2015
Ngaahi Fakaʻapaʻapa mei he Meʻafakaʻeiki ʻo ʻEletā Richard G. Scott
Ko e Manatu Melie kiaʻEletā Richard G. Scott


Ngaahi Fakaʻapaʻapa mei he Meʻafakaʻeiki ʻo ʻEletā Richard G. Scott

28 Sepitema 2015, Tāpanekale Sōlekí

ʻĪmisi
grandsons carrying casket

ʻI ʻolungá: Ke fakalāngilangiʻi e ngāue ʻa ʻEletā Sikoti ʻi he Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití, ne foaki ai ha fuka ʻAmelika kia Maikolo ko e foha ʻo ʻEletā Sikotí. Naʻe hoko ʻa e makapuna tangata ʻo ʻEletā Sikotí ko e kau fatá. Ko e feʻiloaki ha taha mo hono ʻofefine ko Mele Lií, pea mo hon husepāniti ko Pulusí ʻi he ouau i faʻitoká. Toʻohemá: Ko e meʻa ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo kau kia ʻEletā Sikoti, ko ha “kaumeʻa mamae mo e kaungā=ngāue ʻi he ʻEikí.” Peesi hanga maí: Ko e tuʻu laine ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he hūʻanga ki he Tāpanekalé ʻi hono fakahaʻele mai ko ia e meʻafakaʻeikí ki lotó.

Michael W. Scott, foha

“Naʻe ʻikai tupuʻi Siasi ʻemau tamaí ʻi hono fāʻeleʻi maí, pea neongo naʻe mēmipa ʻene faʻeé, ka naʻe taʻu lahi ʻene māmālohí. … Naʻe toki kau pē ki he ngaahi polokalama ʻa e Siasí he taimi naʻe toki kumi mai ai ha taha ki ai ke na oó. ʻOku ou ʻilo fakapapau naʻe ʻikai ke ʻilo ʻe he kau taki ko iá ʻe hoko ʻa e talavou naʻa nau tokoniʻí ko ha taki mahuʻinga ʻi he Siasí. ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ko hai e kakai ko iá, ka ʻoku ou fakamālō kiate kinautolu. Mahalo ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe fuʻu lelei ai hono tokoniʻi ʻe heʻemau Tamaí e toko tahá—ʻa e māmālohí, tuēnoá, loto-foʻi, loto mamahí—koeʻuhí he ko e tuʻunga ia naʻá ne ʻi ai heʻene kei siʻí, ko ia ʻa e tokotahá, ko ia naʻe tokoniʻi mo fakahaofi maí. …

“Naʻe fonu fiefia mo nēneneka e moʻui ʻemau Tamaí. Naʻe manako he mūsiká pea naʻe tā-valivali. … Naʻá ne saiʻia he fekumí (exploring). Ko e ʻeveʻeva lelei taha ki aí, ko hono tānaki e fānaú ʻo fakaheka kimautolu ʻi ha kiʻi kā Tatisani (Datsun) pea ʻeva lōloa holo he funga fonuá. …

“Naʻe hoko ʻemau Tamaí ko e sīpinga fakaʻofoʻofa ʻo e fehangahangai mo e faingataʻá. Ko ha sīpinga ʻe taha ko e founga naʻá ne tali ʻaki e mate ha toko ua ʻo ʻene fānaú. ʻI he taimi naʻe mālōlō ai ha pēpē ʻemau ongomātuʻá ʻi hano fāʻeleʻi mai, pea toe mālōlō mo Lisiate leka hili ha māhina ʻe ua mei ai ʻi hono taʻu uá ko ha mahaki mafu, naʻe makehe moʻoni hono tali ia ʻe heʻemau tamaí. Naʻá ne fāʻofua ki heʻmau Faʻeé he pō ko iá ʻo ne pehē ange kiate ia, ‘ʻOku ʻikai fie maʻu ke ta hohaʻa, he naʻe fanauʻi ia ʻi he fuakavá. ʻOku tau maʻu ʻa e fakapapau te ta toe maʻu pē ia ʻi he kahaʻú. ʻOku ʻi ai ʻeni ha ʻuhinga ke toe lelei ange ai ʻetau moʻuí. ʻOku ʻi ai hota foha kuo ʻalu ki he puleʻanga silesitialé he naʻá ne mate kimuʻa ʻi hono taʻu valú.’ Naʻe ʻikai ke ne ʻita ka naʻá ne maʻu e ʻamanaki leleí; naʻe ʻikai ke ne lotofoʻi ka naʻá ne fakamālohia ʻene loto fakapapaú; naʻe ʻikai ke ne loto veiveiua ka naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻene tui kia Kalaisí. …

“Naʻá ne fili ke ʻai ke lelei e meʻa kotoa, pea naʻe hoko ia. Mahalo ko e meʻa fisifisimuʻa tahá ʻene mali mo ʻemau Faʻeé.”

ʻEletā D. Todd Christofferson ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

“Naʻe ongoʻi ʻe [ʻEletā Sikoti] ko hono tufakanga mei he ʻEikí ke ne fakahoko atu e nonga faifakamoʻui ʻo e ʻaloʻofa ʻa Kalaisí, kiate kinautolu ne maʻungatāmaki ʻenau moʻuí— ʻa e kafó, mafasiá, taulōfuʻú, taumuʻavaleá, faiangahalá pea mo kinautolu ne lavetukia ʻi ha faiangahala ʻa ha niʻihi kehé. Naʻá ne fakaafeʻi fakamātoato ʻa e taha kotoa ke fekumi ki he ʻEikí ʻi he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea maʻu ai ʻa e fiemālié, fiefiá mo e nēkeneká. …

“Naʻe aʻusia ʻe ʻEletā Sikoti ʻa e lelei tahá he taimi naʻá ne akoʻi mo fakamoʻoni ai ʻo kau ki he ʻaonga taʻefakangatangata ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí pea mo e fiefia ʻoku maʻu he tafoki ki he ʻOtuá. …

“Naʻá ne hanga mo hono ʻofaʻanga ko Sēiní ʻo akoʻi maʻu pē kimautolu ʻi heʻena faʻifaʻitakiʻanga ʻo e ʻuhinga ke ʻofa mo fakamahuʻingaʻi hoto hoa ʻi he nofo malí pea fakatefito e ngāue fungani ʻa ha taha ʻi heʻene fānaú. Kuo ueʻi fakalaumālie ha toko lauiafe, naʻa mo ha lauʻi miliona, ʻe he sīpinga ko ia ʻo e ʻofá ʻi he ngaahi taʻu lahi ne hoko aí. …

“Naʻe vave maʻu pē ʻa ʻEletā Sikoti ke fakalotolahi, fakahaaʻi ʻa e loto-falalá, pea vēkeveke ke fakahīkihikiʻi mo fakahaaʻi ʻene ʻofá. Pea ko ʻene founga ia ki he kakai tangata mo fafine ʻi he feituʻu kotoa pē, ʻo aʻu pē ki he fānaú. Naʻe māʻolunga ʻene fakahinohinó mo fakapotopoto pea naʻe fai maʻu pē. Hangē naʻe ʻikai teitei fiu ʻa ʻEletā Sikoti ia ʻi he faleʻí, akoʻí, mo e poupoú ʻo tatau ai pē pe naʻe fai fakatāutaha pe fakakulupu. He ʻikai lava ke u talaatu ʻa e tuʻo lahi mo e founga kuo fakahā mai ai ʻe ha kakai tokolahi ʻi he feiutuʻu lahi, ha meʻa ne nau ako meia ʻEletā Sikoti—taimi ʻi heʻenau kei toʻu tupú—kuo tākiekina ai ʻenau moʻuí mo e ngāué talu mei ai.”

ʻĪmisi
casket being brought into Tabernacle

ʻI ʻolungá: Ke fakalāngilangiʻi e ngāue ʻa ʻEletā Sikoti ʻi he Tautahi ʻa e ʻIunaiteti Siteití, ne foaki ai ha fuka ʻAmelika kia Maikolo ko e foha ʻo ʻEletā Sikotí. Naʻe hoko ʻa e makapuna tangata ʻo ʻEletā Sikotí ko e kau fatá. Ko e feʻiloaki ha taha mo hono ʻofefine ko Mele Lií, pea mo hon husepāniti ko Pulusí ʻi he ouau i faʻitoká. Toʻohemá: Ko e meʻa ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo kau kia ʻEletā Sikoti, ko ha “kaumeʻa mamae mo e kaungā=ngāue ʻi he ʻEikí.” Peesi hanga maí: Ko e tuʻu laine ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo e Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he hūʻanga ki he Tāpanekalé ʻi hono fakahaʻele mai ko ia e meʻafakaʻeikí ki lotó.

Palesiteni Russell M. Nelson, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá

“ʻOku ou manatuʻi lelei e taimi naʻá ma folau ai ki ʻAmelika Lotoloto ʻi ʻEpeleli ʻo e 1990. Ne u fiefia ʻi heʻeku sio ki hono akoʻi ʻe ʻEletā Sikoti e kau faifekaú mo e kāingalotú ʻi he lea faka-Sipeiní. Ne ʻikai ngata ʻi heʻene pōtoʻi lelei he leá; naʻá ne fuʻu lelei ʻaupito—ʻo longomoʻui mo fiefia ʻi heʻene faiako ʻaki e Laumālié. …

“Naʻe ʻikai fietūkua e ivi mālohi ʻa ʻEletā Sikoti ke fakakau mai e kakaí ʻi ha faʻahinga feituʻu pē naʻá ne ʻaʻahi ki ai. Naʻá Ne fakatapui ʻene moʻuí ke tokoni ki he kakai kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ko e tangataʻifonua fē, matakali fē pea mo ʻenau lea fakafonuá. Naʻe mahino kiate ia ʻa e mahuʻinga ʻo e laumālie taki taha naʻe fetaulaki mo iá.

“ʻOku ʻiloa ʻa ʻene manavaʻofá. Kuó u mātā ʻene faiakó. Kuó u mātā ʻene hiki hake niʻihi kehé. Kuó u mātā ʻene ʻofa he kakai he funga ʻo e māmaní.”

Palesiteni Thomas S. Monson

“Naʻe malava ʻe [Eletā Sikoti] ʻo fakahoko ha faʻahinga ngāue pē ne ʻoange kiate ia, pea naʻá ne fakahoko kakato ia ʻi he taukei moʻoni. …

“Kuo tau lahi ʻetau maʻu ʻi hotau lotolotongá ʻa Lisiate G. Sikoti, ko ha tangata anga fakaʻeiʻeiki pea ko ha tangata ʻa e ʻOtuá. Naʻe tāpuekina ʻa Lisiate ʻaki ha ʻatamai mohu fakakaukau, ha ʻatamai poto, mo ha laumālie manavaʻofa. …

“Naʻá ne ʻofa ʻi he kakaí. Naʻá ne ʻofa ʻi hono fāmilí. Naʻá ne ʻofa ʻi heʻene Tamai Hēvaní. …

“Naʻe hanga ʻe he malimali ʻa Lisiaté ʻo ʻai ke faingofua hono vahevahe ʻe ha taha hono lotó. Naʻe tatau pē ʻene ongoʻi fiemālie ke feohi mo e masivá mo e fakaʻofá, ʻo hangē ko ʻene feohi mo e kau tuʻumālié mo e kakai ʻiloá. …

“Ko ha taha angavaivai ʻa Lisiate. Naʻá ne akoʻi kitautolu ʻi he ʻofa … ko e ngaahi lēsoni ʻo e loto-toʻa, ʻo e faʻa kātaki, ʻo e tui, pea mo e ngaahi lēsoni ʻo e moʻui līʻoa. Ne akoʻi ʻe Lisiate G. Sikoti e ngaahi meʻá ni kotoa ʻi he lea mo e ngāue fakatouʻosi.”

Paaki