora, e rokoroko ri karawa tamnein te aomata, n ukeukeran te kaeka mai karawa nakon ana titiraki aika a rang ni korakora n te maiu: Ti roko mai ia? Bukin tera ti mena ikai? Ti na nakea i mwin kitanakin te maiu aei?
Taian reke nakon titiraki aikai a aki kuneaki i nanoaan kunin booki n reirei aika a ririeta ke man ukerakin te Intanete. Titiraki aikai a ri aon te maiu ae mamate. A irekereke ma te maiu ae akea tokina.
Ti nako mai ia? Ngkana e aki taekinaki, ma te titiraki aei bon te iango ae aki kona n aki tabeakinaki, irouia aomata nako are a ataia bwa a kaman riki i mwaain te maiu ae mamate.
Te Abotoro are Bwauro e tuangiia I-Atenai i aon Tabukin Mwaati bwa “ngaira kanoan te Atua.”2 Ngkai ti ataia bwa rabwatara bon kanoaia ara karo aika mamate, ti riai ni kakaaea bwa tera nanon ana kibuntaeka Bwauro. E katanoataa te Uea bwa te tamnei ao te rabwata bon rabwatan te aomata.3 Ai ngaia are te tamnei bon kanoan te Atua. Te tia koroboki n Ebera e taekinna bwa “Taman rabwatara.”4 Tamneiia aomata ni koauana bon “natina mwaane ao natina aine aika E tangiriia.”5
Ti ota bwa taani kario aikai a kaungaira bwa ti na, kamatebwaia aron te bwai aei, rongorongo aika a koreaki aika a kaungaa ao koreakin iango aika a raka aroia. William Wordsworth te tia kario ae te i-Engiran 1770–1850 e korea teuana te koaua:
Bungiakira i aon te aba ikai kaanga te matu ao te mwamwaninga:
Te rabwata are iroura ngke ti bungiaki titebo ma te itoi.
E riki mangkoa i mwaain bungiakira nakon te maiu are mamate.
Ao e roko mai ke raroa:
Ti aki mwaninga bwaai ni kabane,
Ao tiaki n akean aki tauraoira,
Ibukina bwa ti kaonotaki ni bungiaki ma mwakoron te maiu n Atua i nanora
Mai iroun te Atua, are bon mweengara:
Ngkai ti ataei ti bon toma naba nako karawa!6
A iangoi mwiokoaia kaaro n reirei, ni kaungaa, ao n anga kairiiri ao katotoo. Ao n te tai are a iango kaaro, naati—riki te roronrikirake—a tabeki titiraki aika a kakawaki bwa bukin tera ti mena ikai? Ae taneiai te aba iai, e karaurauaki taekinakina nakon te rabwata ao ni bitaki taekinana, e aera bwa I I mena ikai?
Ti riai ni kakatonga ngaira bwa te Tia Karikibwai ae wanawana e karika teuana te aonaaba ao E katikuira ikai ma te rabunanimata ni mwaninga n aron rikira are mai mwaaina bwa ti aonga n rinanon te tai ni kataaki, te tai ni kakoauaira bwa ti aonga ni bwaati nakon bwaai ni bane ake E katauraoi te Atua ibukira bwa ti na karekei.
Ni kamatatana raoi, te bwai are kakawaki bukin rikira i aon te aba bwa karekean rabwatara n iriko ao n ri. Ti a tia n anganaki te bwaintangira ae inaomatara n rinerine. Ni kawai aika a ngaa, ti tekeraoi n rinerine i bon ibukira. Ti reiakinna ikai man baireara ae matoatoa baike ti taneiai iai ni karaoi i bon iroura. Ti kona ni kaokoroi bwaai i marenan te raoiroi ao te buakaka. Ti kaokoroi bwaai n aron aika a mao ao aika a karewe. Ti kunea bwa iai mwiia n irekereke nakon ara mwakuri.
Ongotaekara nakon Ana tua te Atua, ti kona n tau ibukin te “auti” are E taekinna Iesu ngke E katanoataa: “A bati nne ni maeka n Ana auti Tamau. … I nako ni katauraoi nnemi i mwaaimi …bwa ike I mena iai kam na mena naba iai.”7
E ngae ngke ti roko n te maiu ae mamate “kanikina ibukin te mimitong,” e reitanako te maiu n aki toki. Te roronrikirake e rimwin ana tai n ataei, ao e karaurau n roko bwa te ikawai. Man te taneiai are ti reiakinna ni kainnanoan reken karawa ibukin te ibuobuoki ngkai ti karaoi kawaira ni waakin maiura.
Te Atua, Tamara, ao Iesu Kristo, ara Uea, a tia ni katanea te kawai nakon te kororaoi. A weteira bwa ti na tou mwin koaua aika akea tokiia ao n riki iai ni kororaoi, n aron ae a kororaoi.8
Te Abotoro ae Bwauro e katitebooa te maiu nakon te kabobirimwaaka n te kouru are teretere ikanne aron kabwarabwaraana. Nakoiia I-Ebera e kairoroiia, “Ti na kaakeaa … te bure ae kai nimtira, ao ti na botumwaaka ni biribiri n te kabobirimwaaka ae kamenaaki i mwaaira.”9
Ni mamatennanora, ti bia aki tarariaoa te reirei ae wanawana mai iroun Te Minita: “Te kabobirimwaaka tiaki nakon te birimwaaka, ao te buaka tiaki nakon te korakora.”10 Ni koauana e bwaina te kanuanga temanna are e teimatoa ni karokoa te toki.
Ngkana I rairaki i aon ana kabobirimwaaka te maiu, I uringa te aekaki ni kabobirimwaaka teuana, n au bong n ataei. Ngai ma raoraou ti uoti ara waro iroura ao, man te kai ae marau ae te kai te wirou, ti karaoi booti n takaakaro aika uarereke. Ni kanimwan iena te kunnikai ae turaeangkura, ti kabwakaa ara booti anne ni kauaiaa ni karaangan Provo i Utah ae birimwaaka butina. Ti biri rietan mataniwin te karaanga ao n taratarai ara booti ake a uarereke n tebeteberake n aki akaaka n te aira ae birimwaaka ao n taai tabetai a buti raoi n are kamarawa.
N tain te uaia ae aron anne, ti noora teuana te booti are e rimoaiia ni kabane ni kaineta te toki are koteaki. Akea bwa, e a uotia te aira ni kaaniia nakon te marebu are korakora, ao e a mwemwerake nakon iterana ao e inako. E a uotaki ni mino ma n takaminomino, n aki kona n okira kawaina n te aira. N tokina e a roko nakon motirawana ae aki karaunano n te nei, ribuakon bwaai ni beibeti ma ake a koro ake a katobibia, n tauaki ni kamatoaki man kaon aroka mwaoti aika a kiriin.
Booti n takakaro n taai n ataei akea kabiia ibukin betiraoina, akea bweena ni kaeta butina, ao akea oini korakorana. Ni kantaningakina, aia tabo are kantaningaaki bon i nanon te ran—te kawai n tutuki.
Tiaki n aroni booti, ti a tia n anganaki anuara mai karawa ake a na kairi kawaira iai. Ti rin n te maiu ae mamate n aki beti n airan te maiu are buti ma te mwaaka n iango, n taratara, ao ni karekea.
Tamara are i Karawa E aki karuoira n te ran ibukin boraura ae akea tokina n akean karekean arora ike ti kona ni karekea mai Irouna te kairiiri ni kaetan okirikaakira ae rau. I taekina te tataro. I taekina naba te wirikiriki man te bwanaa ae tamaroa ao man rau; ao I aki mwaninga koroboki aika tabu, ake iai Ana taeka te Uea iai ma aia taeka burabeti—a karekeaki nakoira ni buokira ni karokoira raoi n te tia.
N taai tabetai n ara mition ae mamate, e kona ni kaoti n te aro ae aki koaua, te matangare ae kua, marakin te aoraki—n ikotaki ma tokin ikawaira, rokon te amwaitoro, te ririki ni kara, ao ai rinanon te bwai teuana ae ti atonga bwa te mate.
Ni kabane aomata aika iai aia iango a tia ni bon titirakiniia te titiraki ae raitaekaki n ae rang tamaroa iroun Iobi are ngkoa: “Ngkana tao e mate te aomata, ao e na manga maiu ke e aki?”11 E ngae ngke ti keiaki ni korakora ni kaakeaa te titiraki man ara iango, e aki toki n okioki. E roko te mate nakoiia aomata ni bane. E kawaria kaara ngke a nakonako n raanga aika mamaara. E ongo te aba ana wewete te mate irouia naake a karako n roko n nuukan kawaia ni boraun maiuia, ao n angiin te tai te mate e katoka ngarengareia ataei aika uarereke.
Ma tera are riki i mwin te mate? Te mate tokin bwaai ni kabane? Robert Blatchford, n Ana boki te Atua ao Raou, a konaaki ma butimwaean aia koaua Kiritian n aron te Atua, Kristo, tataro, ao te aki mamate ae onoti. E kamatata ma te ninikoria bwa te mate bon te toki ni maiura ao bwa akea ae kona ni kakoaua. Ngkanne te bwai ae riki imwiina ae kamimii. Nanououana ni bwaai aika a koaua e maenako nako aontano. E kaotaki ao n aki kamanoaki. N ae karaurau e moana namakinan okina nakon ana onimaki are e a tia ni bwainingareia ao n urua. Te bwai are e karika bitakin aroarona? E mate kainnabana te aine. Ma te uruaki n nano e nako nakon te ruu ike a tiku iai kauringaan maiuna n rabwata. E a manga taraa riki te ubu are e rangin mateakinna, N otinakona, e taku nakon temanna raoraona: “Boni ngaia, ao ngkai aitiaki ngaia. A bitaki bwaai ni kabane. Te bwai are e mena ikekei mai mwaaina ai akea. Ai bon tiaki ngaia. Tera ae kona n nako ngkana tiaki te tamnei?”
Imwiina e koroia: “Te mate bon tiaki te bwai ae a iangoia aomata. Bon tii taraan ae kanga ko nako nanon te ruu teuana. N te ruu arei ti na kuneia … aine ao mwaane aika a tangiraki ao naati aika a kakateke aika a tangiraki iroura ao aika a bua.”12
Tariu ma mwaaneu, ti ataia bwa te mate bon tiaki te toki. Te koaua aei e a tia n reiakinaki mairouia burabeti aika a maiu rinanon ririki. E kuneaki naba inanon booki aika a tabu. N ana Boki Moomon ti wareki taeka aika a onoti mani karaunano:
“Ao ngkanne ni kaineti ma aron te rabwata i marenan te mate ao te mangauti—Nooria, e a tia ni kaotaki nakoiu iroun te anera, bwa tamneia aomata ni kabane, man te tai are a kitana iai te rabwata ae mamate aio, eng, tamneia aomata ni kabana e ngae ngke a raoiroi ke a buakaka, a bon uotaki n okira mweengaia nakon te Atua are E angania te maiu.
“Ao ngkanne e na koro bukina bwa, tamneiia ake a raoiroi a na butimwaeaki nakon te aro ni kakukurei are e bon aranaki bwa bwaretaiti, n te aro ni motirawa, te aro n rau, are a na motirawa iai man aia kaangaanga ni kabane, ao man raraoma ni kabane, man nanokawakiia.”13
I mwin taurakina te Tia Kamaiu ao rabwatana e kaweneaki n te ruanimate i nanon tenibong, e manga rin te tamnei. E karabinoaki nako te atibu ao te Tia Kabooira are e a tia n uti e nakonako, ni kunnikaiaki n te rabwata n iriko ao n ri ae aki mamate.
Te reke nakon ana titiraki Iobi, “Ngkana e mate te aomata, e na manga maiu riki?” n te tai are Maria ao tabeman a kaineta te ruanimate ao a noriia uoman mwaane ni kunnikainiia n kunnikai aika a raneanea ake a taetae nakoiia: “Kam aera ngkai kam ukoukora Teuaare maiu i buakoia mate? E aki mena ikai, ma E a uti.”14
Bwa mwiin Ana tokanikai Kristo i aon te ruanimate, ti na bane ni manga kautaki. Aei te kamaiu n rabwata. E koroboki Bwauro: “Iai … rabwata aika bwain karawa, ao rabwata aika bwain aon te aba: ma bon te tamaroa teuana tamaroan bwain karawa ao te tamaroa teuana tamaroan bwain aon te aba.”15
Bon tamaroan bwain karawa ae ti ukeria. Bon rokon te Atua are ti tangiria ni maekanna. Bon te utu n aki toki are ti kani kaainna. Kakabwaia n aron akanne a karekeaki rinanon teimatoan te konabwai ae reitinako, te ukeuke, rairannano, ao te tokanikai n te kabane.
Ti roko mai ia? Bukin tera ti mena ikai? Ti nakea i mwin te maiu aei? N aki manga kainnanoaki titirakin te aonaba aikai a tiku n aki kabooaki. Mai kabin nanou ao inanon te nanorinano, I kakoaua bwa bwaai aikana I taekin a boni koaua.
Tamara are i Karawa e kimwareirei ibukiia naake a kawakin Ana tua. E tabeaianga ibukin te ataei are e bua, te roro ae tebwitabun ana ririki ae kakaonimaki, te kairake aei e tiotionako, kaaro aika taani kakaitara. Ma te nanoanga e taetae te Mwaatita nakoia naakai ao nakoia ni kabane: “Oki. Waerake. Mai riin. Oki nakon te mweenga. Mai nakoiu.”
Inanon teuana te wiiki ti na bukamarua te Itita. Ara iango e na oki nakon maiun te Tia Kamaiu, Matena, ao Mangautina. Ngkai Ana Tia Kakoaua ae onoti, I kakoaua nakoimi bwa E maiu ao E kantaningai okira ma te tokanikai. Te oki n ai aron anne bon ara bwai, I tataro n arana ae tabu―Iesu Kristo, ara Tia Kamaiu ao te Tia Kabooira, amen.
© 2012 iroun Intellectual Reserve, Inc. E tauaki mwiin katotongana. Boretiaki n te USA. Kariaiakaki n te Ingiriti: 6/11. Kariaiakan Rairana: 6/11. Rairan te First Presidency Message, May 2012. Kiribati. 10365 859