Atinaega o Tomai Faafaiaoga
Metotia, Tomai, ma Auala e Aoao Atu Ai


“Metotia, Tomai, ma Auala e Aoao Atu Ai,” Metotia, Tomai, ma Auala e Aoao Atu Ai (2023)

“Metotia, Tomai, ma Auala e Aoao Atu Ai,” Metotia, Tomai, ma Auala e Aoao Atu Ai

Metotia, Tomai, ma Auala e Aoao Atu Ai

O le aoao atu o se galuega lavelave ma le tele. O se lisi o metotia po o tomai mo le aoaoina atu o le a aofia ai le tele o manatu ma faataitaiga, ma o se talanoaga atoa o i latou o le a faatumuina ai voluma. Peitai, e mafai ona faaogatusa i latou i nisi o vaega lautele o metotia faafaiaoga, tomai, po o auala e taua i le aoao atu ma le mataalia. O le vaega lenei o le a talanoaina ai nisi o nei eria taua.

Pe a filifili po o le fea metotia e faaaoga i le aoao atu, e taua le manatua o metotia ma tomai ua na o se iuga, ae le o se mutaaga o i latou lava. E tatau i faiaoga ona filifili metotia o le a sili ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama ai i anotusi, aoaoga faavae, ma mataupu faavae o se poloka mau faapitoa ma o le a faafaigofie ai le faagaeetiaina ma le faaaogaina. O le manatuaina o le faamoemoega mo le faaaogaina o se tomai faapitoa po o se metotia o le a fesoasoani ai i faiaoga e faatino i se auala e sili atu ona anoa. E taua foi le manatua a aunoa ma le Agaga, e oo lava i metotia ma auala sili ona mataalia faafaiaoga o le a lē manuia lava.

O fesili

O le faia o fesili anoa o se tasi lea o tomai sili ona taua e mafai ona atiina ae e se faiaoga. O fesili e mafai ona faaauai ai tagata aoga i le faagasologa o le malamalama i mau ma e mafai ona fesoasoani ia i latou e faailoa ma malamalama ai i upumoni taua o le talalelei. E fesoasoani foi fesili i tagata aoga e mafaufau ai pe na faapefea ona faatosinaina e le talalelei o latou olaga ma mafaufau pe mafai faapefea ona latou faaaogaina mataupu faavae o le talalelei i le taimi nei ma i le lumanai. E mafai foi e le faia o fesili aoga ona uunaia tagata aoga e valaaulia le Agaga Paia i o latou aafiaga e aoao ai e ala i le faaaogaina o lo latou faitalia ma faataunuu la latou matafaioi i le faagasologa o le aoaoina.

E aoga se taumafaiga tele e faia ai ma le faaeteete ni fesili i le taimi o sauniuniga o le lesona lea o le a taitai atu ai i le malamalama ma faagauai atu ai mafaufau ma loto o tagata aoga a o latou aoao. Pe a fuafuaina ni fesili, e tatau i se faiaoga ona fuafua muamua le faamoemoega o loo latou faia ai se fesili faapitoa (mo se faataitaiga, atonu e manao se faiaoga ia maua e tagata aoga ni faamatalaga i totonu o se fuaitau o le mau, e mafaufau ai i le uiga o se fuaitau, pe faasoa atu se molimau i le moni o se mataupu faavae). Ona tatau lea i le faiaoga ona mamanuina ma le manatunatu loloto le fesili ma lena faamoemoega i le mafaufau. O ni nai upu filifilia ma le faaeteete e mafai ona faia ai se eseesega tele pe o taunuu se fesili pe leai foi i le taunuuga manaomia.

E tatau i faiaoga ona taumafai e saunia ma fai ni fesili e faaosofia ai le mafaufau ma lagona. Aloese mai fesili e mafai ona tali i le na o le “ioe” po o le “leai” pe i ai se tali faigofie e le faaosofia ai tagata aoga e mafaufau i ai. E tatau foi i faiaoga ona aloese mai fesili e mafai ona faaosofia ai feeseeseaiga ona e ono le fiafia ai tagata aoga ma faatupuina ai finauga i le vasega, lea e faavauvau ai le Agaga (tagai 3 Nifae 11:29).

Pe a faia ni fesili i le vasega, e taua mo faiaoga ona tuu atu i tagata aoga se taimi e mafaufau ai e uiga i a latou tali. O nisi taimi e fai mai ai e faiaoga se fesili, taofi mo se sekone pe lua, ma afai e leai se tasi e vave tali mai, ua atuatuvale ma tuuina mai e i latou lava le tali. O fesili lelei e masani ona taitai atu ai i manatunatuga ma le toe tomanatu ai, ma atonu e manaomia e tagata aoga se taimi e saili ai tali i totonu o a latou tusitusiga paia, pe mafaufau ai i ni tali anoa. O nisi taimi e mafai ona fesoasoani le tuu atu i tagata aoga o se taimi e tusi ai i lalo a latou tali a o lei tali mai.

O Iesu Keriso, o le Matai Faiaoga, e masani ona ia tuuina atu fesili e uunaia ai tagata ina ia mafaufau loloto ma faaaoga ia mataupu faavae sa Ia aoaoina atu. Sa eseese ana fesili e fuafua i mea sa Ia sailia e aumai i olaga o i latou sa Ia aoaoina. O nisi o fesili na uunaia ai Lana au faalogologo e mafaufau ma faasino i tusitusiga paia mo ni tali, e pei o le taimi na Ia fesili ai, “O le a ea ua tusia i le tulafono? O le a lau faitau?” (Luka 10:26). O isi fesili sa faamoemoe e valaaulia ai tautinoga, e pei ona sa Ia fesili ai, “O a ituaiga o tagata e tatau ona outou i ai?” (3 Nifae 27:27).

E ui e tele le mau fesili e mafai ona fesili atu ai se faiaoga, ae e fa ituaiga o fesili masani lea e taua patino i le aoaoina atu ma le aoaoina mai o le talalelei:

  1. Fesili ia e valaaulia ai tagata aoga e saili mo faamatalaga

  2. Fesili ia e taitai atu ai tagata aoga e sailiili mo le malamalama

  3. Fesili ia e valaaulia ai lagona ma le molimau

  4. Fesili ia e uunaia ai le faaaogaaga

Fesili ia e Valaaulia ai Tagata Aoga e Saili mo Faamatalaga

Ata
vasega o tagata aoga

Saili fesili e fesoasoani ai e fausia le malamalama faavae o tagata aoao i tusitusiga paia e ala i le valaaulia o i latou e saili mo faamatalaga taua i anotusi o poloka mau. Ona o fesili sailiili e uunaia ai tagata aoga e vaavaai mo faamatalaga i totonu o mau, e aoga le fai o na fesili a o lei faitauina ia fuaiupu e maua ai tali. O lenei mea e taulai atu ai le gauai a tagata aoga ma mafai ai ona latou maua tali i totonu o tala faatusi paia.

O fesilisailiili e tele ina aofia ai upu e pei o le o ai, o le a, o anafea, pe faapefea, pe o fea, ma le pe aisea. O nisi o faataitaiga o fesili e valaaulia ai tagata aoga e saili mo faamatalaga e aofia ai:

  • E tusa ai ma le Mataio 19:22, aisea na alu ese atu ai le alii talavou mauoa ma se lagona o le faanoanoa?

  • I le 1 Samuelu 17:24, na faapefea ona tali atu tagata o Isaraelu ina ua latou vaai ia Koliata? Na faapefea ona tali atu Tavita i le fuaiupu 26?

  • O le a le fautuaga na tuu atu e Alema i lona atalii o Sepulona i le Alema 38: 5–15?

O tali i fesili sailiili e tatau ona fausia ai se faavae o le malamalama autu lea e mafai ai e isi ituaiga o fesili ona fausia e uunaia ai le malamalama ma le faaaogaaga sili atu. O le fesili a le Faaola, “Pe se a le upu a tagata ia te au le Atalii o le tagata, po o ai?” (Mataio 16:13) na maua mai ai se talaaga o faamatalaga. O tali na tuuina mai e Ona soo na saunia ai i latou mo le fesili loloto atu ma sili ona ootia, “A o outou, pe se a la outou upu ia te au po o ai?” (Mataio 16:15).

O Fesili ia e Taitai atu ai Tagata Aoga e Iloilo mo le Malamalama’aga

O fesiliiloilo e masani ona fesiligia pe a uma ona masani tagata aoga i fuaiupu o loo latou suesueina. E mafai ona latou valaaulia tagata aoga e saili mo se malamalama’aga lautele ma loloto atu e uiga i tusitusiga paia. E mafai ona latou fesoasoani i tagata aoga e iloilo sootaga ma mamanu pe iloa eseesega i totonu o tusitusiga paia. O fesili iloilo e toetoe lava o taimi uma e sili atu ma le tasi se tali e mafai ona tali ai.

Ata
faitauga a le vasega

O fesiliiloilo e masani lava ona faia ia lē itiiti ifo ma le tasi o faamoemoega e tolu. E mafai ona latou fesoasoani i tagata aoga:

  • E malamalama atili ai i le talaaga ma le anotusi o tusitusiga paia.

  • E faailoa ai ia mataupu faavae ma aoaoga faavae o le talalelei.

  • E atia’e ai se malamalamaaga loloto atu o na mataupu faavae ma aoaoga faavae.

E fesoasoani i tagata aoga e malamalama atili ai i le talaaga ma le anotusi o tusitusiga paia. O fesili iloilo e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faalautele ai lo latou malamalama i anotusi ma mea na tutupu i tusitusiga paia e ala i le fesoasoani ia i latou e suesue fuaitau i le talaaga o lo latou talaaga faasolopito ma faaleaganuu, po o le malamalama o isi fuaitau o mau. O na fesili e mafai ona aofia ai fesili e fesoasoani i tagata aoga e faamanino le uiga o upu po o fasifuaitau ma fesoasoani ia i latou i le auiliiliina o faamatalaga o le tala mo se faauigaga sili atu. O lea faagasologa e saunia ai tagata aoga ia mafai ona faailoa mai mataupu faavae ma aoaoga faavae.

O faataitaiga o nei ituaiga o fesili e aofia ai le:

  • E faapefea e le faamalamalamaga a Iesu i le Mataio 13: 18-23 ona fesoasoani ia i tatou ia malamalama i Ana aoaoga i fuaiupu 3-8?

  • O a eseesega e te vaaia i le va o tali a Lamana ma Lemuelu i le taitaiga a le agelu ma le tali a Nifae? (tagai i le 1 Nifae 3:31; 4:1–7).

  • O le a le mea na oo atu ai i le leiloloa o itulau e 116 lea na uunaia ai le Alii e fautuaina ia Iosefa Samita e faapea “sa le tatau ona sili atu [lona] fefe i tagata nai lo le Atua”? (Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:7).

Fesoasoaniga i tagata aoga e faailoa ia mataupu faavae ma aoaoga faavae o le talalelei. A o atiina a’e e tagata aoga lo latou malamalama i le talaaga ma le anotusi o mau, o le a sili atu ona latou iloa ona faailoa mai mataupu faavae ma aoaoga faavae o loo i ai. O fesili iloilo e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faia ai faaiuga ma faamatala manino ai mataupu faavae po o aoaoga faavae o loo maua i le poloka mau (tagai i le vaega 2.5.1, “Faailoaina o Aoaoga Faavae ma Mataupu Faavae” i le itulau 26).

O nisi o faataitaiga o nei fesili e aofia ai le:

  • O le a se mataupu faavae o loo faaali mai i le faamanuiaina o Nifae i le mauaina o papatusi apamemea e ui lava i faigata sili? (tagai i le 1 Nifae 3–4).

  • O a ni aoaoga faavae e faatatau i le natura o le Atua e mafai ona tatou aoaoina mai le Uluai Faaaliga? (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15–20).

  • O le a se lesona e mafai ona tatou aoaoina mai le taumafaiga sa faia e le fafine sa i ai se faafitauli o le punatoto e aapa atu i le Faaola, ma Lana tali ia te ia o se taunuuga? (tagai i le Mareko 5:24–34).

Fesoasoani i tagata aoga e atiina a’e se malamalama loloto atu o mataupu faavae ma aoaoga faavae. E faaopoopo atu i le faailoaina o mataupu faavae ma aoaoga faavae, e manaomia e tagata aoga ona malamalama i ai a o lei mafai ona faaaogaina ma le anoa. O fesili e taitai atu ai i se malamalama manino i le uiga o se mataupu faavae po o se aoaoga faavae patino, lea e uunaia ai tagata aoga e mafaufau e uiga i se mataupu faavae i se matalalaga faaona po nei, pe valaaulia ai foi tagata aoga e faamatala lo latou malamalamaaga i se mataupu faavae e matuā fesoasoani lava. O nisi nei o faataitaiga:

  • O le a se faamaoniga tatou te alolofa i le Atua ma o tatou “manatu, mafaufau, ma le malosi atoa?” (Moronae 10:32).

  • Aisea o le a fesoasoani ai le tatalo e le aunoa ia te oe ia maua le malosi faaleagaga talafeagai e faatoilalo ai ia faaosoosoga e pei o le tautala ma le lē alofa i isi po o le auai i faafiafiaga ia e faatiga ai i le Agaga? (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 10:5).

  • O a ni amioga ma uiga e te vaaia i le olaga o se tagata o loo atiina a’e i luga o le faavae o Keriso? (tagai i le Helamana 5:1–14).

  • I le faaaogaina o le mea ua tatou aoaoina mai le Alema 40, e faapefea ona e faamalamalamaina le aoaoga faavae o le toetu i se uo e le o se tagata o lo tatou faatuatuaga?

Fesili ia E Valaaulia ai Lagona ma le Molimau

O nisi fesili e fesoasoani i tagata aoga e mafaufau ai e uiga ma malamalama i mataupu faavae ma aoaoga faavae o le talalelei, ae o isi e mafai ona mafua ai ona latou manatunatu i aafiaga faaleagaga ma taitai atu ai tagata aoga ia lagona atili le moni ma le taua o se aoaoga faavae o le talalelei i o latou olaga. E tele taimi, e aumaia ai e na lagona se naunauga malosi atu i loto o tagata aoga ia ola faamaoni atili ai i se mataupu faavae o le talalelei. I se saunoaga i faiaoga faalelotu a le CES, sa ta’ua ai e Peresitene Henry B. Eyring ituaiga o fesili nei ina ua ia saunoa:

Ata
tagata aoga o sii le lima

“O isi fesili e valaaulia ai musumusuga. E fesili atu e faiaoga maoae na fesili. … O le fesili lenei atonu e le valaaulia ai se musumusuga: ‘E faapefea ona iloa se perofeta moni?’ O lena fesili e valaaulia ai se tali mai se lisi, e aumaia mai se manatuaga o tusitusiga paia ma upu a perofeta soifua. E toatele tagata aoga e mafai ona auai i le taliina. O le toatele e mafai ona tuuina atu ia se fautuaga talafeaqgai. Ma o le a faaosofia ai mafaufau.

“Ae e mafai foi ona tatou fai atu le fesili i le ala lenei, faatasi ai ma sina eseesega itiiti: ‘O anafea na e lagonaina ai sa e i ai i le afioaga o se perofeta?’ O le a valaaulia e lena fesili ia tagata e saili o latou manatuaga mo ni faalogona. A maea ona fesili atu, atonu e atamai lo tatou faatali mo sina taimi a o lei valaau atu i se tasi e tali mai. E oo lava ia i latou o e le tautatala o le a manatunatu mo aafiaga faaleagaga. O lena mea o le a valaaulia ai le Agaga Paia” (“O Le a Faateleina e le Alii le Seleselega,” 6).

O na fesili e valaaulia ai tagata aoga e toe manatunatu i le taimi ua tuanai, ia “saili o latou manatuaga mo lagona,” ma mafaufau i o latou aafiaga faaleagaga e faatatau i le aoaoga faavae po o le mataupu faavae o le talalelei o loo talanoaina. E masani lava, o nei fesili e afua ai ona faasoa mai e tagata aooga o latou lagona ma aafiaga pe tuu mai ai molimau i le aoaoga faavae po o le mataupu faavae. O nei fesili e fesoasoani e aumai ai le talalelei mai mafaufau o tagata aoga agai i lalo i o latou loto. Ma a latou lagonaina i o latou loto le moni ma le taua o se aoaoga faavae po o se mataupu faavae o le talalelei, o le a sili atu ona latou faaaogaina i o latou olaga.

O nisi nei o faataitaiga o fesili ia e mafai ona uunaia ai lagona ma valaaulia ai se molimau:

  • O anafea na e lagonaina ai le filemu ma le olioli lea e oo mai i le faamagaloina o se tagata?

  • Mafaufau i se taimi na taitaia ai e le Alii au faaiuga ona sa e faatuatuaina o Ia nai lo o lou faalagolago i lou lava malamalama (tagai i le Faataoto 3:5–6). Na faapefea ona faamanuiaina oe ona o le faia o lena mea?

  • Afai e te faailoa atu patino lava lou loto faafetai i le Faaola mo Lana taulaga mo oe, o le a se mea o le a e ta’u atu ia te Ia?

  • E faapefea ona ese mai lou olaga ona o le mea sa tupu i le Vao Paia?

  • O anafea na e vaaia ai isi o tali atu ma le faatuatua i tofotofoga? Na faapefea ona tosinaina ai oe?

O se upu lapatai: O tali i fesili o lenei natura e mafai ona patino ma maaleale. E tatau i faiaoga ona faamautinoa atu ia le lagona e tagata aoga o faamalosia i latou e tali atu se fesili, faasoa lagona po o aafiaga, pe tuu atu le molimau. E le gata i lea, e tatau i faiaoga ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le natura paia o aafiaga patino faaleagaga ma uunaia i latou e faasoa atu ma le talafeagai na aafiaga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 63:64).

Fesili ia E Uunaia ai le Faaaogaaga

O le faatumutumuga lava, o le faamoemoe o le aoao atu o le talalelei o le fesoasoani lea i tagata aoga e faaaoga ia mataupu faavae ma upumoni faaleaoaoga faavae o loo maua i tusitusiga paia ma agavaa e maua faamanuiaga ua folafola mai ia i latou o e faamaoni ma usiusitai. O tagata aoga o e e mafai ona vaai pe na faapefea ona faamanuiaina i latou e ala i le ola ai i mataupu faavae o le talalelei i le tuanai o le a sili atu ona naunau ma saunia lelei e faaaoga ma le manuia i le lumanai. O fesili e mafai ona faatinoina se matafaioi taua e fesoasoani ai i tagata aoga ia iloa pe mafai faapefea ona faaaoga nei mataupu faavae i o latou tulaga o i ai nei ma mafaufau ai pe mafai faapefea ona faaaoga i le lumanai.

O nisi nei o faataitaiga o fesili ia e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e mafaufau patino ai e uiga i ala e mafai ona latou faaaogaina ai mataupu faavae ma aoaoga faavae i o latou lava olaga:

  • O a ni suiga o le a manaomia ona e faaleleia atili ai lou tausia o le aso Sapati ia paia ina ia mafai ai ona e atili le pisipisia mai le lalolagi? (tagai i le Mataupu Faavae maFeagaiga 59:9–13).

  • O le a se mea na fautua mai ai le perofeta e mafai ona e mulimuli ai ma le atoatoa sili atu? (tagai i le Alema 57:1–27).

  • E mafai faapefea e le mataupu faavae e faapea, afai tatou te saili muamua le malo o le Atua, o le a faamanuiaina i tatou i isi vaega o o tatou olaga ona fesoasoani ia te oe e faamuamua au sini ma gaoioiga mo le isi lua pe tolu tausaga e sosoo ai? (tagai i le Mataio 6:33).

Talanoaga Faalevasega

O talanoaga anoa a le vasega e i ai se matafaioi taua i le aoao atu ma le aoaoina mai o le talalelei. E faia se talanoaga faalevasega a o fegalegaleai ia faiaoga ma tagata aoga i le fesootaiga i upu ma le tasi ma le isi i se auala e uunaia ai le aoaoina. O se talanoaga lelei e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e aoao ai le taua o le sailia o tali i fesili taua ma le faataua o le faalogo ma aoao mai manatu faaalia, manatu, ma aafiaga o isi. E mafai foi ona fesoasoani i tagata aoga e faatumauina se tulaga o le gauai atu ma le auai i le vasega lea e masani ona taunuu i se malamalama loloto atu o aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei o loo talanoaina, faapea foi ma se manao moni i o latou loto e faaaoga mea latou te aoaoina ma lagonaina.

Ata
talanoaga faalevasega

O nisi nei o manatu e fesoasoani i faiaoga e taitai ai ni talanoaga punouai ma musuia faalevasega:

Fuafua le talanoaga. E pei o isi metotia o le aoao atu, o se talanoaga e manaomia ona saunia ma le faaeteete ona faatautaia lea i lalo o le uunaiga a le Agaga. E manaomia ona mafaufau le faiaoga pe faapefea ona fesoasoani le talanoaga i tagata aoga ia malamalama ai i mea e manaomia ona latou aoaoina, o a faasologa o fesili o le a taitai atu ai i lena faamoemoega, pe faapefea ona fai atu na fesili i le auala e sili ona aoga, ma pe faapefea ona tali atu pe afai o le tali a se tagata aoga e taitai atu ai le talanoaga i se itu e lei mafaufauina.

Aloese mai le tele o faamatalaga faafaiaoga. O faiaoga e tele ni manatu faaalia e uiga i se autu o talanoaga e ono faalotovaivaia ai tagata aoga mai le faia o le taumafaiga e auai aua ua latou aoaoina e masani lava ona naunau lo latou faiaoga e tuuina atu le tali. O le tele o faamatalaga a faiaoga e mafai ona lagona ai e tagata aoga e itiiti le taua o a latou saofaga ma mafua ai ona lē toe fiafia i ai.

Valaaulia tagata aoga uma o le vasega e auai. E ao ona taumafai ia faiaoga e sue ni ala e valaaulia lelei ai tagata aoga uma e auai i le faatinoina o talanoaga anoa, e oo lava i tagata e matamumuli e auai mo ni mafuaaga eseese. E ao ona faaeteete ia faiaoga aua nei faamaasiasia ia tagata aoga i le tofi o i latou ae ua latou iloa e le o saunia le tagata aoga e tali mai.

O nisi taimi o se tagata aoga po o se vaega toalaiti o tagata aoga e matele lava ina pulea le talanoaga a le vasega. Atonu e manaomia ona asiasi atu faiaoga i ia tagata taitoatasi, faafetai atu ia i latou mo lo latou naunautaiga e auai, faailoa atu i ai le taua o le uunaia o tagata uma o le vasega ia auai, ma faamalamalama atu i ai le mafuaaga e le valaauina ai i latou i nisi taimi latou te ofo mai ai e tali.

Valaau atu i tagata aoga i o latou igoa. O le valaauina o tagata aoga i o latou igoa e tali mai i se fesili pe fai se faamatalaga e fesoasoani lea e atia’e ai se siosiomaga o le aoaoina o le alofa ma le faaaloalo.

Aua le fefe i le leai o se tali. O nisi taimi pe a fesili atu se fesili aoga i le vasega, atonu e lē vave tali mai tagata aoga. O lenei saō e le tatau ona popole ai fua le faiaoga pe afai e le umi tele. I nisi taimi, e manaomia ai e le vasega se avanoa e manatunatu ai i mea sa fesiligia ai i latou ma pe faapefea ona latou tali mai i le fesili. O lena manatunatuga e mafai ona auala mai ai faatonuga a le Agaga Paia.

Toe faaupu le fesili. E i ai taimi e ono faigata ai i tagata aoga ona tali atu i se fesili ona e le o manino le fesili. Atonu e manaomia e le faiaoga le toe faaupuina o le fesili pe fesili foi i le vasega pe ua malamalama i le fesili. E tatau i faiaoga ona taumamao mai le fai atu o se soloaiga o fesili e aunoa ma le tuu atu i le vasega o se taimi ia lava e mafaufau loloto ai e fatua’i ni tali e talafeagai.

Faalogo ma le toto’a ma fai atu fesili tulitatao. O nisi taimi e popole tele faiaoga po o le a le isi mea e fai atu ai pe fai, ona latou le gauai atu ai lea i mea o loo fai mai ai tagata o le vasega. E ala i le matau ma faalogo atu ma le toto’a i tagata o le vasega, e mafai ai ona e iloatino o latou manaoga ma taiala le talanoaga i lalo o le taitaiga a le Agaga Paia. Ia mautinoa e faiaoga ua latou malamalama i tali a tagata aoga e ala i le fai atu o fesili e pei o le “E mafai ona e fesoasoani ia ou malamalama i le uiga o lau tala lena?” po o le “E mafai ona e ta’u mai se faataitaiga o le uiga o lau faamatalaga?” O le faia o na fesili tulitatao o le a masani ona valaaulia ai se tagata aoga e faasoa mai nisi mea o loo latou mafaufau i ai ma lagona ma valaaulia soo ai se agaga o le molimau i le tali mai. E tatau i faiaoga ona faamanatu atu i tagata aoga e faalogo foi le tasi i le isi ae aua le talanoa pe a tautala se isi tagata.

Toe faasino manatu faaalia po o fesili a tagata aoga. E tele taimi e mulimuli ai talanoaga a le vasega i se mamanu lea e fai atu ai e se faiaoga se fesili, e tali mai se tagata aoga, ona faaopoopo atu lea e le faiaoga lona malamalamaaga i le tali a le tagata aoga a o lei fai atua le isi fesili. O talanoaga e mafai ona sili atu ona anoa, ola, ma aoga pe a toe faafoi mai e se faiaoga se tali po o se manatu faaalia mai le tasi tagata aoga i isi tagata aoga. O fesili faigofie e pei o le “O le a se mea e te faaopoopo atu i lena mea?” po o le “O a ni ou manatu i lena manatu?” e mafai ona fatu ai se mamanu lea e tali atu ai tagata aoga i tagata aoga. O lenei mea e masani ona faaleleia tele ai le aafiaga e aoao ai. E masani lava, sei vagana ua utiuti le taimi, o tagata aoga uma e mananao e fai se manatu e tatau ona maua se avanoa e tautala ai.

Faailoa atu le tali i se tulaga lelei. Pe a tuuina mai e se tagata aoga se tali, e manaomia e le faiaoga ona aloaia i se auala. E mafai ona avea o se “faafetai” faigofie po o se faamatalaga e uiga i le tali. Pe a tuuina mai se tali sese, e manaomia ona faaeteete le faiaoga ia aua nei faamaasiasia le tagata aoga. E mafai e se faiaoga mataalia ona fausia i luga o se vaega o le faamatalaga a le tagata aoga e sa’o pe fai atu se fesili tulitatao e mafai ai e se tagata aoga ona toe mafaufau i lana tali.

Faitau Faatasi ia Tusitusiga Paia i le Vasega

O le faitau o tusitusiga paia i le vasega e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia faamasani ai ma malamalama atili ai i fuaiupu o loo latou suesueina. E mafai ai foi ona fesoasoani ia i latou ia sili atu ona talitonu i lo latou agavaa e faitau tusitusiga paia na o i latou lava. E manaomia e faiaoga ona faaeteete aua nei faamāina i latou e lē lelei le faitau pe matamumuli foi. O tagata aoga e le fiafia e faitau leotele e le tatau ona faamalosia e faia, ae e mafai e faiaoga ona uunaia i latou e auai i auala e sili atu ona latou lagolelei ai. Mo se faataitaiga, o le atofaina atu muamua o se fuaitau puupuu o se mau i se tagata aoga ina ia mafai ona ia faataitai le faitauina atonu o se auala talafeagai lea mo lena tagata aoga e auai ai i le vasega.

E tele nisi auala e faitau faatasi ai tusitusiga paia i le vasega:

  • Tuu atu i tagata aoga e faitau leotele, ia faitau auaua’i pe faitau faatasi.

  • Tuu atu i tagata aoga e faitau atu le tasi i le isi.

  • Tuu atu i tagata aoga e faitau leleoa se fuaitau.

  • Atofa atu i tagata aoga eseese e faitau ni upu o loo tautalagia e tagata eseese i se tala.

  • Faitau leotele atu i tagata aoga a o latou mulimuli i a latou tusitusiga paia.

Aoaoga a le Faiaoga

E ui o le auai malosi o tagata o le vasega i le faagasologa o le aoaoina e taua tele i lo latou malamalama ma le faaaogaina o tusitusiga paia, ae e lē suia ai le manaomia o se faiaoga e tuuina atu faamatalaga i lea taimi ma lea taimi a’o faalogologo tagata o le vasega. Mo faamoemoega o lenei tusitaulima, o taimi na e talanoa ai se faiaoga ma faalogo tagata aoga o le a ta’ua o le “aoaoga a le faiaoga.” Pe a faaaogaina ma le talafeagai, e mafai e le aoaoga a le faiaoga ona faaleleia isi metotia faafaiaoga. Peitai, afai e soona faaaogaina, o lenei gaoioiga e faatotonugalemu-i-le-faiaoga e mafai ona faaitiitia ai le mataalia o le aoao atu ma faatapulaa ai le avanoa o se tagata aoga e aoao ai e ala i le suesue ma le faatuatua.

E mafai ona aoga tele le aoaoga a le faiaoga pe a aoteleina le tele o anomea, tuuina atu o faamatalaga e fou i tagata aoga, faia o suiga i le va o vaega eseese o le lesona, po o le faia o faaiuga. Atonu e manaomia e se faiaoga ona faamalamalama atu, faamanino, ma faapupula atu ina ia malamalama atili ia tagata o le vasega i le talaaga o se poloka mau. E mafai foi e se faiaoga ona faamamafa atu aoaoga faavae ma mataupu faavae autu ma apoapoai atu i tagata aoga e faaaoga. Atonu o le mea e sili ona taua, e mafai e faiaoga ona molimau atu i upumoni o le talalelei ma faailoa atu lo latou lava alofa mo le Tama Faalelagi ma Lona Alo.

Pe a faaaogaina le aoaoga a le faiaoga, e pei o le taimi e faaaoga ai soo se metotia faafaiaoga, e tatau i faiaoga ona faaauau pea ona iloiloina le nofouta o tagata aoga e ala i le fesili ifo ia i latou lava i fesili e pei o le: “Pe o naunau ma taulai mai a’u tagata aoga?” ma le “Pe ua latou malamalama i mea o loo tuuina atu?” I le iuga, o le aoga o lenei auala po o soo se isi lava metotia o le aoao atu e filimaoti lea pe o aoao tagata aoga e le Agaga pe leai, malamalama i tusitusiga paia, ma mananao e faaaoga mea ua latou aoaoina.

O manatu nei e mafai ona fesoasoani i se faiaoga e faaaoga ai ma le mataalia atili lenei metotia.

Fuafua vaega o le aoaoga a le faiaoga o le lesona. Mai lea taimi i lea taimi, e saunia ai ma le faaeteete e faiaoga isi vaega o le lesona ae aua nei tuuina atu lea lava gauai e tasi i na vaega o le lesona pe a latou faia le tele o le talanoaga. O se tasi o popolega e uiga i le aoaoga a le faiaoga o le, e faigofie lava ona avea tagata aoga ma tagata auai e tau lava o tagata auai i le aafiaga e aoao ai. O le mea lea, o le aoaoga a le faiaoga e manaomia ai foi le fuafuaina ma le saunia ma le faaeteete, lea e aofia ai le filifili pe faapefea ona amata ma le auala e atia’e ai le faatonuga i se faiga talafeagai.

Ata
tamaitai talavou o loo tusitusi faamatalaga

Pe a fuafuaina le faaaogaina o le aoaoga a faiaoga, e tatau i faiaoga ona mafaufau ma le faaeteete po o fea e faapitoa le taua mo tagata aoga e fai ai se matafaioi ola. I se tulaga lautele, a o faagasolo le lesona mai le malamalama i le talaaga ma le anotusi o se poloka o mau i le mauaina, talanoaina, ma le faaaogaina o aoaoga faavae ma mataupu faavae, o le a faateleina le taua o le tauaveina e tagata aoga o se matafaioi malosi.

Tuufaatasi le aoaoga a le faiaoga ma isi metotia. O se faaaogaina lelei o le aoaoga a le faiaoga i le potuaoga o le faaaogaina lea e avea o se vaega o se fuafuaga aoao o le lesona lea e aofia ai isi metotia ma auala i totonu o le aoaoga. E tatau ona lava le fetuutuunai o le aoaoga ina ia mafai ona suia pe afai e iloagofie atu le lē fia auai o tagata aoga. I lenei auala, e tusa lava pe saunoa le faiaoga, e tumau pea le taulaiga i tagata aoga ma le aoaoina, ma e mafai e le faiaoga ona faia ni fetuunaiga pe a manaomia. Sa faatusaina e se tasi le aoaoga a le faiaoga i le manoa i se asoa o penina. O penina o metotia eseese ia e faaaoga e se faiaoga (fesili, talanoaga, galuega faalevaega, aoaoga faaotiovisio, ma isi mea faapena), ae o loo nonoa ma taofia faatasi e faatonuga ma faamalamalamaga a le faiaoga. O le manoa lava ia e le faia ai se asoa manaia.

Ata
alii o loo aoao atu

Faaaoga auala eseese talafeagai. E i ai auala e faalauiloa atu ai ni vaega eseese i le aoaoga a faiaoga. E mafai e faiaoga ona aloese mai le tutusa e ala i le suia o le leo, matāleo, ma le leotele ma e ala i le fealua’i solo i le potu a o faagasolo le aoaoga. E mafai foi ona i ai ni ituaiga eseese i ituaiga o anomea o loo tuuina atu. Mo se faataitaiga, e mafai e faiaoga ona faamatala atu tala, faaaoga tala malie talafeagai, tagai i ata po o isi faaaliga i le potuaoga, faitau upusii, faaaoga le laupapa po o aoaoga faaotiovisio, ma molimau atu. O ituaiga eseese talafeagai i le aoaoina o faiaoga e tatau ona faaleleia ai i taimi uma le tomai o tagata aoga e malamalama ai ma faaaoga tusitusiga paia.

O Tala

O tala e mafai ona fesoasoani e atina’e ai le faatuatua o tagata aoga i le talalelei a Iesu Keriso. E mafai ona latou faatupuina le fiafia ma fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le talalelei e ala i aafiaga tosina. O tala e mafai foi ona faapitoa le aoga i le fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i mataupu faavae o le talalelei ua faailoaina i totonu o poloka mau. O le faapupulaina o mataupu faavae o le talalelei i se tulaga faaonapo-nei po o le tulaga faale-tusitusiga paia, e mafai ona fesoasoani ia tala i tagata aoga e malamalama ai pe faapefea ona fesootai na mataupu faavae i o latou olaga ma fesoasoani ai ia i latou e lagonaina se manao e faaaoga.

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie: “Ioe, e leai se mea e leaga ai le faamatalaina o se tala faatupu faatuatua faaonapo nei, se tala na tupu i lo tatou tisipenisione. … O le mea moni, e tatau ona uunaia lenei mea i le atoatoa. E tatau ona tatou faia taumafaiga uma e faaali atu ai o mea lava ia e tasi o loo tutupu i olaga o le Au Paia i aso nei e pei ona faaalia i e faamaoni anamua. …

“Atonu o le mamanu atoatoa i le tuuina atu o tala e siitia ai le faatuatua o le aoao atu lea o mea o loo maua i tusitusiga paia ona tuu ai lea o se faamau o se mea moni o loo ola i ona luga e ala i le faamatalaina atu o se mea tali tutusa ma tutusa sa tupu i la tatou tisipenisione ma i o tatou tagata ma—aupito sili ona atoatoa—ia i tatou o ni tagata taitoatasi” (“The How and Why of Faith-Promoting Stories,” New Era, July 1978, 4–5).

E mafai e faiaoga ona faasoa atu tala mai olaga o perofeta ma mai le talafaasolopito o le Ekalesia, faapea foi tala o loo maua i saunoaga o konafesi aoao ma mekasini a le Ekalesia. E mafai foi ona latou faasoa mai ni tala moni mai o latou lava aafiaga. O nisi o aafiaga e sili ona anoa ma aoga e aoao mai ai e tutupu pe a valaaulia e faiaoga tagata aoga e faasoa mai ni tala mai o latou lava olaga e faapupula ai le ala na faamanuiaina ai i latou ona o le ola i se mataupu faavae o le talalelei.

O nisi o faaeteetega ma fautuaga e tatau ona matauina e uiga i le faaaogaina o tala.

  • Afai o le faamatalaina o tala e oo ina avea ma metotia po o se tomai laualuga o le aoao atu, o lona uiga e mafai ona avea ia lava tala ma taulaiga o le lesona, ma faaitiitia ai le taimi tonu e faaalu i tusitusiga paia ma foliga mai ua sili atu lo latou taua nai lo o aoaoga faavae ma mataupu faavae latou te aoaoina atu.

  • O le faaaogaina o le tele o le mau tala mai le olaga o se faiaoga lava ia e mafai ona oo ai i se tulaga ua atia’e ai lona lava ia tulaga silisili ma “[faatutu ae ai e faiaoga] i latou lava e fai ma malamalama i le lalolagi” (2 Nifae 26:29

  • E ui e mafai ona faamalamalama ma faaolaola e tala ia aoaoga mai tusitusiga paia ma fesoasoani i tagata aoga ia lagonaina le mana o le Agaga, ae e lē tatau lava ona faaaogaina mo le tulaga taufaasese faalelagona.

  • E tatau ona faaeteete ia faiaoga ia aua le teuteuina mea moni o se tala moni ina ia mata’ina ma faatosina atili ai.

  • Afai e lē moni se tala, e pei o se tala malie lea e faaalia ai se manatu, e tatau lava ona ta’ua manino i le amataga e faapea o le tala e lē moni.

Talanoaga ma Tofiga o Vaega Toalaiti

O nisi taimi e fesoasoani le vavae o le vasega i ni vaega toalaiti ina ia mafai ai e tagata aoga ona auai i se talanoaga faatasi. O gaoioiga i vaega toalaiti e mafai ona toatele atu ai tagata aoga e auai i le faatinoga o le lesona, ma e mafai na maua ai se siosiomaga saogalemu e mafai ai e tagata ona faasoa o latou lagona, mafaufauga, ma molimau i isi. O nei gaoioiga e mafai foi ona maua ai avanoa mo tagata aoga e aoao atu ai le talalelei i isi ma fesoasoani ai e saunia i latou e aoao atu le talalelei i le lumanai. O talanoaga i ni vaega toalaiti e mafai ona faaaofia lelei ai i latou e foliga mai e le naunau mai ma e le gauai mai ma e mafai ai e tagata aoga ona atiina a’e ni tomai tau fesootaiga ma faamalolosia ai sootaga talafeagai faaleagafesootai ma faaleagaga. E mafai foi ona latou totoina le talitonuga i tagata aoga ua taofia, ma aumaia i fafo mai ia i latou le auai sili atu ona anoa.

Ata
suesuega faalevaega

Pe a tuu atu i tagata aoga e galulue i ni paga po o ni vaega toalaiti, e mafai ona aoga le manatuaina o mea nei:

  • A o lei tuueseeseina tagata aoga i ni vaega toalaiti, e tatau i faiaoga ona tuuina atu ni faatonuga manino o mea o le a faamoemoeina tagata aoga e fai i le taimi o le gaoioiga. E masani ona fesoasoani le tusia o nei faatonuga i luga o le laupapa pe lolomi i luga o se pepa e tufa atu, e mafai ai e tagata aoga ona toe tagai i ai i le taimi o le gaoioiga.

  • O gaoioiga e aoao ai i vaega toalaiti ia e fetaui tonu i olaga ma tulaga o tagata aoga e masani lava ona siitia atili ai le fiafia ma le auai.

  • O le tofiaina o se taitai o le vasega mo vaega taitasi faapea foi ma se taimi faatapulaa patino e fesoasoani i le vaega e tumau ai i le galuega. O gaoioiga uumi faavaega, e tele ina eseese ai taimi e uma ai galuega a vaega ma e mafai ona taitai atu ai i se faaletonu i totonu o le potu aoga.

  • E masani lava e auai tagata aoga i le gaoioiga ma se naunau sili atu pe afai e muai valaaulia e le faiaoga i latou e saunia e faasoa mai pe aoao atu foi i le vasega se mea ua latou aoaoina mai le gaoioiga. E maua ai foi i lenei mea ia avanoa mo tagata aoga e faataitai ai ona aoao atu le talalelei i isi.

  • E tele lava ina sili atu le lelei o le galulue faatasi o tagata aoga i vaega pe a latou sailiili i mau, faitau se upusii, pe faataunuu nisi o galuega taitoatasi ae latou te lei potopoto faatasi.

  • I vaega taitoalima pe sili atu foi tagata aoga, e mafai ona faigata mo tagata taitoatasi ona auai ma le anoa. E le gata i lea, o vaega toatele atu e masani lava ona sili atu ona faigata ona i ai se taimi e tumau ai i le galuega.

  • Atonu o le galulue i vaega toalaiti e le o le metotia aupito sili lea mo le taliina o ni fesili faigofie ona o le taimi e manaomia e faatulaga ai tagata aoga i vaega.

  • Pe a soona faaaoga ia gaoioiga faavaega e aoao ai, e mafai ona oo ina faaitiitia le aoga.

I le taimi o galuega faatino po o talanoaga faavaega toalaiti, e mafai ona faalavelavea tagata aoga mai le faamoemoega o le gaoioiga, talatalanoa ia latou lava mataupu, pe faatuatuana’i ia latou taumafaiga e aoao. A o tumau lou mataalia i lou auai e alu atu mai lea vaega i lea vaega ma faatautaia le gaoioiga e aoao mai ai, e mafai ona e fesoasoani i tagata aoga i le mea e fai ma maua ai mea silisili mai le galuega faatino.

Galuega Tusitusi

E tatau i faiaoga ona valaaulia tagata aoga e auai i gaoioiga tusitusi e pei o le tusitusi, galuega atofaina i api talaaga, pepa o galuega, manatunatuga faaletagata lava ia, ma tala tusitusia. Mai lea taimi i lea taimi, o le valaaulia o tagata aoga e tali mai i se fesili faatupu manatu i le tusitusi e fesoasoani e faalolotoina ma faamanino ai o latou mafaufauga. O le valaaulia o tagata aoga e tali atu i se fesili e ala i le tusitusi a o lei faasoaina atu o latou manatu i le vasega, latou te maua ai se taimi e fatufatu ai o latou manatu ma maua uunaiga mai le Agaga Paia. E ono sili ona fia faasoa e tagata aoga o latou mafaufauga pe a latou tusia muamua, ma o mea latou te faasoa maia o le a tele ina matuā anoa. Faatasi ai ma isi mea, o galuega tusitusi e tuuina atu ai i tagata aoga ni avanoa e mafaufau loloto ai, maua musumusuga, saunia e aoao atu ma faasoa atu lagona i isi, iloa le aao o le Alii i o latou olaga, ma faailoa atu molimau. A o filifili faiaoga po o fea o gaoioiga tusitusi e talafeagai mo se aafiaga e aoao ai, e tatau ona latou mafaufau i le mataupu faavae lenei na faasoa mai e Elder David A. Bednar: “O le tusia i lalo o mea ua tatou aoaoina, mafaufau i ai, ma lagonaina a o tatou suesue i tusitusiga paia o se isi lea ituaiga o manatunatuga loloto ma se valaaulia mamana i le Agaga Paia mo aoaoga faifai pea” (“Ona Ua i Ai i Latou i Luma o o Tatou Mata,” New Era, Ape. 2006, 6–7).

Ata
tagata aoga o loo tusitusi

O gaoioiga tusitusi mo tagata aoga o e laiti pe o o latou tomai e sili atu ona tapulaa e tatau ona fetuunai ina ia fesoasoani ai ia i latou ia manuia. Mo se faataitaiga, e mafai e se faiaoga ona saunia se gaoioiga e faatumu ai avanoa lea e tuuina atu ai nisi faamatalaga mo tagata aoga ae faaitiitia le fesiligia o i latou. E mafai ona fesoasoani faiaoga i nei tagata aoga e ala i le taulai atu i le galuega tusitusi i fuaitau pupuu o mau po o fesili patino ma e ala i le tuuina atu ia lava le taimi e faamae’a ai le galuega atofaina.

E masani lava ona sili atu ona faamanuiaina ia tagata aoga mai gaoioiga tusitusi pe a:

  • Saunia e faiaoga ni faatonuga tusitusia manino ia e mafai ona tagai pea i ai tagata aoga i le gasologa o le galuega atofaina.

  • Faataulai atu e le gaoioiga o latou manatu i upumoni o le talalelei ia e fitoitonu i o latou tulaga taitoatasi.

  • Fesoasoani le gaoioiga ia i latou i le faaaogaina patino o na upumoni.

  • Lagolago ma fesoasoani atu ia faiaoga i tagata aoga i le gasologa atoa o le gaoioiga tusitusi.

  • Faavaeina ni taimi faatapulaa i malologa e talafeagai i le faigata o le galuega.

  • Valaaulia ia tagata aoga e faamalamalama, faasoa atu, pe molimau atu i se mea ua latou aoaoina mai le gaoioiga.

  • Ua faamautinoa atu i tagata aoga o gaoioiga tusitusi ia e taulai atu i lagona po o tautinoga patino o le a lē faasoaina atu i isi, e aofia ai le faiaoga, e aunoa ma le faatagaga a le tagata aoga.

  • O le gaoioiga o se vaega anoa o le fuafuaga o le lesona ma e lē tuuina atu o se “galuega pisi” po o se faasalaga mo se amioga lē pulea.

  • O isi metotia o le tusifaamaumauina o mafaufauga ma manatu ua saunia mo i latou e faigata ona tusitusi. E mafai ona aofia ai le tuu atu i se isi tagata aoga e fai ma tusiupu, pu’eina o le leo, ma isi mea faapena.

  • E lē soona faaaogaina ia gaoioiga tusitusi.

Laupapa Sioka po o le Laupapa Paepae

O se laupapa ua saunia lelei po o se laupapa paepae e mafai ona avea ma faamaoniga o sauniuniga a le faiaoga ma faaopoopo atu i se lagona o le faamoemoega i le potuaoga. O le faaaoga lelei o le laupapa i le taimi o se lesona e mafai ona saunia ai tagata aoga e aoao ma valaaulia ai le auai anoa, ae maise lava mo i latou o e aoao e ala i le vaai. Pe a faaaogaina le laupapa, e tatau i faiaoga ona manatua e tusitusi faalelei ma ia lava le tetelē mo tagata uma e vaai i ai, ia mautinoa o loo lelei le va o anomea, faatulaga lelei, ma faigofie ona faitau. I nofoaga e le o maua ai se laupapa sioka po o se laupapa paepae, e mafai e se fasipepa telē po o se pepa lautele ona faatumuina le faamoemoega lava lea e tasi.

Ata
faiaoga i le laupapa paepae

I luga o le laupapa, e mafai ona otooto atu e se faiaoga ni manatu autu po o ni mataupu faavae o le lesona, tusi se ata o se aoaoga faavae po o se mea na tupu, tusi ni faafanua, fai ni siata faasolo, faaali pe tusi ni ata o mea o loo maua i tusitusiga paia, fatuai ni siata o loo faaalia ai ni mea na tutupu faasolopito, lisi ni mea mai tusitusiga paia a o mauaina e tagata aoga, pe fai foi le tele o isi gaoioiga ia o le a faaleleia ai le aoaoina.

Meafaitino ma Ata

E tele ina faigata ona aoao atu vaega e lē vaaia o le talalelei. O le faaaogaina o mea faitino ma ata e mafai ona avea o se auala lelei mo faiaoga e fesoasoani ai i tagata aoga ia malamalama i mataupu faavae faaleagaga. Mo se faataitaiga, o se meafaitino masani e pei o se fasimoli e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e malamalama ai i se mataupu faavae e sili atu ona mautinoa e pei o le salamo. E masani ona ta’ua e le Faaola mea faitino faalelalolagi (e pei o le areto, vai, moligao, ma fua o laau) e fesoasoani ai i e faalogologo ia malamalama i mataupu faavae faaleagaga.

Ata
tagata aoga o loo uuina se ata

E mafai ona faaaoga mea faitino ma ata e fesoasoani ai i tagata aoga e vaai ai pe faape’i foliga o tagata, nofoaga, mea tutupu, mea faitino, ma faatusa i tusitusiga paia. Nai lo le na o le talanoa e uiga i amo (tagai Mataio 11:28–30), e mafai e se faiaoga ona aumai se amo i le vasega, faaali atu se ata o se amo, pe faapupula i luga o le laupapa. E mafai e le vasega ona sogisogi ma pa’i i se fugalaau a o latou faitau e uiga i “lili o le fanua” (Mataio 6:28–29). E mafai ona latou tofo i falaoa e lē faafefeteina.

O mea faitino ma ata, e aofia ai faafanua ma siata, e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e vaai faalemafaufau ai, iloilo, ma malamalama i tusitusiga paia, aemaise lava pe a faaaogaina e faaosofia ai se talanoaga. O le i ai o se mea faitino po o se ata e faaali a o ulufale mai tagata aoga i le potuaoga, e mafai ona faalauteleina ai le siosiomaga o le aoaoina ma uunaia ai le agaga o le suesue i tagata aoga.

E lua lapataiga e mafaufau i ai pe a faaaoga mea faitino ma ata: Muamua, e tatau ona faamalosia ai i taimi uma le faamoemoega o le lesona nai lo o le aveesea mai ai. Lona lua, o le tala faatusipaia e tatau lava ona avea pea ma punavai mo talanoaga a le vasega o nofoaga ma auiliiliga o se mea na tupu, nai loo se faaliliuga a le tagata tusiata o le mea na tupu po o le tala.

Aoaoga Faaotiovisio ma Faakomepiuta

Ua faatumulia tusitusiga paia i tala e uiga i le fesoasoani a le Alii i Ana fanau ia malamalama i Ana aoaoga e ala i le vaai ma le leo (tagai i le 1 Nifae 11–14; Mataupu Faavae ma Feagaiga 76; Mose 1:7–8, 27–29). O punaoa otiovisio ma tekinolosi, pe a faaaogaina ma le talafeagai ma le mataalia, e mafai ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama atili ai i tusitusiga paia ma aoao ma faaaoga upumoni o le talalelei.

O punaoa otiovisio e mafai ona faaalia ai mea taua na tutupu mai tusitusiga paia ma e mafai ona fesoasoani i tagata aoga e vaai faalemafaufau ai ma iloa nei mea na tutupu. O nei punaoa e mafai ona faatino ai le ala e faaaoga ai e tagata ia mataupu faavae o le talalelei e faatoilalo ai o latou luitau ma faafitauli ma mafai ai ona maua avanoa mo le Agaga e molimau atu ai i le upumoni.

O tekinolosi faakomepiuta e faatagaina faiaoga e faaali mai vaega o vitiō; e faaali atu ai fesili, ata, po o upusii taua mai le Au Pulega Aoao; pe faamamafa atu mataupu faavae ma aoaoga faavae na faailoa mai i le taimi o se lesona. E mafai foi ona faaaoga aoaoga faakomepiuta i le auala lava e tasi e mafai ona faaaoga ai se laupapa sioka po o se laupapa paepae—e otooto ai manatu autu o le lesona, faaali atu ai mau faasino, ma tuuina atu ai faatonuga vaaia mo gaoioiga e aoao ai taitoalua, vaega, po o tagata taitoatasi. O le faaaogaina o tekinolosi i nei auala e mafai ona manuia ai tagata aoga o e aoao e ala i le vaai ma mafai ona fesoasoani i tagata aoga e faatulaga ma malamalama atili i mea o loo latou aoaoina.

Ata
faiaoga o loo faaali le vitiō i luga o le komepiuta feaveai

O le faaaogaina o punaoa faaotiovisio, faakomepiuta, po o isi tekinolosi e tatau lava ona fesoasoani e faamanino, faafiafiaina, ma manatua pea ia lesona, ma ia lē aveesea ai tagata aoga mai le lagonaina o uunaiga a le Agaga.

O aoaoga faaotiovisio e mafai ona sili atu ona fesoasoani i tagata aoga e aoao ma faaaoga mataupu faavae o le talalelei pe a faaaogaina e faaosofia ai mafaufauga ma lagona ma faagauai atu ai tagata aoga i le tusiga faatusi paia. E mafai ona fesoasoani le tusi i luga o le laupapa o mea patino e mafai ona saili e tagata aoga po o fesili foi e mafai ona latou mafaufau i ai a o matamata pe faalogologo i le aoaoga. Atonu foi e aoga le taofi i le aluga o se aoaoga ae tuu atu fesili pe ta’u atu se faamatalaga o le a fesoasoani i le vasega. E tele taimi e na o se vaega o se punaoa otiovisio e manaomia e faataunuu ai le faamoemoega o le faiaoga. O faiaoga e faaaogaina isi metotia, e pei o le talanoaina ma gaoioiga tusitusi, e ogatusa ma le faaaogaina o ala o faasalalauga ma tekinolosi e faaleleia ai le avanoa o le a malamalama ma teulotoina ai mataupu faavae o le talalelei. I nofoaga o loo maua ai, o le faaaogaina o le vaega o soaautu i aoaoga faaotiovisio e mafai ona faateleina ai le malamalama ma le faatumauina mo tagata aoga, aemaise lava mo i latou e faaletonu le faalogo.

Pe a faaaoga punaoa otiovisio po o tekinolosi faakomepiuta i se lesona, e tatau i faiaoga ona faatulaga le masini a o lei amataina le vasega ma ia mautinoa o ola lelei. E tatau foi ona latou faamautinoaina o le a mafai e tagata aoao uma ona faalogo i le aoaoga ma vaai i ai mai o latou nofoaga. A o lei amataina le vasega, e tatau i faiaoga ona saunia le otiovisio po o le punaoa faakomepiuta e amata i le nofoaga sa’o pe a manaomia i le lesona. E mafai foi ona avea o se manatu lelei mo faiaoga le faataitai ona faaaoga le tekinolosi mo le aoaoga ao lei faaaogaina i le lesona.

Taiala

Atonu e sili atu nai lo o se isi lava metotia faafaiaoga, o le faaaogaina o punaoa otiovisio ma tekinolosi e o mai faatasi ma nisi o luitau ua i ai ma noataga talafeagai. E tatau i faiaoga ona faaaoga le atamai pe a filifili pe talafeagai se aoaoga faaotiovisio po o se komepiuta i le aafiaga e aoao ai. O le soona faalagolago i tekinolosi e mafai ona taitai atu ai i lesona ia e uunaia ai tekinolosi ma ala o faasalalauga nai lo o lesona e faavae i tusitusiga paia ma taulai atu i le tagata aoao. O fesili nei e mafai ona fesoasoani i faiaoga i le faia o faaiuga atamai i le faaaogaina o punaoa otiovisio ma komepiuta:

  1. Pe o fesoasoani le punaoa i tagata aoga e aoao ai le mea e taua? O aoaoga faaotiovisio e mafai ona faafiafiaina tele pe ofoofogia i tagata aoga, ae faamata e saofagā tonu lava i faamoemoega o le lesona ma mea e manaomia ona aoaoina e tagata aoga? O le faaaogaina o nei punaoa mo faafiafiaga po o le avea ai o ni mea e faatumuina le taimi, e le lava ni mafuaaga mo lo latou faaaogaina. E tatau i faiaoga ona matamata pe faalogologo i soo se aoaoga ao lei faaaogaina i le vasega ma faamautinoa e faamalosia pe lagolagoina mau ma aoaoga faavae ma mataupu faavae na aoaoina i le lesona.

  2. Pe o se punaoa i le lesona po o lona taulaiga autu? Na fautua mai Elder Boyd K. Packer: “O fesoasoaniga faaotio ma fesoasoani vaaia i se vasega e mafai ona avea o se faamanuiaga po o se fetuu, e faalagolago i le auala e faaaoga ai. E mafai ona faatusatusa i mea manogi ma mo le tofo ia e o faatasi ma se meaai. E tatau ona faaaoga tau lava ina ia faaleo pe faia ai se lesona ia manaia” (Teach Ye Diligently, rev. ed. [1991], 265).

  3. Pe talafeagai ma ogatusa ma tulaga faatonuina o le Ekalesia? E aoao ai? O le tele o oloa e gaosia i le lalolagi e mafai ona tauaveina se sāvali lelei ae e masani ona oo mai ma ni anotusi e lē manaomia lea e mafai ona faatiga ai i le Agaga po o manatu e lē ogatusa ma aoaoga o le talalelei. O se vitiō po o se vaega o leo, e tusa lava pe talafeagai, e le tatau ona faaaogaina pe afai e sau mai se punavai o loo i ai ni anomea e le talafeagai. O mea e feteenai pe ofoofogia e masani lava ona lē fausia ai le faatuatua ma le molimau.

  4. Faamata o le a solia ai le puletaofia po o isi tulafono e faatatau i ai? O le tele o vitiō, pese, ma isi anomea o leo ma mea faitino o loo faatapulaaina le faaaogaina e tusa ai ma tulafono o le puletaofia po o maliega a tagata faaaoga. E taua le mulimuli o faiaoga ma taitai uma o le seminare ma le inisitituti i tulafono o le puletaofia o le atunuu o loo latou aoao atu ai ma o loo latou usitaia tulafono ma matafaioi talafeagai ina ia lē noatia ai i latou po o le Ekalesia i se tagi faaletulafono.

O taiala nei e faatatau i faiaoga ma taitai o le seminare ma le inisitituti i atunuu uma .

O Le Faaaogaina o Punaoa e Gaosia e le Ekalesia

Sei vagana ua faailoa atu i anomea ua gaosia e le Ekalesia, e mafai e faiaoga ma taitai ona kopi ma faaali atu ata pupuu, vitiō, ata, ma lipine faamusika na gaosia e le Ekalesia mo le faaaogaina e lē faapisinisi e le Ekalesia ma seminare ma inisitituti. O musika mai Viiga, o le Tusipese a Tamaiti, ma mekasini a le Ekalesia e mafai ona faaaoga mo le faaaogaina e le Ekalesia ma le seminare ma le inisitituti, sei vagana ai le mea o ta’u manino mai ai se faasa i le viiga po o le pese. E mafai e faiaoga ma taitai o le seminare ma le inisitituti ona sii mai ma faaali atu anomea ua gaosia e le Ekalesia i le vasega, sei vagana ua i ai i nā ituaiga o anomea se tapulaa e ta’u mai ai.

Faaaogaina o Anomea E Lē Gaosia e le Ekalesia

I le avea ai o se tulafono aoao, polokalama, polokalama komepiuta, ma mea tau otiovisio e le tatau ona siiina mai le Initoneti pe faaali atu i le vasega mai le Initoneti sei vagana ua faatauina ia laisene talafeagai. Sei vagana o se vitiō, pese, po o isi anomea otiovisio e anaina e le Ekalesia, e i ai se tulaga lamatia tele, i soo se atunuu, o le faaalia o na anomea i le vasega e mafai ona solia ai tulafono o le puletaofia. O le mea lea, i le avea ai ma se tulafono aoao, e le tatau i faiaoga ma taitai o le seminare ma le inisitituti i le lalolagi atoa ona faaali atu i a latou vasega anomea e lē o gaosia e le Ekalesia.

O le toe faia o kopi o mea tau ala o faasalalauga o loo i ai musika ua puletaofia (e pei o nota o musika po o musika ua pu’eina) o le solia tonu lea o le tulafono o le puletaofia sei vagana ai ua i ai se faatagaga tusitusia ua tuuina atu e lē ana le puletaofia. O le toe faia o kopi o upu o se pese ua puletaofia e solitulafono foi e aunoa ma se faatagaga. O le kopiina o upu ua puletaofia i se pese e faasāina foi e aunoa ma se faatagaga.

O taiala nei o loo otooto patino atu ai nisi o tuusaunoaga i le tulafono o le puletaofia a le Iunaite Setete lea o le a mafai ai e faiaoga ma taitai o le seminare ma le inisitituti i le Iunaite Setete ona faaali atu ni ata vitiō i le vasega e aunoa ma le mauaina muamua o se laisene mai le puletaofia o le vitiō. E ui ina i ai ni tuusaunoaga faapena i isi atunuu, e tatau i faiaoga seminare ma le inisitituti ona faafesootai le Intellectual Property Office e fuafua ai tulafono patino ma tuusaunoaga e faatatau i lo latou atunuu faapitoa a o lei faaalia ni vitiō mai vitiō po o polokalama na gaosia faapisinisi ua faamaumauina mai le ea pe mai le Initoneti.

Faaaogaina o vitiō ua gaosia faapisinisi. O le tulafono a le Iunaite Setete ua aofia ai se tuusaunoaga e mafai ai e faiaoga ma tagata aoga ona faaaoga vitiō ua gaosia faapisinisi i le vasega e aunoa ma le faatauina o se laisene e faia ai. Peitai, i lea tulaga, e na o lalo o lenei tuusaunoaga e mafai ona faaaoga ai vitiō ua gaosia faapisinisi pe afai e ausia tulaga uma nei. O le vitiō kilipi o loo faaalia e tatau ona (a) mai se kopi ua faia faaletulafono; (e) faaaogaina i aoaoga faafesagai, o lona uiga e tatau ona i ai se faiaoga po o se taitai seminare ma le inisitituti a o faaali atu le kilipi; (i) faaalia i se potuaoga po o se nofoaga faapena e tuuto i faatonuga; (o) faaalia e se faalapotopotoga e le o ni aoga, e pei o se vasega seminare po o le inisitituti; ma le (u) faaalia mo se faamoemoega faafaiaoga lea e fesootai tonu lava i le mataupu aoaoina o le kosi ae le mo faafiafiaga. O le faaalia o anomea nonō po o le faatauina mai o faasalalauga faapisinisi a o lei amataina, i le taimi, po o le mae’a ai o le vasega mo na o ni faafiafiaga e faasāina ma e lē faamaoni. O lenei mea o le a toetoe lava o taimi uma o le tulaga lea e faaali mai ai se ata tifaga atoa.

Faaaogaina o polokalama na pueina ae lei faasalalauina i le ea. I le Iunaite Setete o se polokalama ua ofoina mai i luga o se televise i tagata lautele e aunoa ma se totogi ma ua pu’eina mai le ala ata, pe mai se keipo, e na o le pau le taimi e mafai ai ona faaaogaina i le potuaoga pe afai e usitaia tuutuuga nei: (a) E taofia le kopi ia lē silia ma le 45 aso, ona tatau loa lea ona tapēina ese. (e) E na o aso muamua e 10 e faaaogaina ai le kopi i le potuaoga e sosoo ma le aso na faia ai le kopi (e sosoo ma aso muamua e 10, ae o loo i totonu pea o aso muamua e 45, e mafai na ona faaaoga o le kopi mo le iloiloga a le faiaoga pe fuafua ai foi pe tatau ona toe faaaoga le polokalama i ni lesona i le lumanai). (i) E na o le faatasi ona faaalia le kopi (e pau le taimi e faaali faalua ai pe afai e talafeagai ona toe faamalosia le aoaoga). (o) E na o le potuaoga po o se nofoaga tali tutusa e tuuto atu i aoaoga e faaalia ai le kopi. (u) E le suia le sāvali po o le anotusi atoa o le polokalama. (f) E le mafai ona toe faia se isi kopi e faasoa atu i isi. (g) Soo se kopi lava e tatau ona aofia ai le faasilasilaga o le puletaofia mo le polokalama ua pu’eina. (l) E le tuufaatasia le polokalama ma ni vaega (faaletino pe faaeletonika) o polokalama eseese e fatuai ai se tuufaatasiga o aoaoga po o isi mea gaosi.

E faaopoopo atu i mea manaomia ua uma ona ta’ua, o vaega mai vitiō ua gaosia mo mea faapisinisi ma polokalama ua pu’eina mai ala ata ma ala leo po o Initoneti e tatau ona: (a) faaalia na o se vaega o le vitiō po o le polokalama; (e) faaaogaina e aunoa ma soo se fetuunaiga po o se fesuiaiga i le polokalama lava ia; (i) e le faaaogaina i se tulaga e ono fautua atu ai e lagolagoina e tagata na fatuina le polokalama po o e ana le polokalama ia le Ekalesia, seminare ma inisitituti po o a latou aoaoga, po o se tulaga e fautua atu ai e lagolagoina e le Ekalesia po o seminare ma inisitituti le polokalama po o ē na fatuina po o ē anaina; (o) e lē faaaogaina i se tulaga lea e finauina ai le faalauiloaina o le Ekalesia po o seminare ma inisitituti; ma le (u) faaaogaina e tusa ai ma soo se faatapulaa ua iloaina o le anotusi ma aiaiga a le Ekalesia.

Afai e i ai ni fesili a faiaoga po o taitai o le seminare ma le inisitituti e le o taliina e nei taiala, tagai i le vaega 38.8.11,“Anomea ua Puletaofia” i le Tusi Taulima Aoao: Auauna Atu i O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Intellectual Property Office
50 East North Temple Street, Room 1888
Salt Lake City, UT 84150-0018
Telefoni: 1-801-240-3959 po o le 1-800-453-3860, laina faaopoopo 2-3959
Fesi: 1-801-240-1187
Imeli: cor-intellectualproperty@ChurchofJesusChrist.org cor-intellectualproperty@ldschurch.org

Musika

O musika, aemaise lava o viiga a le Ekalesia, e mafai ona faia se sao taua i le fesoasoani ai i tagata aoga ia lagona le uunaiga a le Agaga Paia i o latou aafiaga faaleaoaoga o le talalelei. I le faatomuaga i le tusipese a le Ekalesia, na ta’ua ai e le Au Peresitene Sili: “O musika musuia o se vaega taua o a tatou sauniga lotu. E aumai e viiga le Agaga o le Alii, faatupuina le lagona o le migao, faalotogatasi i tatou o tagata o le ekalesia, ma tuuina mai ai ia i tatou se ala tatou te vivii atu ai i le Alii.

Ata
vasega o loo usuina se viiga

“O nisi o lauga aupito sili e tuuina mai i le lagiina o viiga. E uunaia i tatou e viiga ia tatou salamo ma faia galuega lelei, atiina a’e le molimau ma le faatuatua, faamafanafana i e vaivai, faamafanafana i e faanoanoa, ma uunaia i tatou ia tumau se’i oo i le iuga” (Viiga, ix). Na aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks: “Ou te mafaufau pe o lava lo tatou faaaogaina o lenei punaoa na auina mai le lagi ia tatou sauniga, i a tatou vasega, ma i o tatou aiga. …

Ata
tamaitai talavou o loo taina le piano

“O a tatou musika paia o se sauniuniga mamana mo le tatalo ma le aoaoina atu o le talalelei” (“Tapuai e ala i Musika,” Liahona, Nov. 1994, 10, 12). E tatau i faiaoga ona fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le taua o musika i tapuaiga ma le auala e mafai ai ona fesoasoani e fausia se siosiomaga e mafai ai e le Agaga ona galue lelei atili.

O nisi nei o auala e mafai ona faaaoga ai e faiaoga ia musika e faaleleia ai le aafiaga o tagata aoga i le aoaoina o le talalelei.

  • Ia tātā ni musika musuia a’o o mai tagata aoga i le vasega po o le taimi foi o le vasega a’o latou galulue i se galuega tusitusi atofaina.

  • Valaaulia ma uunaia ia tagata aoga e auai ma le anoa pe a usuina faatasi o se vasega ia viiga.

  • Iloilo mataupu faavae o le talalelei ma tuuina atu ni malamalamaaga faaopoopo i le taimi o le lesona e ala i le usuina o se viiga po o se fuaiupu o se viiga e fesootai tonu lava ma mea o loo aoaoina mo lena aso. O loo i ai uma se faasino upu faatusi paia ma autu i tua o le tusipese lea e mafai ona fesoasoani i lenei tulaga.

  • Tuu atu ni avanoa lea e mafai ai e le faitauina o upu o viiga ona fesoasoani i tagata aoga e fausia ma faailoa mai se molimau o aoaoga faavae ma mataupu faavae o le talalelei.

  • Valaaulia ni tagata aoga e usuina ni viiga talafeagai i le vasega.

Pe a faia ni faaiuga e uiga i le faaaogaina o musika i le potuaoga mo soo se faamoemoega (e pei o musika o talaaga, atamai i aoaoga faavae, po o le taulotoina), e taua le manatua o le lapataiga lenei mai ia Elder Boyd K. Packer: “Sa i ai le tele o taumafaiga e ave autu paia o le talalelei ma nonoa i latou i musika o aso nei ma le faamoemoe e faatosina atu o o tatou tagata talavou i le savali. … Ou te le iloa pe mafai faapefea ona faia lena mea ma taunuu ai i le faateleina o le faaleagaga. Ou te manatu e le mafai ona faia” (That All May Be Edified [1982], 279). I le iuga, o le tiutetauave o le faiaoga le faamautinoa o soo se musika e faaaoga i aafiaga e aoao ai e ogatusa ma tulaga faatonuina o le Ekalesia ma e leai se auala e faatiga ai i le Agaga o le Alii.

Fautuaga Lautele ma Faaeteetega

E ui o se manao e fausia ni sootaga lelei ma tagata aoga e talafeagai, ae o le manao ina ia viia, pe afai e le faalauiloaina pe le amanaiaina, e ono afua ai ona popole tele faiaoga e uiga i mea e mafaufau i ai tagata aoga nai lo mea latou te faia e uiga i le fesoasoani i tagata aoga e aoao ma alualu ai i luma. O lenei mea e masani ona taitai atu ai faiaoga i metotia sui ia ua faamoemoe e faaleleia ai o latou foliga i mata o tagata aoga mo metotia ua mamanuina e valaaulia ai le Agaga Paia. O faiaoga e pauu atu i lenei mailei e nofosala i le faitaulaga pepelo o tagata ia latou te talai atu ma “faatutu a’e i latou lava e fai ma malamalama i le lalolagi ina ia mafai ona latou maua o oloa ma viiga o le lalolagi” (2 Nifae 26:29). E tatau i faiaoga ona faaeteete ina ia le faia lo latou faaaogaina o tala malie, tala patino, po o soo se isi lava metotia faafaiaoga ma le faamoemoega o le faafiafiaina, faagaeetia, po o le manumalo i viiga a tagata aoga. Ae, o le taulaiga a faiaoga uma faalelotu o le faamamaluina lea o le Tama Faalelagi ma taitai a latou tagata aoga ia Iesu Keriso.

Na aoao mai Peresitene Howard W. Hunter: “Ou te mautinoa ua e iloaina le tulaga matautia e ono i ai o le matuai faatosinaina ma le faatauanauina ina ia fausia e au tagata aoga se faamaoni ia te oe nai lo le talalelei. O le taimi nei o se faafitauli matagofie lena e tatau ona tauivi ai, ma o le a na ona matou faamoemoe o outou uma o ni faiaoga faailogatagata. Ae o loo i ai se lamatiaga moni ii. O le mafuaaga lena e tatau ai ona e valaaulia au tagata aoga ia totofu ifo i latou lava i tusitusiga paia, ae lē na ona e avatu i ai o au lava faauigaga ma aoaoga. O le mafuaaga lena e tatau ai lava ona e valaaulia au tagata aoga ia lagonaina le Agaga o le Alii, ae le na ona avatu i ai o lou lava iloa i lena mea. O le mafuaaga lena, o le tulaga maualuga, e tatau lava ona e valaaulia au tagata aoga ia faasino tonu ia Keriso, ae le na o lē o loo aoaoina atu ana aoaoga faavae, tusa lava po o le a le lelei. O le a e lē avanoa mo nei tagata aoga i taimi uma. E le mafai ona e uuina o latou lima pe a tuua le aoga maualuga po o le kolisi. Ma e te le manaomia ni soo patino” (Eternal Investments” [faasauga ma se Pulega Aoao, Fep. 10, 1989], 2).

Ma le isi, o le fautuaga ma faaeteetega nei e faatatau i le suifefiloi o metotia o le aoao atu ma faafitauli:

  • Faaaogaina o tauvaga. E tatau i faiaoga ona faaeteete i le faaaogaina o tauvaga i totonu o le potuaoga, aemaise lava pe a tauva tagata aoga taitoatasi i le tasi ma le isi. O tauvaga e mafai ona taitai atu ai i finauga, lotovaivai, tauemuga, po o le maasiasi ma mafua ai ona aluese le Agaga.

  • Faamalosiauga lē lelei. E tatau i faiaoga ona faaaoga le atamai i le faaalia o le lē fiafia i se vasega po o se tagata aoga e toatasi. O le toatele o tagata aoga e lagonaina le lē agavaa i se tulaga ma e manaomia ona atia’e ma faamalosiauina nai lo o le faamalosia o o latou vaivaiga.

  • Upu uigā. Pe faailoa atu e se faiaoga i se tagata aoga pe mai se tasi tagata aoga i le isi, o upu uigā e toetoe lava i taimi uma e lē lelei ma faatiga ma e mafai ona taitai atu ai i le taufāifai ma lē maua ai le Agaga.

  • Fesootaiga ma gagana lē talafeagai. E tatau i faiaoga ona aloese mai le feei pe fefinauai ma tagata aoga. O upusa ma upu masoā e leai se nofoaga i se faatulagaga o aoaoga faalelotu.

  • Faaaogaina o le malosiaga faaletino. E le tatau i faiaoga ona faaaoga lo latou telē faaletino ma le malosi e faafefe ai pe faamalosia ai se tagata aoga ia amiolelei ai. E oo lava foi i amioga faataalo e mafai ona le talafeagai pe oo atu i se mea e sili atu ona matuia. E tatau i faiaoga ona punouai faaletino ma se tagata aoga pe a faapea lea e tatau ai mo le puipuiga o se isi tagata aoga.

  • Gagana maoti faaleitupa. E tatau i faiaoga ona nofouta ma mataala i le gagana e patino i itupa i tusitusiga paia. O nisi mau o loo tumu i gagana tautane ona o le natura o gagana sa maua mai ai. E tatau i faiaoga ona faamanatu i tagata aoga o nisi o faaupuga mataina e faasino uma i alii ma tamaitai. Ina ua ta’u atu ia Atamu e faapea “o tagata uma, i soo se mea lava, e ao ina salamo” (Mose 6:57), sa mautinoa lava le fetalai mai o le Alii e uiga i alii ma tamaitai uma. E i ai taimi e patino ma sa’o lelei ai le faailoaina mai o ni alii. Mo se faataitaiga, o sui o le Aiga Atua o alii, ma o mau faasino i tiute faaleperisitua e faatatau i le usoga.

Lolomi