Seminare
3 Nifae 15–16: “Tasi le Lafu, ma le Leoleo Mamoe e Toatasi”


“3 Nifae 15–16: ‘Tasi le Lafu, ma le Leoleo Mamoe e Tasi,’” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona (2024)

“3 Nifae 15–16,” Tusi Lesona a Tagata o le Vasega o le Tusi a Mamona

3 Nifae 15–16

“Tasi le Lafu ma le Leoleo Mamoe e Toatasi”

Ata
O Keriso o loo siiina ma le faapelepele se tamai mamoe

A o aoao atu e Iesu Keriso tagata i le laueleele o Nuumau, sa Ia faaalia Lona alofa mo tagata taitoatasi. Sa valaaulia i latou taitoatasi e o mai ma iloa Lona alofa mo i latou lava (tagai 3 Nifae 11). Ona Ia fesoasoani lea ia i latou ia malamalama o loo Ia lagonaina lenei lava alofa e tasi mo fanau uma a le Atua. E finagalo o Ia i tagata uma i soo se mea ina ia faitaulia faatasi ma Ana mamoe. O lenei lesona ua fuafuaina e fesoasoani ia te oe e lagona ai le finagalo o le Faaola e faapotopoto atu oe ma tagata uma ia te Ia.

Suafa ma faalaniga o Keriso

I le avea ai ma se molimau ia Iesu Keriso, o loo i ai i le Tusi a Mamona le tele o suafa ma faalaniga eseese mo Ia. O nisi nei o nai faataitaiga:

Ata
aikona, faamaumau
  1. Tali fesili nei:

  • O le a se tasi o igoa po o faalagiga mo Ia e sili ona e fiafia i ai? O le a se mea o aoao atu ai ia te oe e uiga ia te Ia?

O mamoe a le Faaola

I le 3 Nifae 15–16, sa faaauau pea ona aoao atu e Iesu ia tagata i tala ane o le malumalu i le laueleele o Nuumau. Ina ua uma ona faamalamalama atu ua faataunuuina le tulafono a Mose ia te Ia, sa Ia faasoa atu se faalaniga mo Ia lava lea e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama ai i la tatou sootaga ma Ia.

Faitau le 3 Nifae 15:17 ma mafaufau e faailoga le faalaniga na tuuina mai e Iesu mo Ia lava.

E masani ona faatusatusa i tatou i mamoe o e masani ona se ese mai ia Iesu ma ua leiloloa ma faataapeapeina. Mafaufau loloto mo sina taimi pe na sa’o lena talafaatusa i taimi o lou olaga. Pe na i ai ni taimi na e se ese ai mai lou Leoleo Mamoe, o Iesu Keriso, pe o i ai ni ē pele ia te oe ua se ese?

  • E mafai faapefea e le malamalama i lagona o Iesu i Ana mamoe na faataapeapeina ona tosina ai le faamoemoe o se tasi e toe foi atu ia te Ia?

“Isi mamoe”

Ata
mamoe o loo i se pa mamoe

O leoleo mamoe i ona po o le Faaola e masani ona fatuina ni “pa,” e pei o lea o loo i le ata lenei, ina ia saogalemu ai a latou mamoe mai le au faasaolo ma isi mea matautia. O le Ekalesia a le Faaola o se faataitaiga o se pa lea e puipui ai i tatou mai mea matautia i le lalolagi.

Ata
aikona, faamaumau
  1. Faitau ia fuaitau e tolu o mau, ma tali fesili e faatatau i ai:

Ioane 10:14–16 (O Iesu o loo fetalai atu i Ana “mamoe” i Isaraelu anamua)

  • O le a sou manatu o le a le uiga o le silafia e Iesu o Ana mamoe ma e iloa e i latou?

3 Nifae 15:13–17, 21 (Iesu o loo fetalai atu i Ana “mamoe” i Amerika anamua)

3 Nifae 16:1–3 (O nei “mamoe” e aofia ai “ituaiga ua leiloloa o Isaraelu” [3 Nifae 17:4].)

  • O le a se mea o aoao mai ia te oe e le poloaiga a le Tama Faalelagi i nei fuaiupu e uiga ia te Ia?

O Le Leoleo Mamoe Lelei

O se upumoni e tasi e mafai ona tatou aoao mai nei mataupu o le, e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e faapotopoto tagata uma i le lafu a le Faaola.

  • O a ni lamatiaga faaonapo nei ua puipuia mai ai i tatou e Iesu i Lana lafu?

Faitau le 1 Nifae 22:25, 28 ma le 3 Nifae 16:11–13, ma vaavaai mo faamatalaga o le galuega a lo tatou Leoleo Mamoe o le faapotopotoina i o tatou aso.

  • O a upu ma fasifuaitau o loo faamatala ai po o ai e finagalo lo tatou Leoleo Mamoe e faapotopoto mai? O le a se mea e manaomia mai ia i tatou e talia ai Lana valaaulia alofa?

Faapotopotoina i le lafu a le Faaola

A o e suesueina lenei vaega, atonu e te mafaufau i se uo e lē o olioli i le taimi nei i faamanuiaga atoatoa ua ofoina mai e le Faaola ia i latou o i Lana lafu (o le Ekalesia). Atonu ua latou se ese mai Lana Ekalesia, pe atonu foi e lei papatisoina i latou.

Faitau ia fuaitau o mau ma le saunoaga lenei a Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Pe e mafai foi ona e matamata i le vitiō “Our Good Shepherd,” o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailotaimi 3:13 seia oo i le 4:44. Vaavaai mo mea o le a e manao i lau uo e iloa e uiga i lo tatou Leoleo Mamoe.

I le avea ai ma Leoleo Mamoe Lelei, e silasila mai Iesu Keriso i faama’i o i Ana mamoe o se tulaga e manaomia ia togafitiga, tausiga, ma le agaalofa. O lenei leoleo mamoe, lo tatou Leoleo Mamoe Lelei, e mauaina le olioli i le silasila mai i Ana mamoe mama’i o agai atu i luma i le faamalologa. …

O le galuega a le Faaola i la le tino sa faailogaina moni lava i le alofa, alofa mutimutivale, ma le lagona malamalama. E lei savali o Ia ma le faatauemu i auala pefu o Kalilaia ma Iutaia, ma tau sōsō mamao ese pe a vaaia tagata agasala. Na te lei aloese mai ia i latou i le faateia tele. Leai, sa Ia talisua faatasi ma i latou. Sa Ia fesoasoani ma faamanuia, siitia ma faagaeetia, ma suia le fefe ma le faanoanoa i le faamoemoe ma le olioli. E pei lava ona avea o Ia ma leoleo mamoe moni, Na te sailia i tatou ma maua i tatou e ofo mai i ai le toomaga ma le faamoemoe. (Dale G. Renlund, “O Lo Tatou Leoleo Mamoe Lelei,” Liahona, Me 2017, 30)

Ata
aikona, faamaumau
  1. Tali fesili nei:

  • O le a se mea e te manao ia iloa e lau uo e uiga i lo tatou Leoleo Mamoe mai nei fuaitau ma mai le saunoaga a Elder Renlund? Aisea?

  • O a nisi o faataitaiga o le ala na faapotopoto atu ai e le Faaola tagata ia te Ia? (O lenei mea e mafai ona aofia ai se tasi e te iloa patino, tagata mai tusitusiga paia, po o oe foi.)

Lolomi