2015
ʻEletā Richard G. Scott Tekaki Hono Lelei Tahá Ki he Ngāue ʻa e ʻEikí
Ko e Manatu Melie kiaʻEletā Richard G. Scott


ʻEletā Richard G. Scott: Tekaki Hono Lelei Tahá Ki he Ngāue ʻa e ʻEikí

“[ʻI heʻeku hoko] ko e taha ʻo ʻEne Kau ʻAposetolo kuo ʻosi fakamafaiʻi ke fakamoʻoni ʻo kau kiate Iá, ʻoku ou fakamoʻoni fakamātoato atu ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí, kuó Ne toetuʻu, mo ha sino nāunauʻia ʻi he ʻofa haohaoa.”1

ʻĪmisi
Richard G. Scott with wood panel background

Taupotu ki ʻolungá: Lauʻi tā ʻi he angalelei ʻa e Deseret News

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ha holi ke fai ʻa e meʻa ʻoku totonú heʻene kei siʻí, neongo naʻe faingataʻa. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sikoti, “ʻI he taimi naʻá ku kei siʻi aí, naʻá ku fai ha fuakava mo e ʻEikí te u līʻoa hoku lelei tahá ki heʻene ngāué.”2 Naʻe hanga ʻe heʻene tauhi angatonu ʻa e fuakava ko iá, ʻo tākiekina ʻene ngaahi filí ʻi he toenga ʻene moʻuí. Naʻá ne hoko ko ha faifekau taimi-kakato, ko ha palesiteni fakamisiona, ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú, pea mo ʻene hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí.

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Lisiate Kōtoni Sikoti ʻi Pokatelo, ʻAitahō, ʻAmelika, ʻi he ʻaho 7 ʻo Nōvema, 1928. ʻI hono taʻu nimá, naʻá ne hiki ai mo hono fāmilí ki Uasingatoni D.C., ʻa ia naʻe ngāue ai ʻene tamaí ʻi he Potungāue Ngoue ʻa ʻAmeliká ʻi he malumalu ʻo ʻEletā ʻEselā Tafu Penisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe hoko ko e sekelitali ʻo e ngoué.

ʻĪmisi
Kenneth and Mary Scott family

Toʻohema ʻi ʻolungá: ʻI hono poupouʻi ʻo Lisiate ʻe heʻene ongo mātuʻá, naʻá ne saiʻia ai ʻi hono veteki ha meʻa, ako ki he anga ʻenau ngāué, mo hono toe fokotuʻutuʻu kinautolú. ʻI ʻolungá: Kēneti mo Mele Sikoti mo ʻena fānaú (mei toʻohemá): Sēloti, Ueini, Uolotā, Mīseli, mo Lisiate.

Naʻe ʻikai faʻa maʻulotu ʻa e fāmili ʻo Lisiaté heʻene kei talavoú. Naʻe akoʻi ange ʻe heʻene ongomātuʻá, ko Kēneti mo Mele, ha ngaahi ʻulungaanga lelei, ka naʻe ʻikai ke kau ʻa Kēneti ki he Siasí ʻi he taimi ko iá, pea naʻe māmālohi pē ʻa Mele. (Naʻe toki kau ʻa Kēneti ki he Siasí kimui, pea naʻá ne toki mālohi ai mo hono uaifí ʻi he Siasí, ʻo na ngāue ʻi he Temipale Uasingatoni D.C. ʻi ha ngaahi taʻu lahi.) Naʻe tātaitaha pē e maʻulotu ʻa Lisiaté, ka naʻe fakalotolahi ki ai e ngaahi kaungāmeʻa leleí, kau pīsopé, mo e kau faiako fakaʻapí.

Ko ha talavou anga fakafaingofua ʻa Lisiate heʻene ʻi he ako māʻolungá. Naʻá ne hoko ko e palesiteni fili ʻo e kalasí, ifi e meʻalea kalānetí ʻi ha kau ifi, peá ne tā ʻa e nafa lahí ʻi he kau ifi laká. Neongo naʻá ne lavameʻa ʻi he akó pea lahi hono ngaahi kaungāmeʻá, ka naʻá ne ongoʻi tuenoa mo pea ʻikai faʻa lototoʻa. Naʻá ne toki ʻilo kimui heʻene hoko ko ha faifekaú “ʻoku ʻikai fie maʻu ʻa e ngaahi ongo ia ko iá ke hoko ko ha konga ʻo ʻeku moʻuí kapau ne mahino moʻoni kiate au ʻa e ongoongoleleí.”3

ʻĪmisi
brothers playing musical instruments

ʻI ʻolungá: Ko Lisiate (lotomālie) mo hono ngaahi tehiná. Toʻohema ʻi ʻolungá: Naʻe ʻosi ʻa Lisiate mei he ʻUnivēsití ʻi he 1950 mo ha mataʻitohi ʻi he ʻenisinia fakamakēnikí. Toʻohemá: Ko Lisiate, ʻi he kalānetí, mo hono ngaahi tokouá.

ʻI he taimi ne tutuku ai ʻa e akó ʻi he faʻahitaʻu māfaná, naʻe fai ʻe Lisiate ha ngaahi ngāue kehekehe ke fua ʻaki ʻene akó. ʻI ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha naʻá ne ngāue ai ʻi ha vaka toutai tofe ne mavahe mei he matāfanga ʻo Longo ʻAilaní, Niu ʻIoke. Naʻá ne fononga ki ʻIutā ʻi ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha ke ngāue maʻá e potungāue vaotātaá ʻi hono tutuʻu hifo e ʻuluʻakaú; naʻá ne toe fakaleleiʻi foki ʻa e hālanga-lēlué. ʻI ha faʻahitaʻu māfana ʻe taha naʻá ne kole ke ne ngāue ʻi he Kautaha Paʻake ʻa ʻIutaá, neongo ne nau talaange kiate ia ʻoku ʻikai ha ngāue ʻe ʻatā. Naʻá ne loto ke ne fufulu e ʻū peletí ʻi ha uike ʻe ua taʻe-ha-totongi. Naʻá ne fakakaukau ko e koloa pē ha feituʻu ke ne nofo ai mo ha meʻatokoni ke ne kai. Naʻe fakangāueʻi ia hili ʻene fakahaaʻi ha loto vēkeveke ke tokoni ʻi he feimeʻatokoní kae pehē foki ki hono fufulu ʻo e ʻū peletí.4

Hili e ako māʻolungá, naʻe ako ʻa Lisiate ʻi he ʻUnivēsiti Siaosi Uasingatoní ʻi Uasingatoni, D.C., ʻo maʻu ha mataʻitohi B.A. ʻi he ʻenisinia fakamakēnikí ʻi he 1950.

Fakakaukau ki he Ngāue Fakafaifekaú

ʻĪmisi
Richard G. Scott as a missionary

ʻI laló: Naʻe hoko ʻa ʻEletā Sikoti ko ha faifekau ʻi ʻUlukuai. Taupotu ki laló: Hili ʻene ngāue fakafaifekaú naʻá ne mali mo Sēini Uatekini ʻi he Temipale Manitai ʻIutaá ʻi Siulai 1953.

ʻI hono taʻu 22, naʻe teʻeki ke ne fuʻu fakakaukau ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Ka naʻe kamata ke ne fakakaukau ki ai hili ha talaange ʻe ha finemui naʻá ne faikaumeʻa mo ia, ko Seini Uatekini, “Te u mali ʻi he temipalé mo ha tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau, ʻi he taimi te u mali aí.”5 Naʻe kamata ke ne lotu fekauʻaki mo e ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú pea kamata ke ne talanoa ki ai mo e pīsopé. Naʻe ui ia ke ne ngāue ʻi ʻUlukuai, mei he 1950 ki he 1953.

Naʻe ako ʻa Sēini ʻi he ʻUnivēsiti Siaosi Uasingatoní ki he hulohula fakaonopōní mo e sōsiolosiá. Naʻá ne ʻosi ʻi he 1951 peá ne ngāue fakafaifekau leva ʻi he tokelauhihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Hili ha uike ʻe ua mei he foki mai ʻa ʻEletā Sikoti mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻá ne sila mo Sēini ʻi he Temipale Manitai ʻIutaá, ʻi Siulai 1953. Naʻá ne vahevahe ʻi he konifelenisi lahí ʻo kau ki he sila ko iá, “ʻOku ʻikai haku mālohi ke fakamatalaʻi e nonga mo e melino kuo fakapapauʻi mai kapau ʻe hokohoko atu ʻeku moʻui tāú, ʻe lava ke u fakataha mo hoku ʻofaʻanga ko Sēiní pea mo ʻema fānaú ʻo taʻengata, makatuʻunga he ouau toputapu ne fakahokoʻaki e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fale ʻo e ʻEikí.”6

ʻĪmisi
Richard and Jeanene Scott on wedding day

Ne tā tuʻo lahi hono fakahoko ʻe ʻEletā Sikoti ʻi heʻene moʻuí ha ngaahi fili māʻoniʻoni neongo e ʻahiʻahí mo e teke mei he fakatamaikí. Naʻe pehē e taimi naʻá ne tali ai ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne manatu ʻo pehē: “Naʻe feinga ʻa e kau palōfesá mo e ngaahi kaungāmeʻá ke fakalotoʻi au ke ʻoua te u tali ʻa e uiuiʻi ke ngāue fakafaifekaú, ʻo nau faleʻi mai ʻe uesia ʻeku taumuʻa ke u hoko ko ha tokotaha ʻenisiniá. Ka ʻi ha taimi nounou hili ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻe filiʻi au ki he Polokalama foʻou ʻa e Tautahí ki he Ivi faka-ʻĀtomí. … ʻI ha fakataha ne fekauʻi au ke u tataki, naʻá ku ʻilo ai ha taha ʻo e kau palōfesa ne nau faleʻi au ke ʻoua te u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú ʻokú ne ʻi he tuʻunga ʻi lalo hifo ia ʻiate au. Ko ha fakamoʻoni mālohi ia kiate au ki hono tāpuekina au ʻe he ʻEikí heʻeku fokotuʻutuʻu ke tonu e ngaahi meʻa ʻoku ou fakamuʻomuʻá.”7

Hili ha taʻu ʻe nima mei he mali ʻa ʻEletā mo Sisitā Sikotí, naʻá ne fakamatala ne na foua ha meʻa naʻe ui “ko ha aʻusia fakatupulaki”—ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa kuo iku ʻo hoko ko ha tāpuaki ki hono fāmilí. Naʻá na maʻu ha ʻōfefine mo ha foha he taimi ko ʻení, taʻu tolu mo e taʻu ua. Naʻe lolotonga feitama ʻa Sisitā Sikoti ko ha kiʻi pēpē fefine. Meʻapango pē, ne siʻi mālōlō ʻa e pēpeé ʻi hono fāʻeleʻi maí.

Hili pē ha uike ʻe ono mei ai, ne mālōlō hona foha taʻu uá hili ha tafa mafu ne fakahoko kiate ia. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sikoti:

“Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻeku tamaí ʻia Lisiate leka ka naʻe teʻeki ai ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí he taimi ko iá. Naʻá ne pehē ki heʻeku faʻē māmālohí, ʻʻOku ʻikai ke mahino kiate au pe ʻoku founga fēfē hono matatali ʻe Lisiate mo Sēini e mole ko ʻeni ʻena fānaú.’

“Naʻe ueʻi ʻe he Laumālié e Fineʻeikí, ʻo ne pehē ange, ‘Kēneti, kuo nau ʻosi sila ʻi he temipalé. ʻOkú na ʻiloʻi te na toe feʻiloaki mo ʻena fānaú ʻi he taʻengatá kapau te na moʻui angatonu. Ka he ʻikai ke ta maʻu hota ngaahi foha ʻe nimá koeʻuhí kuo teʻeki ai ke ta fakahoko ʻa e ngaahi fuakava ko iá.’

“Naʻe fakalaulauloto ʻeku tamaí ki he ngaahi lea ko iá. Naʻe kamata ke ne feʻiloaki mo e kau faifekau fakasiteikí pea naʻe ʻikai fuoloa kuó ne papitaiso. ʻI he hili ha taʻu pē ʻe taha, naʻe sila ʻa e Fineʻeikí, Tangataʻeikí mo e fānaú ʻi he temipalé.”8

Naʻe ohi mai ʻe ʻEletā mo Sisitā Sikoti ha toe fānau ʻe toko fā kimui ai.

ʻĪmisi
Richard and Jeanene Scott family

ʻI ʻolungá: Ko e fāmili Sikotí ʻi he 1965, ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ke ne hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi ʻĀsenitiná, mo e fānaú ko Mele Lī, Linitā, mo Kēneti. ʻI laló (mei toʻohemá): Kēneti, Tēvita, Linitā, Sēini, ʻEletā Sikoti, Maikolo, mo Mele Lī. Peesi hanga maí: Ko e tokoni ʻa ʻEletā Sikoti ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ivi fakaʻātomí maʻá e fuofua vakauku fakaʻātomí heʻene ngāue ʻi he Tautahi ʻa ʻAmeliká.

Hoko ko e Palesiteni Fakamisiona

Naʻe hoko e ngāue ʻa ʻEletā Sikoti ʻi he polokalama tautahi ʻi ʻOke Lisi, Tenisií ke ne fakakakato ai ha mataʻitohi tuʻunga tatau mo ha toketā ʻi he ʻenisinia fakaʻātomí. Koeʻuhí ko e fakapulipuli ʻa e ngāué, naʻe ʻikai ke foaki kiate ia ha mataʻitohi. Ko e ʻōfisa tautahi naʻá ne fakaafeʻi ʻa Lisiate ke ne kau ki he polokalama ivi fakaʻātomí ko Haimeni Likiʻova, ko ha paionia ʻi he malaʻe ko iá. Naʻá na ngāue fakataha ʻi ha taʻu ʻe 12—kimuʻa pea toki ui ʻa Lisiate ke ne hoko ko e palesiteni fakamisiona ʻi ʻĀsenitina ʻi he 1965. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sikoti e founga naʻá ne maʻu ai e uiuiʻí:

ʻĪmisi
Richard G. Scott in navy uniform

ʻI ʻolungá: Ko e fāmili Sikotí ʻi he 1965, ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ke ne hoko ko ha palesiteni fakamisiona ʻi ʻĀsenitiná, mo e fānaú ko Mele Lī, Linitā, mo Kēneti. ʻI laló (mei toʻohemá): Kēneti, Tēvita, Linitā, Sēini, ʻEletā Sikoti, Maikolo, mo Mele Lī. Peesi hanga maí: Ko e tokoni ʻa ʻEletā Sikoti ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e ivi fakaʻātomí maʻá e fuofua vakauku fakaʻātomí heʻene ngāue ʻi he Tautahi ʻa ʻAmeliká.

“Naʻá ku ʻi ha fakataha ʻi ha pō ʻe taha mo kinautolu ne nau kau ʻi hono foʻu e konga mahuʻinga taha ʻo e ivi fakaʻātomí. Naʻe hū mai ʻeku sekelitalí ʻo ne pehē mai, ‘ʻOku ʻi ai ha tangata ʻi he telefoní ʻokú ne talamai kapau te u talaatu hono hingoá te ke haʻu ki he telefoní.’

“Naʻá ku pehē ange, ‘Ko hai hono hingoá?’

“Naʻá ne pehē mai, ‘Ko Hāloti B. Lī.’

“Naʻá ku pehē ange, ‘ʻOkú ne moʻoni.’ Naʻá ku toʻo hake ʻa e telefoní. Naʻe kole mai ʻe ʻEletā Lī, ʻa ia naʻá ne hoko kimui ange ko e Palesiteni ʻo e Siasí, pe ʻe lava ke ne sio mai kiate au he pō pē ko iá. Naʻá ne ʻi Niu ʻIoke Siti, pea naʻá ku ʻi Uasingatoni, D.C. Ne u puna atu ke ma fetaulaki, pea naʻá ma ʻinitaviu ʻo ui ai au ke u hoko ko ha palesiteni fakamisiona.”

Naʻe ongoʻi leva ʻe ʻEletā Sikoti ʻoku totonu ke ne fakahā leva kia ʻAmelali Likiʻova, ko ha tokotaha ngāue malohi naʻá ne fie maʻu ke ne ʻilo ki hono uiuiʻí.

“ʻI heʻeku fakamatalaʻi kiate ia ʻa e uiuiʻi ngāue fakafaifekaú peá u talaange kuo pau ke u nofo mei heʻeku ngāué, naʻe kamata ke ne ʻita. Naʻá ne lea mai ʻaki ha ngaahi lea taʻefeʻunga, haveki e laulau pepa ʻi hono tesí, peá ne fakamahino mai ha meʻa lalahi ʻe ua ʻi heʻene leá:

“‘Sikoti, ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ʻa e ngāue ʻokú ke fai ʻi he polokalama maluʻi ko ʻení pea ʻe ʻosi ha taʻu ia ʻe taha kae toki lava ʻo fetongi koe, ko ia ai he ʻikai ke ke lava ʻo ʻalu. Uá, kapau te ke ʻalu, ʻokú ke lavakiʻi ʻe koe ʻa e fonuá.’

“Naʻá ku pehē ange, ‘Te u lava ʻo akoʻi hoku fetongí ʻi he māhina ʻe ua ko ʻeni ʻoku toé, pea he ʻikai ha fakatamaki ki he fonuá.’

“Naʻe ʻi ai mo ha ngaahi meʻa kehe ne ma talanoa ki ai, faifai pē peá ne pehē mai, ‘He ʻikai ke u toe lea atu kiate koe. ʻOku ʻikai ke u toe fie sio kiate koe. Ko hoʻo levelevá ʻeni, ʻikai ngata pē heni, kae ʻoua naʻá ke toe palani ke ke ngāue ʻi he malaʻe ʻo e ivi fakaʻātomí ha taimi.’”

“Ne u tali ange, ‘ʻAmelali, te ke lava ʻo taʻofi au mei he ʻōfisí, ka te u ʻave ʻa e ngāué ni ki ha tokotaha kehe, tukukehe ʻo ka ke ka taʻofi au.’”

Naʻe fai pau ʻa ʻAmelali ki heʻene leá ʻo ʻikai pē te ne toe lea kia ʻEletā Sikoti. ʻI he taimi naʻe ʻi ai ha tuʻutuʻuni mahuʻinga ke fai, naʻá ne fekauʻi mai ha talafekau. Naʻá ne vahe ki ha tokotaha ke ne tongia e tuʻunga ʻo ʻEletā Sikotí, ʻa ia naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Sikoti.

ʻI he ʻaho fakaʻosi ʻo ʻEletā Sikotí, naʻá ne kole ai ke ne fakataha mo ʻAmelali. Naʻe fuʻu ʻohovale ʻene sekelitalí. Naʻe hū atu ʻa ʻEletā Sikoti ki he ʻōfisí mo ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Sikoti ʻa e meʻa naʻe hokó:

“Naʻá ne sio mai kiate au mo pehē mai, ‘Tangutu hifo Sikoti, ko e hā ʻena? Kuó u feinga ʻi he tapa kotoa pē ne u lavá ke fakamālohiʻi koe ke ke liliu. Ko e hā ʻena ʻiate koé?’ Naʻe hoko leva ai ha fetalanoaʻaki mālie, mo leʻo siʻi. Naʻá ne toe fakafanongo ange ʻi he taimi ko ʻení.

“Naʻá ne pehē te ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Pea naʻe hoko ha meʻa naʻe ʻikai ke u teitei ʻamanaki ʻe hoko. Naʻá ne toe pehē mai, ‘ʻI hoʻo foki mai mei he ngāue fakafaifekaú, ʻoku ou loto ke ke tā mai. ʻE ʻi ai ha ngāue maʻau.’”9

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Sikoti ha lēsoni naʻá ne ako mei he aʻusiá ni: “Te ke feʻao mo ha ngaahi pole mo e ngaahi fili faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí. Ka ke fakapapauʻi he taimí ni ke ke fai maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku totonú pea tuku ange ke muimui mai ʻa hono nunuʻá. ʻE fakaai maʻu pē ʻe he nunuʻá ʻa e meʻa ʻe lelei taha maʻaú.”10

Naʻe hoko ʻa Palesiteni Lisiate G. Sikoti ko ha palesiteni fakamisiona lelei kae manavaʻofa ʻi heʻene ngāue ʻi ʻĀsenitiná. ʻOku manatuʻi ʻe Ueni Katinā, ko e taha ʻo ʻene kau faifekaú, ʻene fokotuʻutuʻu ha konifelenisi fakafaifekau ne mamaʻo mei he ʻapi fakamisioná mo fatongia ʻaki hono ʻomai ʻo Palesiteni Sikoti mei he malaʻe vakapuná. ʻI he momeniti fakaʻosí, naʻe ʻikai ʻatā ʻa e falelotu ia ne fokotuʻutuʻu ʻe ʻEletā Katinā ke fakahoko ai ʻa e konifelenisí. Naʻá ne tōmui ai mo hono hoá ke ʻomai ʻa Palesiteni Sikoti mei he malaʻe vakapuná. Naʻe toe ngalo foki ia ke talaange ki he fakaʻuli tekisií ke tatali kiate kinautolu pea naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha tekisī, ko ia naʻa nau moʻunofoa ai.

ʻOku manatuʻi ʻe ʻEletā Katinā, “Neongo naʻá ku lava ʻo sio ki he hohaʻa ʻi he fofonga ʻo palesitení, ka naʻá ne fāʻofua mai peá ne talamai ʻokú ne ʻofa ʻiate au. Naʻá ne faʻa kātaki mo loto mahino. ʻOku ou fakaʻamu pē he ʻikai ke toe ngalo ʻiate au ʻa e lēsoni ko iá.”11

ʻĪmisi
Richard G. Scott holding up Book of Mormon

Naʻe fakafalala ʻa Palesiteni Sikoti ʻe hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha maʻuʻanga tokoni ʻo e ueʻi fakalaumālié maʻana pea mo e kau faifekaú. ʻI ha taimi ʻe taha, naʻe haʻu ai ha faifekau ki hono ʻōfisí mo ha palopalema. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sikoti:

“Lolotonga ʻene leá, naʻe ʻalu hake ʻi hoku ʻatamaí ha ngaahi lea pau ke tokoniʻi ia ʻi hono faingataʻá. ʻI he ʻosi ʻene leá, naʻá ku pehē ange, ‘ʻOku ou ʻiloʻi lelei e founga ke tokoni atu ai kiate koé.’ Naʻá ne sio fakamamaʻu mai kiate au, pea fakafokifā ʻa e ʻikai ke u toe manatuʻi ha meʻa. Naʻe ʻikai te u toe lava ʻo manatuʻi ha meʻa ʻi he meʻa ne u teuteu ke talaange kiate iá.

“I heʻeku loto-hohaʻá, naʻe kamata ke u huke hake ʻa e Tohi ʻa Molomona ne u puke ʻi hoku nimá kae ʻoua kuo maʻutangī ʻeku tokangá ʻi ha potu folofola, ʻo u lau ange kiate ia. Naʻe hoko tuʻo tolu ʻeni. Naʻe feʻunga tonu ʻa e potu folofolá mo hono tūkungá. Pea hangē pē ha puipui ʻoku tatala hake ʻi hoku ʻatamaí, ne u manatuʻi ʻa e akonaki naʻá ku palani ke ʻoange kiate iá. Ko ʻeni kuo toe ʻuhinga mālie ange, he naʻe fakavaʻe ia ʻi ha folofola mahuʻinga. ʻI heʻeku fakaʻosi atú, naʻá ne pehē mai, ‘ʻOku ou ʻilo ko e faleʻi ko ia kuó ke ʻomi kiate aú ko ha ueʻi fakalaumālie ia koeʻuhí kuó ke toutou ʻomai kiate au ʻa e potu folofola tatau ʻe tolu ne ʻomai kiate au he taimi naʻe vaheʻi ai au ko e faifekaú.’”12

Hokohoko atu pē ʻa e Ngāue Tokoní ʻi ʻApi pe ʻi Muli

ʻI he hili ʻosi e ngāue fakafaifekau ʻa e ongomātuʻa Sikotí naʻá na foki ki Uasingatoni D.C., pea naʻe hokohoko atu e ngāue ʻa ʻEletā Sikoti ʻi he ngāueʻanga ʻo e ʻenisinia fakaʻātomí. Naʻe kole ange ʻe hano kaungā ngāue kimuʻa pea ngāue fakafaifekaú, ke ne kau ange ki heʻenau kautaha faleʻi fakatāutahá. Naʻá ne ngāue ʻi he kautaha ko iá mei he 1969 ki he 1977. Naʻá ne hoko ko ha tokoni palesiteni fakasiteiki ʻi he siasí peá ne hoko kimui ai ko ha fakafofonga fakavahelahi.

ʻI he 1977, hili ia ha taʻu ʻe valu mei hono tukuange ia mei he palesiteni fakamisioná, naʻe ui ʻa ʻEletā Sikoti ki he Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú. Naʻe kau ʻi hono ngaahi ʻuluaki fatongiá ʻa e Talēkita Pule ʻi he Potungāue Lakanga Fakataulaʻeikí pea hoko leva ko e Pule Ngāue ʻi Mekisikou mo ʻAmelika Lotoloto. Naʻá ne nofo mo hono fāmilí ʻi Mekisikou Siti ʻi ha taʻu ʻe tolu ʻi he fatongia ko iá. Naʻe houngaʻia ʻa e kāingalotu ʻo ʻAmelika Latiná ʻi heʻene sīpinga fakakaumeʻa fakatakimuʻá, ʻene malava ʻo lea faka-Sipeiní, mo ʻene ʻofa moʻoni ki he kakaí.

ʻĪmisi
Richard G. Scott with Mexican Saints

ʻI ʻolungá: Ko e ʻaʻahi ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo mo Sisitā Kamila Kimipolo ki he Misiona ʻĀsenitina Tokelaú, ʻa ia ne hoko ai ʻa ʻEletā Sikoti ko e palesiteni fakamisioná. Naʻe toe kamataʻi foki ʻe ʻEletā Sikoti ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻInitia Kīsiá ʻi he faka-Tonga ʻo Poliviá. ʻI laló: Ko ʻEletā Sikoti, ʻa ia naʻá ne lea faka-Sipeini lelei ʻaupito, ʻi heʻene tokangaʻi hono fokotuʻu ʻo e siteiki hono 100 ʻi Mekisikoú.

Taupotu ki laló: lauʻi tā ʻi he angalelei ʻa e Deseret News

Naʻa mo ʻene hoko ko e Taki Māʻolungá, naʻá ne kei loto fakatōkilalo pē ke ako mei he kau faiakó mo e kau taki fakalotofonuá. Naʻá ne manatu ki haʻane maʻu ha fakahā ʻi heʻene tangutu ʻi he fakataha lakanga fakataulaʻeiki ʻi ha kolo ʻi Mekisikou Siti:

“ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e faifeinga ʻa ha taki lakanga fakataulaʻeiki loto fakatōkilalo Mekisikou, ke ne akoʻi mai e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí naʻe ʻi he lēsoní. … Naʻe hā mei hono ʻulungāngá ha fakamoʻoni ʻo ʻene ʻofa haohaoa ki he Fakamoʻuí pea mo e niʻihi naʻá ne akoʻí

“Naʻe hanga ʻe heʻene loto fakamātoató, taumuʻa haohaoá mo ʻene ʻofá, ʻo tuku ke fakafonu e lokí ʻe ha mālohinga fakalaumālie. Naʻe ongo moʻoni kiate au. Naʻe kamata leva ke u maʻu ha ngaahi ongo fakatāutaha ʻo fakalahi atu ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he faiako loto fakatōkilalo ko iá. …

“ʻI he hoko mai ʻa e ueʻi takitaha, ne u tohiʻi fakalelei ia. ʻI he founga ko ʻení, naʻe foaki mai ai kiate au ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ne u fuʻu fie maʻu kae lava ke u hoko ai ko ha tamaioʻeiki lelei ange ʻa e ʻEikí.”13

Hili ʻene foki mai mei Mekisikoú, naʻá ne maʻu ai ha fatongia fungani ʻe taha: ko ʻene hoko ko ha talēkita pule ʻo e Potungāue Hisitōlia Fakafāmilí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene tokoni ki hono tokangaʻi ʻo e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí ka naʻá ne kau fakatāutaha foki ki ai. Koeʻuhí ko ha papi ului ʻa e tamai ʻa ʻEletā Sikotí ki he Siasí, naʻe lahi ha ngāue ke fai ʻi he laini fakafāmili ko iá. Naʻe fakatapui ʻe ʻEletā Sikoti mo hono uaifí, kae pehē ki heʻene ongo mātuʻá, honau taimí ke fekumi ki honau hisitōlia fakafāmilí.

ʻI he konga loto ʻo e 1980, naʻe kamata ke tokoni lahi ʻa e tekinolosiá ki hono fakahoko ʻo e ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí, ka naʻe pehē ʻe ʻEletā Sikoti, “neongo ʻa e tokoni ʻa e ngaahi komipiutá, ʻoku ʻi ai pea ʻe fie maʻu maʻu ai pē ha tokoni ʻa e fakafoʻituituí ki he ngāué ni, kae lava ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo maʻu e ngaahi aʻusia fakalaumālie maʻongoʻonga ʻoku ō fakataha mo iá.”14

ʻĪmisi
Quorum of the Twelve Apostles

Toʻohemá: Naʻe uiuiʻi ʻa ʻEletā Sikoti (taupotu ki toʻomataʻú) ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1988, ʻa ia naʻá ne ngāue ai he taʻu ʻe 27. ʻI lalo ʻi toʻohemá: Ko ʻene feʻiloaki mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻI laló: Naʻe uiuiʻi ʻa ʻEletā Sikoti ke ngāue ʻi he kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he 1983. Taupotu ki Laló: Ko ʻene mavahe mei he konifelenisi lahí mo ʻEletā Sefilī R. Hōlani pea mo M. Lāsolo Pālati.

ʻI he 1988 naʻe hoko mai ai ha uiuiʻi maʻongoʻonga. Naʻá ne fakataha mo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994), ʻa ia naʻá ne fakahoko ange kia ʻEletā Sikoti, “ʻi he loto ʻofa mo e ʻofa mo ha mahino lahi,” ha ui ke ne hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sikoti ʻo kau ki he aʻusia ko iá, “Naʻe ʻikai ke u toe lava ʻo fakamaʻumaʻu ʻeku tangí.” “Pea toki fakamatalaʻi mai leva ʻe Palesiteni Penisoni ʻi he angaʻofa ʻo kau ki hono uiuiʻí ʻo ne ʻomi ai ha toe fakapapau kiate au. Naʻá ne fakamoʻoni ki he founga ne pau ke hoko mai ai hoku uiuiʻí. Te u manatuʻi maʻu ai pē ʻa e loto fakaʻatuʻi mo mahino ko ia e palōfita ʻa e ʻEikí.”15 Naʻe hikinimaʻi ʻa ʻEletā Sikoti ʻi he konifelenisi lahí ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻOkatopá.

Nofomalí

Naʻe fiefia fakataha ʻa ʻEletā Sikoti mo hono uaifí ko Sēini, ʻi ha ngaahi ʻekitivitī, hangē ko e sio manupuná, tā-valivalí (naʻe ngāueʻaki ʻe ʻEletā Sikoti ʻa e vali-vaí; naʻe ngāueʻaki ʻe Sisitā Sikoti ʻa e kala-valivalí), ō fanongo ki he ngaahi hiva mo e hiva tauʻolunga faka-ʻAmelika Tongá.

ʻĪmisi
Richard and Jeanene Scott reading scriptures

ʻOku ʻilo ʻe kinautolu kuo nau fanongoa ʻa e ngaahi lea ʻa ʻEletā Sikoti ʻi he konifelenisi lahí ʻa ʻene ʻofa lahi ʻia Sēiní. Naʻá ne faʻa lea ʻo kau kiate ia, ʻo aʻu ki he hili ʻene pekiá. ʻI heʻene fuofuoa lea he konifelenisi lahí ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻUluaki ʻo e Kau Fitungofulú ʻi he 1977, naʻe fai ʻe ʻEletā Sikoti ha lea fakaʻapaʻapa ki hono uaifí, “ko ha ʻofaʻanga, mamae. … Kuo hoko maʻu ai pē ʻa Sēini ko ha sīpinga ʻo e fakamoʻoni haohaoá, ʻofá, mo e mateakí; ko ha taua ʻo e mālohi kiate au.”16

ʻI haʻane lea fakalaumālie kimuí ni mai ʻi he konifelenisí fekauʻaki mo e nofo-malí, naʻá ne manatu ai ki he ngaahi founga fakahā ʻo e ʻofá ne na fevahevaheʻaki mo Sēini ke fakamālohia ʻaki ʻena nofo-malí. Naʻá ne pehē: ʻOku ou ʻiloʻi e ʻofa ki ha ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní ne angaʻofa mo moʻui mateaki ʻi he tuʻunga angatonu ʻo e fefiné. ʻOku ou ʻiloʻi pau ʻi heʻema toe fesiofaki he kahaʻú ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, te ma ʻiloʻi ai ʻoku toe lahi ange ʻema feʻofaʻakí. ʻE toe lahi ange ʻema fefakahoungaʻiʻakí, hili hono fakamavahevaheʻi kimaua he taimí ni ʻe he veilí.”17

Ko ʻeni kuó na toe feʻiloaki fiefia.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Richard G. Scott, “ʻOkú Ne Moʻui,” Liahona, Sānuali 2000, 108.

  2. ʻI he “Elder Richard G. Scott of the Quorum of the Twelve,” Ensign, Nov. 1988, 101.

  3. ʻI he Marvin K. Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘The Real Power Comes from the Lord,’” Tambuli, Feb. 1990, 18.

  4. Vakai ki he Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘The Real Power Comes from the Lord,’” Tambuli, Feb. 1990, 19.

  5. Jeanene Watkins, ʻi he Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘The Real Power Comes from the Lord,’” Tambuli, Feb. 1990, 20.

  6. Vakai ki he, Richard G. Scott, “Ko e Ngaahi Tāpuaki Taʻengata ʻo e Malí,” Liahona, Mē 2011, 94.

  7. ʻI he “Elder Richard G. Scott of the First Quorum of the Seventy,” Ensign, May 1977, 102–3.

  8. Richard G. Scott, “Receive the Temple Blessings,” Liahona, July 1999, 31.

  9. Richard G. Scott, “Ko hono Fakahoko ʻo e Ngaahi Fili Faingataʻa,” Liahona, Sune 2005, 8–9, 10.

  10. Richard G. Scott, “Do What Is Right,” Liahona, Mar. 2001, 14.

  11. Wayne L. Gardner, in Gardner, “Elder Richard G. Scott: ‘The Real Power Comes from the Lord,’” Tambuli, Feb. 1990, 21.

  12. Richard G. Scott, “The Power of the Book of Mormon in My Life,” Ensign, Oct. 1984, 9.

  13. Richard G. Scott, “Ke Maʻu Ha Tataki Fakalaumālie,” Liahona, Nōvema 2009, 6–7.

  14. ʻI he “Elder Richard G. Scott of the Quorum of the Twelve,” Ensign, Nov. 1988, 102.

  15. ʻI he “Elder Richard G. Scott of the Quorum of the Twelve,” Ensign, Nov. 1988, 101.

  16. Richard G. Scott, “Gratitude,” Ensign, May 1977, 70.

  17. Vakai ki he, Richard G. Scott, “Ko e Ngaahi Tāpuaki Taʻengata ʻo e Malí,” Liahona, Mē 2011, 97.

Paaki