Seminare
2 Nifae 9:1–26: “O Le Togiola e Le I’u”


“2 Nifae 9:1–26: ‘O Le Togiola e le Iu,”’ Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“2 Nifae 9:1–26,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

2 Nifae 9:1–26

“O Le Togiola e Le Iu”

Ata
O Loo Soifua o Ia, saunia e Simon Dewey

Sa aoao atu e Iakopo ia sa Nifae e uiga i tulaga e feagai ma tagata uma ona o le Pa’ū o Atamu ma Eva. Sa ia molimau mai e na o Iesu Keriso lava ma Lona mana togiola e mafai ai e tagata ona faatoilaloina le oti faaleagaga ma le faaletino. O lenei lesona e mafai ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le talisapaia sili atu o le matafaioi a Iesu Keriso i le fesoasoani ia i tatou e faatoilalo le agasala ma le oti.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O se Tulaga faigata

Mafaufau pe faapefea ona e tali atu i tulaga nei:

I le aso 5 o Aokuso, 2010, e 33 tagata o Chile e galulue i maina sa maileia i se solo maoae ina ua solo ifo i lalo le papa i totonu o le maina. Sa lokaina i latou i se vaega itiiti o le saogalemu ma auala o le maina i lalo o le solo, 2,300 futu (700 m) le loloto i totonu o le eleele.

Sa foliga mai ua leai se faamoemoe. Na vavae ese i latou mai aiga ma auaiga e toetoe lava o le afa o se maila mai se papa e le mafai ona aveese o i luga atu, ma e na o se sapalai laitiiti o meaai ma vai o loo ia i latou. E ui ina sa i ai a latou meafaigaluega ma le atamai, ae ona o le le saogalemu o le maina e le mafai ai ona latou faaolaina i latou lava. Na pau lava lo latou avanoa o le mauaina lea ma laveaiina e se tasi. (Connie Goulding, “Sailia o le Laveai,” Liahona, Iuni 2015, 63)

  • Ana faapea na e i ai i lenei tulaga, mata o a ni ou manatu ma ni lagona i lena taimi?

  • O a nisi o mea e manaomia ona laveaiina ai i tatou mai mea e le mafai ona tatou faatoilaloina e i tatou lava?

Ona o le Pau o Atamu ma Eva, o le a oo ai ia i tatou taitoatasi le oti faaletino ma le faaleagaga. O le oti faaleagaga e faasino i le vavaeese mai le Atua tatou te oo i ai o se taunuuga o le agasala.

Faitau le 2 Nifae 9:10, ma vaavaai mo le mea na faatusa i ai e Iakopo le oti faaletino ma le faaleagaga.

  • Aisea e te manatu na faamatalaina ai e Iakopo le oti (oti o le tino) ma seoli (oti o le agaga e mafua mai agasala e lei salamo ai), o se “sau’ai leaga matautia”?

Mafaufau pe faape’i le olaga pe ana faapea e le laveaiina i tatou mai le oti faaletino ma le faaleagaga. Mafaufau pe mafai faapefea ona e fesootai atu i se tasi lo tatou manaoga faavauvau mo se Togiola e laveai i tatou mai le oti faaletino ma le faaleagaga. A o faaauau pea ona e suesue, mafaufau loloto pe o a ou lagona ia Iesu Keriso, o le e fesoasoani ia i tatou e faatoilalo nei tulaga e ala i Lana Togiola.

Ua aoao mai Iakopo e uiga i le matafaioi a le Faaola i le laveaiina o i tatou mai le agasala ma le oti

Ata
aikona, faamaumau
  1. Faamaea le gaoioiga suesue lenei

Tusi se siata e i ai ulutala nei e tolu i lau api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Suesue i fuaiupu o loo lisi atu i koluma taitasi ma tusifaamaumau ou malamalamaaga i lau siata. Faaauau pea ona faaopoopo ni malamalamaaga i lau siata i le aluga o le lesona.

Afai e leai se Faaola … (2 Nifae 9:7–9)

Aua o loo i ai se Faaola … (2 Nifae 9:10–13)

Atonu foi e te manao e matamata i le “Aisea Tatou te Manaomia ai se Faaola” (2:15), lea e mafai ona maua i le ChurchofJesusChrist.org. Mafaufau e faaopoopo ou malamalamaga i lau lisi.

  • O a ni manatu po o ni lagona na ia te oe e uiga i le Faaola a o e suesue i lenei tala?

O le upumoni e tasi o loo aotele ai aoaoga a Iakopo i fuaiupu na e suesueina o le, e ala i Lana Togiola, ua fesoasoani ai Iesu Keriso ia i tatou e faatoilalo le agasala ma le oti.

  • E mafai faapefea e le malamalama i lenei upumoni ona aafia ai lou olaga?

  • O anafea na sili atu ai ona anoa ia te oe le malamalama i le manumalo o Iesu Keriso i le agasala ma le oti?

Filifili e talia le laveai

Toe mafaufau i le tala i le au galulue maina i Chile mai le amataga o le lesona. A o e aoao e uiga i le vaega o totoe o la latou tala, mafaufau i mea e tutusa ai o latou aafiaga ma lo tatou laveai mai le oti faaletino ma le faaleagaga.

E silia ma le lua vaiaso talu ona maileia le au galulue maina, ae maua e le au laveai se auala e tuuina atu ai ia i latou meaai, vai, ma sapalai. Toeitiiti lua masina mulimuli ane, na iu lava ina mafai e le au laveai ona fatuina se avanoa tele e tuu ai i lalo se tamai pusa e mafai ona laveai ai le au galulue maina e taitoatasi i le taimi. Na laa atu taitoatasi le au galulue maina i le pusa ma tuuina atu lona faatuatuaga i le fuafuaga ma le au laveai. Ina ua uma ona maileia mo le aofaiga o aso e 69, sa laveaiina uma le au galulue maina (tagai Connie Goulding, “Sailia o le Laveai,” Liahona, Iuni 2015, 63–65).

  • O a ni mea e tutusa ai o e vaaia i le va o lenei tala ma le Faaola o laveaiina i tatou mai le agasala ma le oti?

  • O le a sou manatu pe ana faapea e musu se tasi o tagata eli maina sa taomia e alu i totonu o le pusa laveai? Aisea?

E ui o le laveaiina mai le oti faaletino o se meaalofa ua ofoina mai e le Faaola i tagata uma, ae o lo tatou laveaiga mai le oti faaleagaga e faalagolago lea i se vaega o o tatou manaoga ma faatinoga.

Faitau le 2 Nifae 9:21–24 ma vaavaai mo filifiliga e tatau ona tatou faia ina ia mafai ai e le Faaola ona laveai i tatou mai le oti faaleagaga. Mafaufau e tusi ni malamalamaaga faaopoopo e te maua e uiga i le Faaola i le koluma lona lua o lau siata.

  • O le a se mea na e aoaoina e uiga i mea e tatau ona tatou faia mo le Faaola e laveai ai i tatou mai le oti faaleagaga?

  • Aisea e te manatu ai “e le mafai ona faaolaina i tatou i le malo o le Atua” pe afai tatou te le faia nei mea?

Mafaufau mo ni nai minute i mea sa e aoaoina i le aso e uiga ia Iesu Keriso ma mea sa Ia faia mo oe. Atonu e te manao e tusifaamaumau soo se manatu po o ni uunaiga na e maua pe faaaofia ai lou agaga faafetai mo lo tatou Faaola alofa.

Lolomi