2017
Yokwe E Weeppān Ej Joļo̧k Lōļn̄o̧n̄
May 2017


Ennaan eo an Būreejtōnji eo Kein Kajuōn, Māe 2017

Yokwe E Weeppān Ej Joļo̧k Lōļn̄o̧n̄

Jān likūt iturājet lōļn̄o̧n̄ ko ad im mour kōn lan̄lōn̄, ettā bōro, kōjatdikdik, im juon lōke edim bwe Irooj ej pād ippād.

Ro jeiū im jatū jitōn bōro, ro m̧ōtta rem̧m̧an, ej juon iien em̧m̧an im lan̄lōn̄ n̄an ioon doon āinwōt juon Kabun̄ ipeļaakin laļ in ilo kuk ippān doon ilo tōmak eo ad im iakwe n̄an Anij im ajri ro Nejin.

Ij kam̧m̧oolol kōn pād in an rikanaan eo ad ejitōn bōro, Būreejtōn Thomas S. Monson. Būreejtōn, kōm naaj iien otemjej likūt ilo būruwōm naan in tōl ko am̧, kapilōk, im māletlet. Kōmij iakwe eok, Būreejtōn Monson, im kōmij jar kōn kwe iien otemjej.

Iiō ko ļo̧k, ke iaar jerbal āinwōt stake būreejtōn ilo Frankfrut, Germany, juon sister jitōn bōro bōtaab ejjab m̧ōņōņō eaar jibadōktok eō ilo jem̧ļo̧k in juon iaan kweilo̧k ko am an stake.

“Enana ke iien in?” liin eaar ba. “Emaron̄ in kar wōr emān ak ļalem armej ro raar kiki ilo kōnono eo am̧!”

Iaar ļōmņak jidik im uwaak, “Ij tōmak bwe kiki ilo jar ej ilubwilijin men eo em̧m̧an tata an aolep kiki.”

Lio pāleeō em̧m̧an, Harriet, eaar ron̄ bwebwenato in im tokālik kar ba bwe eaar juon iaan uwaak ko rem̧m̧an tata iaar kwaļo̧ke.

Eddōkļo̧k Eo Eļap

Jet buki iiō ko remootļo̧k ilo North America, juon em̧m̧akūt kar ņa etan “Eddōkļo̧k Eo Eļap” kar ajeeded ilo jikin ko ejjab lōn̄ armej ie. Juon iaan jibadbad ko an reļļap eaar n̄an kairuj armej ro me rej āinwōt kiki ilo men ko an mour in jetōb.

Josep Smith eaar reel kōn men ko me eaar ron̄ jān rikwaļo̧k ro me raar m̧ōttan kein eddōkļo̧k in kabun̄ ilo tōre eo an. Ej juon iaan un ko eaar jokālet n̄an m̧ool ilo kappukōt ankilan Irooj ilo jar.

Rikwaļo̧k rein ewōr juon ļōmān kwaļo̧k ekōpaļpaļ, ekōbōkakak, kōn kwaļo̧k ko me raar jeļā kaki kōn aer kanooj kalikkar kijeek in kamijak an hell me rej kōttar rijerawiwi.1 Kwaļo̧k kein aer rekar jab kakiki armej ro—men̄e remaron̄ in kar kwaļo̧k jet ettōn̄ak ko. Jibadbad eo aer im jon̄ak eo raar āinwōt kamijak armej n̄an ukweļo̧k.

Mijak āinwōt Kareel

Ilo bwebwenato, mijak ekkā kar kōjerbale āinwōt juon wāween bwe armej ren kōm̧m̧ane juon men. Ro jinen im jemen rekar kōm̧m̧ane menin n̄an ro nejier, jikin jerbal ko ippān rijerbal ro, rikōm̧m̧an kien ro ippān ribout ro.

Ritijem̧ļo̧k ro ilo wia kake remeļeļe kajoor eo an mijak im ekkā aer kōjerbale. En̄in etke jet kareelel ko āinwōt ewōr ippāer ennaan eo kōjerbal me eļan̄n̄e jelikjab n̄an wiaik m̧ōn̄ā in jibbon̄ cereal eo aer ak jab pād ilo iien ikkure video game eo ak cell phone eo, jej pād ilo kauwōtata ilo mour juon mour enana im mej make ļo̧k im jab m̧ōņōņō.

Jej ettōn̄ kōn menin im ļōmņak jej jamin naaj kar po ilo kain kareel jab in, bōtaab jet iien jej. Nana eo, jet iien jej kōjerbal ejja ļamļam ko wōt n̄an kōm̧m̧an bwe ro jet ren kōm̧m̧ane ta eo jej kōņaan.

Ennaan eo aō ewōr ruo an jibadbad rainin: Eo m̧oktata ej n̄an libjerjere kōj n̄an kōļmenļo̧kjeņ im ļōmņak kōn jon̄ak eo me jej kōjerbal mijak n̄an kareel ro jet—ekoba kōj make. Eo kein karuo ej n̄an elmakote juon wāween em̧m̧anļo̧k.

Jorrāān eo kōn Mijak

M̧oktata, jān ekōnono kōn jorrāān eo kōn mijak. Kōn menin, wōn ilubwilijid ejjan̄in de kiel kōn mijak n̄an m̧ōn̄ā em̧m̧anļo̧k, kōļaak seat belt eo, kōļapļo̧k kājemourur, kōjparok jāān, joļo̧k eļapļo̧k iien ippān ro jitōn bōro, ak em̧ool ukweļo̧k jān jerawiwi?

Em̧ool bwe mijak ewōr an kajoor eļap in kareel ioon m̧akūtkūt ko ad im m̧wilid. Bōtaab kareel jab in āinwōt an jidik wōt iien im pijpij. Mijak ejjab ļap an kajoor n̄an ukōt būruwōd, im ejjamin naaj ukōt kōj n̄an armej ro me rej iakwe ta eo ejim̧we im eo ekōņaan pokake Jemedwōj Ilan̄.

Armej ro me rej mijak remaron̄ ba im kōm̧m̧ani men ko rejim̧we, bōtaab rejjab en̄jake men ko rejim̧we. Emakijkij aer en̄jake ajimakeke im matōrtōr, em̧ool illu. Āliktata en̄jake kein rej tōlļo̧k n̄an jab lōke, jab pokake, aaet jum̧ae.

Ejerata, jekjek in tōl pilo in n̄an mour im tōl ejjab wōr jon̄an n̄an tōmak ko an laļ in. Ekabūrom̧ōj eō n̄an ron̄ kōn membōr ro an Kabun̄ in me rej kōjerbal maron̄ ko aer ilo jab wānōk—men̄e ilo m̧ōko im̧weer, kūr ko ilo Kabun̄ in, ilo jerbal, ak ilo iiaio ko aer kajjojo raan ippān ro jet.

Ilo emakijkij, armej rein wōt remaron̄ in kwaļo̧k kakkure ilo ro jet, mekarta rejjab maron̄ loe ilo er make. Rej kōņaan uwaak eo kōn kakien ko aer make rej kōņaan, bōtaab n̄e ro jet rejjab ļoor kakien kein, rej kaen̄taan er ilo naan, en̄jake, im jet iien em̧ool kanniōk.

Irooj ekar ba bwe “n̄e jej … kōjerbal ankoņak ak bōkjab ak kipel ioon jetōb ko an ro nejin armej raņ, ilo jabdewōt jekjek in jab wānōk, … lan̄ ko make rej jenļo̧k [im] Jetōb eo an Irooj ej būrom̧ōj.”2

Emaron̄ wōr iien ko n̄e jej po n̄an kapolel jerbal ko ad jān tōmak bwe jerbal eo jej kōm̧m̧an em̧m̧an to̧o̧n wōt an em̧m̧an tōprak eo. Em̧ool jemaron̄ ļōmņak bwe n̄an kōjbwebweik ro jet, kōmedodoik, im lāj renaaj em̧m̧an n̄an ro jet. Ejjab āindein, bwe Irooj eaar kalikkare bwe “leen Jetōb ej yokwe, lan̄lōn̄, aenōm̧m̧an, meanwōd, jouj, em̧m̧an, tiljek, ineem̧m̧an, [im] jatōr.”3

Juon Wāween Em̧m̧anļo̧k

An ļapļo̧k aō itok n̄an jeļā Jema Ilan̄, eļapļo̧k aō loe ekōjkan An im̧we im tōl ro Nejin. E ejjab illu, kakkure, ak komattōr.4 Lukkuun jibadbad eo An—An jerbal im An aiboojoj—ej n̄an katakin kōj, lelōn̄ļo̧k kōj, im tōl kōj n̄an wōj eo An.5

Anij eaar kwaļo̧k kadkad in Make n̄an Moses āinwōt “tūriam̧okake im jouj, rum̧wij an illu, im eļap an tūriam̧okake im m̧ool.”6

Iakwe eo an Jemed ilo Ilan̄ n̄an kōj, ro Nejin, eļapļo̧k jān ad maron̄ n̄an keidi.7

Ej meļeļe in ke bwe Anij ej meļo̧kļo̧k ak jab kalimjōk m̧wiliid me rej jum̧ae kean̄ ko An? Jaab, lukkuun m̧ool jaab!

Bōtaab E kōņaan ukōt eļapļo̧k jān baj m̧wiliid. E kōņaan ukōt lukkuun in piktokid. E kōņaan ukōt būruwōd.

E kōņaan bwe jān pukotļo̧k im lukkuun depdep ilo aen in depdep eo, jum̧ae mijak ko ad, im ilo peran wōnm̧aanļo̧k im wōnlōn̄ļo̧k ilo iaļ eo eaidik im aidin̄. Ekōņaan menin n̄an kōj kōnke Ej iakwe kōj, im kōnke menin ej iaļ eo n̄an lem̧ōņōņō.

Kōn menin, ekōjkan an Anij kōlowetak ro Nejin n̄an ļoor E ilo tōre in ad?

Ekar jilkintok Nejin!

Anij eaar jilkintok Nejin Jitōn bōro Emake Wōt, Jisōs Kraist, n̄an kwaļo̧k n̄an kōj iaļ eo ejim̧we.

Jān wōt jeļā ņae, jān meanwōd, jān meoeo, ettā bōro, im jān iakwe jab ankilaan riab.8 Anij ej pād ilo side eo ad. Ej iakwe kōj, im n̄e jej bun̄lo̧k E kōņaan bwe jān jerkak, bar kajjieon̄, im kajoorļo̧k.

E ej ad rikakpilōklōk.

Ej ej ad kōjatdikdik ekam̧ōņōņō eļap.

An ikdeelel ej n̄an kōketak kōj kōn tōmak.

Ej lōke kōj n̄an katak jān likjab ko ad im kōm̧m̧ani kālet ko rejim̧we.

En̄in ej wāween eo em̧m̧anļo̧k in!9

Ta Nana ko an Laļ in?

Juon iaan wāween ko Setan ekōņaan kakkure ro jet ej kōn pād im em̧ool kōļapļo̧k nana ilo laļ in.

Em̧ool laļ in ad eaar iien otemjej ekar, im enaaj wōnm̧aanļo̧k wōt n̄an erom, jab wānōk. Ekanooj lōn̄ armej ro ejjeļo̧k ruwier rej en̄taan kōnke kōn jekjek ko an piktok eo barāinwōt lāj an armej. Jorrāān eo im nana eo ilo tōre in ad ejej uwaan im kamijak.

Ak kōjekdo̧o̧n men kein, ikōņaan wōt mour ilo tōre in ijello̧kin mour ilo jabdewōt tōre ilo bwebwenato an laļ in. Eļap ad jeraam̧m̧an jān jon̄an ba n̄an mour ilo juon tōre ekanooj ļap jeraam̧m̧an ie, meļeļe, im wōnm̧aanļo̧k. Eļap jān men otemjej, jej jeraam̧m̧an n̄an bōk tarlep in gospel eo an Jisōs Kraist, eo ej letok n̄an kōj kōļmenļo̧kjeņ eo ejej uwaan kōn kauwōtata ko an laļ in im kwaļo̧k n̄an kōj ekōjkan ad jim̧or julo̧k ak ņa mejļaer.

N̄e ij ļōmņak kōn kōjeraam̧m̧an kein, ikōņaan bukwelōlō im kotak ainikiō ilo nōbar n̄an Jemedwōj Ilan̄ kōn An iakwe ejjab jem̧ļo̧k n̄an aolep ro Nejin.

Ijjab tōmak Anij ekōņaan bwe ro Nejin ren mijak ak pād ilo nana ko ilo laļ in. “Bwe Anij ear jab letok n̄an kōj jetōb in lōln̄o̧n̄; a jetōb in kajoor im yokwe im kajim̧we.”10

Eaar letok n̄an kōj elōn̄ un ko n̄an lem̧ōņōņō. Jej aikuj in pukōti im kile. Irooj emakijkij an kakeememej kōj n̄an “jab mijak,” n̄an “peran wōt,”11 im n̄an “jab lōļn̄o̧n̄, bwij e dik.”12

Irooj Enaaj Tariņaik Tariņae Ko Ad

Ro jeiū im jatū, jej “bwij e dik” an Irooj. Jej Armej ro Rekwojarjar ilo Raan-ko āliktata. Jolete ilo etad ej kallim̧ur eo n̄an reim̧aanļo̧k n̄an jepļaaktok eo an Rilo̧mo̧o̧r im kōpooj laļ in n̄an bōk E. Kōn menin, jen jerbal n̄an Anij im iakwe ritūrir. Jen kōm̧m̧ane menin kōn juon lōke, kōn ettā bōro, jab relaļļo̧k n̄an jabdewōt kabun̄ ak kurub in armej. Ro jeiū im jatū, kar kappeik kōj kōn ekkatak naan an Anij im ron̄jake ainikien Jetōb, bwe jān maron̄ “jeļā kakōļļe ko an iien ko, im kakōļļe ko an itok eo an eo Nejin Armej.”13

Jej, kōn menin, jejjab ekkōl kōn idajon̄jon̄ ko an laļ in, ak jejjab ekkōl kōn apan̄ ko an tōre ko ad. Bōtaab ejjab meļeļe in jej aikuj kaddoik kōj make ak ro jet kōn mijak. Ijello̧kin pād ilo idajon̄jon̄ ko ad reļļap, enaaj ke kar em̧m̧anļo̧k n̄an kalimjōk wōj eo eļap, em̧m̧an eo ejjeļo̧k jem̧ļo̧kin, im lukkuun kajoor eo an ad Anij, lōke E im pojak kōn juon bōro elan̄lōn̄ n̄an bar jepļaaktok eo an Jisōs Kraist?

Āinwōt armej in bujen ro An, jejab aikuj in leļn̄o̧n̄ in m̧akūtkūt kōnke ta eo jej mijake emaron̄ waļo̧k. Ijello̧kin, jemaron̄ wōnm̧aanļo̧k kōn tōmak, peran, kije, im lōke ilo Anij ilo ad kepaakļo̧k idajon̄jon̄ ko im iien ko rem̧m̧an im̧aan.14

Jejjab etetal ilo iaļ eo an rikaļoor makeļo̧k iaad. “Jeova am̧ Anij … eo ej karwaan eok; e jamin likjab jān eok, ak ilo̧k jān kwe.”15

“Jeova enaaj ire n̄an kom̧, im kom̧eo kom̧ naaj ikōn̄.”16

Ilo ad lokjak kōn mijak, kōm̧m̧an bwe jān lo ad peran, kobaik ad tōmak, im bōk lōke eperan ilo kallim̧ur eo bwe “Jabdewōt kein tariņae em̧ōj ņa wāween ņae kōj.”17

Jej ke mour ilo juon tōre in kamijak im aen̄wān̄wā? Aaet jej mour ie.

Anij Make eaar ba, “Ilo laļ kom̧ij en̄taan: a kom̧win m̧ōņōņō; N̄a Iar bōk anjo̧ ioon laļ.”18

Jemaron̄ ke kōjerbal tōmak n̄an tōmak im n̄an jerbal ekkar n̄an jejjetin? Jemaron̄ ke mour ekkar n̄an kien ko im bujen ko rekwojarjar? Jemaron̄ ke kōjparok kien ko an Anij men̄e ilo jekjek ko reppen? Aaet jemaron̄!

Jemaron̄ kōnke Anij eaar kallim̧ur, “Aolep men ko naaj jerbal ippān doon n̄an em̧m̧an eo ami, eļan̄n̄e kom̧ij etetal jim̧we.”19 Kōn menin, jen likūt iturejet lōļn̄o̧n̄ ko ad im mour kōn lan̄lōn̄, kōjatdikdik, im juon lōke edim bwe Irooj ej pād ippād.

Yokwe E Weeppān Ej Joļo̧k Lōļn̄o̧n̄

Ro m̧ōtta jitōn bōro, ro jeiū im jatū jitōn bōro ilo Kraist, eļan̄n̄e jenaaj lo kōj make mour ilo lōļn̄o̧n̄ ak inepata, ak eļan̄n̄e jenaaj lo bwe ad naan, m̧wil, ak m̧akūtkūt ko rej kōm̧m̧an lōļn̄o̧n̄ n̄an ro jet, innām jān ļōmņak kōn ijjitōn̄ eo ekwojarjar n̄an lōļn̄o̧n̄: iakwe eo erreo an Kraist n̄an ukōt laļ in, bwe “yokwe e weppān ej joļo̧k lōļņōņ.”20

Iakwe eo eweppān an Kraist ej kadikļo̧k kapo ko n̄an kakkure, kajoor, kōmattōr, ak lāj.

Iakwe eo eweppān an Kraist ej kōtļo̧k bwe jān etetal ilo ettā, kautiej, im ilo lōke ekije āinwōt rikaļoor ro an ad Rilo̧mo̧o̧r jitōn bōro. Iakwe eo eweppān an Kraist ej letok n̄an kōj lōke in ekije n̄an dipuk lōļn̄o̧n̄ ko ad im likūt ad lōke edipio ilo kajoor im em̧m̧an eo an Jemedwōj Ilan̄ im Nejin, Jisōs Kraist.

Ilo m̧ōko im̧ōd, ilo jikin pejnej ko ad, ilo kūr ko ad ilo Kabun̄, ilo būruwōd, jan bōk jikin mijak kōn iakwe eo eweppān an Kraist. Iakwe eo an Kraist enaaj bōk jikin lōļn̄o̧n̄ kōn tōmak!

An iakwe enaaj kōmaron̄ kōj n̄an kile, lōke, im wōr tōmak ilo em̧m̧an eo an Jemād wōj Ilan̄, karōk kwojarjar eo An, gospel eo An, im kien ko An.21 Iakwe Anij im ro riturir enaaj ukōt pokake ko ad kōn kien ko an Anij n̄an juon kōjeraam̧m̧ān ijello̧kin juon men ej kaddoik kōj. Iakwe eo an Kraist enaaj jipan̄ kōj erom jouj ļo̧k jidik, ļapļo̧k jeorļo̧k bōd, ļapļo̧k kea, im ļapļo̧k niknik ilo jerbal eo An.

Ilo ad kobrak būruwōd kōn iakwe eo an Kraist, jenaaj jerkak kōn juon jetōb ekāāl im etetal ilo lan̄lōn̄, lōke, im wāmourur ilo meram im aiboojoj eo an ad Rilo̧mo̧o̧r jitōn bōro, Jisōs Kraist.

Ij kam̧ool, ippān Rijilōk Jon, “ejjeļo̧k lōļn̄o̧n̄ ilo yokwe [an Kraist].”22 Ro jeiū im jatū, ro m̧ōtta Anij eweppān an jeļā kajiōm̧. Eweppān An iakwe eok. Ejeļā ta eo ilju im jekļaj ej kōttar eok kake. Ekōņaan bwe kwōn “jab lōļn̄o̧n̄,” tōmak wōt”23 im “pād ilo Aō yokwe.”24 En̄in ej jar eo aō ilo etan Jisōs Kraist, amen.

Kakeememej ko

  1. George Whitehead im Jonathan Edwards rej ruo waanjon̄ak ko rebun̄bun̄ an kain rūkaki rōt in.

  2. Katak im Bujen ko 121:37.

  3. Galetia 5:22–23.

  4. Ilo juon tōre, Rilo̧mo̧o̧r eo eaar kōņaan deļo̧n̄e juon bukōn an RiSamaria ro, bōtaab armej ro raar kadiwōjļo̧k Jisōs im kar jab bōk E n̄an bukōn eo aer. Ruo iaan rikaļoor ro An raar kanooj inepata kōn menin im kar kajjitōk, “Irooj, kwō kōņaan bwe kōmin jiron̄ bwe kijeek en itok jān lan̄ im tile er ke?” Jisōs eaar uwaak kōn kakkōl in: “Kwojjab jeļa ta kain jetōb kwe. Bwe Nejin Armej eaar jab itok n̄an kakkure mour an armej ak n̄an lo̧mo̧o̧ren er” (lale Luk 9:51-56, New King James Version [1982]).

  5. Lale Moses 1:39; bar lale Epesōs 3:19.

  6. Exodus 34:6.

  7. Lale Epesōs 3:19.

  8. Lale Katak im Bujen ko 121:41. Em̧ool eļan̄n̄e Anij ej kōtmene kōj, ro Nejin ilo mour in, n̄an bōk iaļ in n̄an kajjojo ro jet, Ej—juon armej eweppān epād ippān aolep jim̧we—enaaj ke kar m̧ōņōkjān eo n̄an kain m̧wil in.

  9. Ko̧o̧njeļ eo ilo Lan̄ im mour eo m̧okta ej juon jekjek ekanooj em̧m̧an n̄an ekkatak me ej kwaļo̧k piktok in Anij. Ijo Jemedwōj Ilan̄ eaar kwaļo̧k karōk eo An n̄an eddōkļo̧k indeeo eo ad. Men eo eaorōk an karōk jab eo eaar koba anemkwoj in kālet, pokake, im lo̧mo̧o̧r kōn Pinmuur eo an Kraist. Lucifer, ijowōt ke, kar kwaļo̧k juon ļōmņak eoktak. Eaar ba bwe aole renaaj kar pokake—ejjeļo̧k juon enaaj kar jako. Wāween eo de eo n̄an kōtōprak menin enaaj kar kōn kipel im kiel. Bōtaab Jemed Ilan̄ eo em̧m̧an eaar jab kōtļo̧k karōk rōt in. Eaar kaorōk anemkwoj in kālet an ro Nejin. Eaar jeļā bwe jej aikuj kōm̧m̧ani bōd ko ilo em̧m̧akūt in eļan̄n̄e jej m̧ool in katak. Im en̄in ej etke Eaar letok juon Rilo̧mo̧o̧r, eo en̄taan eo an indeeo enaaj kar karreoik kōj jān jerawiwi im kōtļo̧k ad bar deļo̧n̄ n̄an aelōn̄ eo an Anij.

    Ke Jemed ilo Lan̄ eaar lo bwe elōn̄ ro Nejin rejitōn bōro raar po ippān Lucifer, Eaar ke kielp er n̄an ļoor karōk eo An? Eaar ke kakor ak kamijak ro raar kōm̧m̧ane kain kālet in enana? Jaab. Anij eo ad ekajoor otemj kajoor enaaj ilo m̧ool kar kabōjrak rijum̧aer in. Emaron̄ in kar kiel An kilaan ioon rijum̧ae ro im kōm̧m̧an bwe ren ļoore. Bōtaab ijello̧kin, Eaar kōtļo̧k bwe ro Nejin ren kālet n̄an er make.

  10. 2 Timote 1:7.

  11. Lale, n̄an waanjon̄ak, Joshua 1:9; Aiseia 41:13; Luk 12:32; Jon 16:33; 1 Piter 3:14; Katak im Bujen ko 6:36; 50:41; 61:36; 78:18.

  12. Luk 12:32.

  13. Katak im Bujen ko 68:11.

  14. Kapilōk eo an Moses n̄an armej ro doon ej jerbal wōt: “Kom̧win jab mijak. … Lale lo̧mo̧o̧r an Irooj, eo Enaaj kadedeļo̧ke n̄an kwe rainin” (Exodus 14:13, New King James Version).

  15. Duteronomi 31:6.

  16. Exodus 14:14, New King James Version.

  17. Aiseia 54:17.

  18. Jon 16:33.

  19. Katak im Bujen ko 90:24; bar lale 2 Korint 2:14; Katak im Bujen ko 105:14.

  20. 1 Jon 4:18.

  21. Jān kememej bwe Rilo̧mo̧o̧r eo eaar jab itok “n̄an laļ bwe en ekajet laļ; a bwe laļ en mour kōn e” (Jon 3:17). Ilo m̧ool, “E ej jab kōm̧m̧an jabdewōt eļan̄n̄e e jab n̄an jeraam̧m̧an eo an laļ; bwe E ej iakwe laļ, em̧ool jon̄an Eaar likūt mour eo An make bwe en maron̄ bōktok aolep armej n̄an e.” (2 Nipai 26:24).

  22. 1 Jon 4:18; bar lale 1 Jon 4:16.

  23. Mark 5:36.

  24. Jon 15:10.

Būriin