Seminelí
ʻEta 12–15: Vakai Fakalūkufuá


“ʻEta 12–15: Vakai Fakalūkufuá,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2024)

“ʻEta 12–15,” Tohi ʻa Molomoná – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

ʻEta 12–15

Vakai Fakalūkufuá

ʻI he hokohoko atu hono fakanounouʻi ʻe Molonai ʻa e tohi ʻa ʻEtá, naʻá ne manavasiʻi naʻa manukiʻi ʻe he kau Senitailé ʻene ngāué koeʻuhí ko e vaivai ʻene faitohí. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻo pehē, ko e taimi ʻoku tau haʻu ai kiate Ia ʻi he loto-fakatōkilalo mo e tuí, te Ne lava ʻo liliu hotau ngaahi vaivaí ko ha ngaahi mālohinga. Hili e ʻilo ʻa Molonai ki hono fakaʻauha ʻo e kau Sēletí mo fakamoʻoniʻi hono fakaʻauha ʻo e kau Nīfaí, naʻá ne kōlenga ki he kotoa ʻo ʻene kau laukongá ke nau fekumi kia Sīsū Kalaisi mo e ngaahi tāpuaki ʻokú Ne maʻu ke foakí.

Teuteu ke Akoʻí

ʻOku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ki he kau faiakó ha ngaahi fakakaukau ki he meʻa ʻe ala fiemaʻu ke teuteuʻi kimuʻa ʻi he lēsoni takitaha.

ʻEta 12:23–27

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki he kau akó ke nau haʻu kia Sīsū Kalaisi ke ikunaʻi ʻa e ngaahi vaivaí ʻo fakafou ʻi Heʻene ʻaloʻofá.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e ʻEta 12:27 pea fakakaukau ki ha vaivaiʻanga ʻi heʻenau moʻuí ʻoku nau fie ikunaʻi ʻi he tokoni ʻa e Fakamoʻuí.

  • Naunaú: Ko ha laʻipepa maʻá e tokotaha ako takitaha

Fakataukei Fakatokāteliné: ʻEta 12:27

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ako maʻuloto ʻe he kau akó ʻa e fakamoʻoni fakafolofola fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he ʻEta 12:27, fakamatalaʻi ʻa e tokāteliné, pea fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono maʻu ʻo e ʻilo fakalaumālié ʻi ha tūkunga moʻoni ʻo e moʻuí.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau feinga ke ako maʻuloto ʻa e ʻEta 12:27.

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e konga ʻo e lēsoní ʻi he ʻuluʻi tohi “ʻOku fakamoleki ʻe he toʻu tupú ha taimi lahi fau ʻi heʻenau telefoní

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke vakai angé pe ʻe tuʻo fiha haʻanau lava ʻo taipeʻi ʻa e fakamoʻoni fakafolofolá mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻi he folofolá ʻi he polokalama fetalanoaʻakí ʻi ha sekoni ʻe 60. Fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke nau toutou taipeʻi ia ʻi he taimi takitaha kae ʻikai ko hano copy mo paste. Fakaafeʻi leva ke nau vakai pe te nau lava ʻo lau maʻuloto leʻolahi ia.

ʻEta 12:28–41

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ha holi lahi ange ke fekumi kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau moʻuí.

ʻEta 13–15

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ikunaʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻahiʻahi ke fakafōtunga ʻi he ʻita ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakalaulauloto ki he ʻuhinga ʻo e hoko ʻa Sīsū Kalaisi ko e “ʻEiki ʻo e Melinó” (ʻĪsaia 9:5) pea mo hono ʻuhinga kiate kitautolu ʻo e hoko ko e kau muimui ʻo Iá.

  • Meʻa ke fakaʻaliʻalí: Ko e ngaahi fakahinohino ki he fili A, fili E, pe fakatouʻosi (kapau ʻe fakaʻatā ʻa e kau akó ke nau fili ha taha ʻo kinaua)

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: Kapau te ke fakaʻatā ʻa e kau akó ke nau fili ʻi he vahaʻa ʻo e fili A mo e fili E, fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha ongo loki fakataha ki he ongo meʻa ke fili mei aí. ʻOange ha fakahinohino ʻi he ʻīmeilí pe ʻi he fetalanoaʻakí kimuʻa pea hū ʻa e kau akó ki honau fanga kiʻi loki fakatahá.

Siviʻi Hono 9 Hoʻo Akó

Taumuʻa ʻo e lēsoní: ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke manatu mo vakaiʻi ʻe he kau ʻakó ʻa e founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe heʻenau ngaahi aʻusia ʻi he Molomona 7ʻEta 15 ke nau tupulaki fakalaumālié.

  • Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke toe vakaiʻi ʻa e meʻa kuo nau akó ʻaki hono fakaʻosi ʻa e fakamatala ko ʻení: “Ko e lēsoni ʻe taha mei he Molomona 7ʻEta 15 te u fie vahevahe mo ha kaungāmeʻá ko e …”

  • Laʻiʻatá: Ngaahi siakale ʻi ha sinoʻi ʻakau

  • Naunaú: ʻŪ laʻipepa ʻoku ʻi ai e hingoa ʻo e ngaahi feituʻu ʻe lava ke ui ki ai ʻa e kau akó ke ngāue fakafaifekaú

  • Lēsoni fakataumuʻá: Ko ha foʻi mā; poulu mo e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke ngaohi ʻaki ʻa e maá

  • Fokotuʻu ki hono akoʻi ʻi he konifelenisi vitioó: ʻI he konga ʻo e lēsoní ʻi he ʻuluʻi tohi “Fakakaukau ki he ngaahi palani ke ngāue ʻaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí,” fakakaukau ke tuku hoʻo kau akó ke nau mamata ki haʻo fakatahaʻi ʻa e ngaahi meʻá ke ngaohi ha foʻi maá. ʻIkai ngata aí, kapau ʻoku nofo ofi atu ʻa e kau akó kiate koe, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau ʻalu atu ki ho ʻapí ʻamui ange ʻi he ʻahó ke maʻu ha konga mā hili hono taʻó. Te ke lava ʻo kole ange ke nau talanoa fekauʻaki mo e meʻa ne nau ako ʻi he lēsoní ʻi heʻenau kai ʻenau konga maá.

Paaki