2012
Ite-faahou-raa i te varua no noela
Titema 2012


Parau poro‘i na te Peresideniraa Matamua, Titema 2012

Ite-faahou-raa i te varua no noela

Hōho’a
Peresideni Thomas S. Monson

E rave rahi matahiti i teie nei ei peresibutero apî, ua piihia vau e te tahi atu i te fare ma‘i no Roto Miti no te horo‘a i te haamaitairaa no te mau tamarii ma‘i. I to matou tomoraa’tu, ua ite atu matou i te hoê tumu raau noela e te mau mori anaana e te au, e ua ite atu i te mau puohu o tei puohu-maitai-hia i raro a‘e i te mau amaa. I muri iho ua haere atu matou na roto i te mau aroa, i reira te vaira te mau tamarii tamaroa e te mau tamarii tamahine—vetahi ua timâhia te rima e aore râ te avae, vetahi ra e mau mauiui paha o te ore e nehenehe e faaora-ohie-hia—tei farii mai ia matou ma te mata ataata.

Ua tuŏ maira te hoê tamaiti iti na‘ina‘i ia’u e ma‘i fifi to’na, « O vai to oe i‘oa ? »

Ua parau atu vau ia’na to’u i‘oa, e ua ani mai oia « E ti‘a anei ia oe ia horo‘a mai i te hoê haamaitairaa no’u ? »

Ua horo‘ahia te haamaitairaa, e a huri ai matou no te haere i rapae, na ô maira oia « Mauruuru roa ia outou ».

A haere rii noa ai matou, e ua faaroo vau i muri iho ia’na i te piiraa mai « E te taea‘e Monson, ia oaoa oe i te noela ». E ua vai mai te hoê ata rahi i ni‘a i to’na hoho‘a mata.

E varua noela to roto i taua tamaiti iti ra. Te varua no noela o te hoê ia mea o ta’u e ti‘aturi nei e, ua farii tatou paatoa i te reira i roto i to tatou aau e to tatou oraraa—eiaha no teie noa tau taa ê no te roaraa râ o te matahiti.

Ia vai ana‘e i roto ia tatou te varua no noela, e haamana‘o tatou Ia’na, no’na te mahana fanauraa ta tatou e faahanahana nei i teie pu‘e tau o te matahiti : « I nauanei hoi i fanau ai te Ora no outou i te oire o Davida, oia hoi te Mesia ra o te Fatu » (Luka 2:11).

I to tatou anotau nei, e ti‘araa faufaa to te varua horo‘a tao‘a i roto i te parau no te faahanahanaraa i te pu‘e tau no noela. Te uiui nei au e, e fana‘o anei tatou ia uiui ia tatou iho e, eaha te mau tao‘a o ta te Fatu e hinaaro ia’u ia horo‘a Na’na e aore râ na vetahi ê i teie pu‘e tau faufaa roa o te matahiti ?

E nehenehe ia’u ia parau atu e, te hinaaro nei to tatou Metua i te Ao ra ia tatou tata‘itahi ia horo‘a’tu Ia’na e i Ta’na Tamaiti i te tao‘a no te haapa‘o. Te mana‘o atoa nei au e, e ani Oia ia tatou ia horo‘a ia tatou iho, e eiaha e haapa‘o noa ia’na iho e aore râ te nounou tao‘a e aore râ ia riro ei taata tatama‘i mai ta Ta’na Tamaiti here i parau i roto i te Buka a Moromona.

« Oia mau hoi, ta’u e parau atu ia outou na, o tei roto ia’na te varua mârô ra, e ere oia i ta’u, no te diabole râ, o te metua oia no te mârô, e ua faaitoito oia i te aau no te taata e mârô ai te tahi i te tahi ma te riri.

« Inaha, e ere teie i te ture na’u, ia faaitoito i te aau o te taata i te riri te tahi i te tahi ; teie râ ta’u ture, ia faaruehia te reira » (3 Nephi 11:29–30).

I roto i teie tau tuuraa nehenehe roa no te îraa o te mau tau, aita e oti‘a no te mau taime e ti‘a ai ia tatou ia here e ia horo‘a ia tatou iho, tera râ e mau mea atoa te reira e morohi atu ra. I teie mahana te vaira te mau aau no te faaoaoa, te mau parau maitai no te parau, te mau ohipa e rave, e te mau varua no te faaora.

Ua papa‘i te hoê taata tei tuatapapa maite i te parau no te varua no noela e :

O vau te Varua no noela

E tomo vau i roto i te fare o te veve, ma te faaaraara i te mata o te mau tamarii hoho‘a mata mahea, i roto i te oaoa maere.

E tămarŭ vau i te rima paari o te pipiri tao‘a, e i muri iho a peni atu ai i te hoê tapa‘o anaana i ni‘a i to’na varua.

E tura‘i au i te ruhiruhia ia faaapî faahou ia ratou, e ia ata faahou mai te ata oaoa i mutaa iho ra.

E tape‘a ora vau i te aamu i roto i te aau o te tamarii-rii-raa, e e turama vau i te taoto i te mau moemoea tei firihia i te manamana.

E faatupu vau i te mau avae peepee no te pa‘iuma i te mau e‘a pouri ma te mau ete î, ma te vaiiho i muri i te mau aau maere no te maitai o te ao.

E tape‘a vau no te hoê taime iti i te puhura tao‘a i roto i to’na haere‘a etene e te haamau‘a, e ia faatae atu i roto i te here tapitapi i te tahi mau tapa‘o iti o te faatupu mai i te roimata oaoa—te roimata no te tamă i te mau reni o te oto.

E tomo vau i roto i te mau piha pouri o te fare auri, no te faahaamana‘o i te taata oto i te mea i ti‘a ia ravehia, e ia hi‘o i mua no te mau mahana maitai e vaira.

E haere marû noa vau i roto i te fare teatea maniania ore o te oto, ei reira te mau utu paruparu roa no te paraparau e ruru mamu noa ai i te aau mehara mau.

Na roto e tauatini rave‘a, e faatupu vau i te ao paruparu ia hi‘o i ni‘a i te hoho‘a mata o te Atua, e no te hoê taime iti noa e haamo‘e i te mau mea ha‘iha‘i e te ino.

O vau te varua no noela.1

E ti‘a anei ia tatou tata‘itahi ia ite faahou i te varua no noela—oia te Varua o te Mesia.

Nota

  1. E. C. Baird, « Christmas Spirit », i roto James S. Hewitt, nene‘iraa Illustrations Unlimited (1988), 81.

Haapiiraa no roto mai i teie parau poro‘i

A faaite ai outou i te parau poro‘i a te peresideni Monson i te utuafare, a haamana‘o i te haapapû i te uiraa ta’na i ui, eaha te mau tao‘a ta te Fatu e hinaaro ia outou ia horo‘a Na’na e aore râ na vetahi ê i teie pu‘e tau. A faaitoito i te mau melo o te utuafare ia tapa‘o i to ratou mana‘o (e aore râ, no te mau tamarii rii, ia papa‘i i te hoê hoho‘a) no ni‘a i te huru no te « ite faahou i te Varua no noela—oia te Varua o te Mesia ».

Nene’i