Aramwa te Teei e Reireiniia Tioromwaite

Tuun 10–16: “Kam A Tia n Rinanon Te Bitaki ae Korakora Aio Inanomi?”

Aramwa 5-7

E aki ataia Aramwa ae iai n taai aikai te korokoro ibukin manga onean te maama ibukin kamaiuan temanna, ni manga onean mwin te maama ae e uruaki ke ae e aooraki nakon ae e marurung. Ma e ataa riki kamimiin te kakai ni “bitakin te nano” (Aramwa 5:26)—te bitaki are e anganiira te Tia Kamaiu ae te maiu n tamnei ae boou, n aron are te “manga bungiaki kaua” (taraa Aramwa 5:14, 49). E kona n nooria Aramwa bwa bitakin te nano aio bon te bwai raoi are a kainnanoia angiia Nibwaite. Iai aika a kaubwai ao ake tabeman a kainnano, tabeman a kainikatonga ao ake tabeman a nanorinano, tabeman taan bwainikirina te aba, ao ake tabeman a rootaki imwin te bwainikirinaki (taraaa Aramwa 4: 6-15). Ma a bon bane ni kainnanoa te roko nakon Iesu Kristo bwa a na kamaiuaki—ai arora naba ni kabane. Ngkai tao ti ukoukora kanakoan te kainikatonga ke te kona ni kaitaraa te kaangaanga, Ana taeka Aramwa bon ti te arona: “Nakomai ao tai maaku” (Aramwa 7:15). Kariaia te Tia Kamaiu bwa e na bita te nano ae matoatoa, ae bure, ke te nano ae e ikoaki nakon te nano ae nimamannei, ae itiaki, ao ae e boou.

Iango ibukin Reiakinana n te Mweenga ao n te Taromauri

Aramwa 5:14-33

N na riai n rinanon—ao n reitinako n namakina—te bitaki n nano ae korakora.

E taku Beretitenti M. Russell Ballard: “I kainnanoa ae N na titirakinai ni katoa tai, ‘E uara arou ngkai?’ … N riki bwa kanga kairau n tain te intawiu ae e onoti aei, I tangiria ni wareka ao ni iangoi taeka ake a kairai bwa N na manga taara aron maiu bwa e bon kuneaki n Aramwa mwakoro nimaua” (“Return and Receive,” Riaona, Meei 2017, 64).

Iangoia ni wareka Aramwa 5:14–33 n ae kanga ko bon intawiuniko ao ko tuoa nanom. Ko na bae n tangiria ni koroi am kaeka nakon titiraki. Tera ae ko reiakinna bon iiroum? Tera ae ko namakina bwa ko kan karaoia mai imwiin te intawiu?

Taara naba Dale G. Renlund, “Preserving the Heart’s Mighty Change,” Riaona, Nobembwa 2009, 97–99.

N rairakira nakon te Atua, ti kona n rinanon “te bitaki n nano.”

Aramwa 5:44-51

I kona ni karekea oin au kakoaua iroun te Tia Kamaiu ao n Ana reirei rinanon te Tamnei ae Raoiroi.

N Aramwa 5, ngke e kabwarabwara Aramwa bwa e kanga ni karekea ana koaua iaon te Tia Kamaiu, e aki taekina te baere e rinanona ngke e nora te anera (taraa Motiaea 27:10–17). E kanga Aramwa ni karekea te koaua ibon ibukina? Tao ko kona ni kabonganaa te bwai are ko kunea n Aramwa 5:44–51 ni korea te “retibii” ni karekean te kakoaua iaon Iesu Kristo ao Ana reirei. Tera “bwaina aika tangiraki” (koaua n te euangkerio) ao “kaetieti” (bwaai ake ti kona ni ukorii ibukin te koaua) ae e kaairii Aramwa? Tera “bwaina aika a tangiraki” ao “kaetieti” aika ko kona ni karinii nakon am retibii man oin am taneiai ao taneiai riki tabeua inanon booki aika tabu?

Aramwa 7

“I nooria bwa kam mena ni kawain te raoiroi.”

N tabetai ti bon katotongiia aomata ake i Taraemera, ake a kainnanoa tuangakiia bwa a na rairi nanoia (taraa Aramwa 5:32). Ao n taai tabetai ti a manga katotongiia aomata ake i Kiteon ake a kataia n nakonako “ni kawain te raoiroi” (Aramwa 7:19). Tera ae ko kunea n ana rongorongo Aramwa (n Aramwa 7) are titebo ma are e taekinna i Taraemera (n Aramwa 5)? Tera kaokoro aika ko noori? Tarai baike e reirei iaona Aramwa aika a kona ni buokiko n tiku “n te kawai are e kaineti nakon uean te Atua” (Aramwa 7:19).

Aramwa 7:7–16

Te Tia Kamaiu e katoka iaona au bure, marakiu, ao rawaawatau.

Ko a tia n namakinna n te taina ae kanga akea ae e ata n aron korakaim ao am kaangaanga? Ngkana ko a tia, te koaua are e reiakinna Aramwa e kona ni buokiko. Ngkai ko wareware, iangoia bwa tera ae a reiakinaki ni kiibu aikai iaon te kantaninga n ana anga karea te Tia Kamaiu. Ko na bae ni karaoa te tiaata ma atuun reirei Tera ae e korakai iai te Tia Kamaiu ao Bukin tera E korakai ao korei ni karinanii baike ko kunei n Aramwa 7:7–16 (taraa naba Itaia 53:3–5). Ko kona ni iangoi taai ake a kaotaki iai bwa E rinanon te korakai ibukin bwaai aikai? Aikai tabeua katooto man koroboki aika tabu: Mataio 4:1–13; 26:55–56; 27:39–44; Mareko 14:43–46; Ruka 9:58. Ko kona riki ni karinii bwaai n am rinan are ko korei man kiibu aikai?

Bon te bwai teuana kakoauaan ae te Tia Kamaiu e korakai ibukim. Ma e kanga Korakaina ni karaoa te bitaki inanon bongin nako maium? Aikai kiibu tabeua ae a kaota aron Iesu Kristo n ibuobuoki ke ni “buokiko”: Enoti 1:5–6; Motiaea 16:7–8; 21:15; 24:14–15; 3 Nibwaai 17:6–7; Ita 12:27–29; Reirei ao Berita aika Tabu 121:7–10. Tera ae ko reiakinna man kiibu aikai? Tera tabeua riki kawai are E anga ni buokiko iai? Ningai ae ko a tia iai n rinanon Ana ibuobuoki?

Te anene n taromauri n aron “I Kainanoiko Ngai” ke “I Ataia E Maiu Iesu” (Anene n Taromauri, nambwa 13, 34) e kona ni kakorakora am kakaitau ibukin Ana ibuobuoki te Tia Kamaiu. Tera mwakoro n taeka inanon kuuna aikai ae e kaota am namakin Ibukina?

Taraa naba Gospel Topics, “Atonement of Jesus Christ,” Gospel Library; “His Grace” (video collection), Gospel Library.

Kaota am koaua iroun Iesu Kristo. Iangoi kawai ae ko kona iai n tibwaua am koaua iaon te Tia Kamaiu, ao Arona n Atua, ana akoi, ao ana tangira. Ko kona ni kaungaia aomata ake ko reireiniia bwa a na kakoaua Irouna man kanakoan titiraki ake a na kona ni kairaki iai iroun te tamnei bwa a na tibwa aia namakin iaon Kristo.

Ibukin iango riki tabeua, taraa te beeba ni kaongora n te namwakaina aio n te Riaona ao Ibukin Kakorakoraia Kairake maekatiin.

Iango ibukin Reiakinaia Ataei

Aramwa 5:44–48

I kona ni karekea au koaua rinanon te Tamnei ae Raoiroi.

• Ni buokiia natim ni reiakiniia karikirakean aia koaua, ko kona ni kaota nakoia te tamnei ae inano ao n titirakiniia bwa ti kanga ni buokiia maan aika a uarereke bwa a na ikawairake. Ko kona ngkanne ni kairekerekea aio ma aron tararuaan ara koaua. Tera te tararua ae kainnanoaki karaoana nakon ara koaua? Ti na kanga n ataia bwa a rikirake?

  

  Ngkana ti butimwaea te euangkerio, ai bon aekakin waakinan te maiu ae boou.

• E kanga Aramwa ni karekea ana kakoaua ae matoatoa iaon Iesu Kristo? Ko kona ni wareka Aramwa 5:44–46 ma natim ni kunea te kaeka nakon te titiraki aio. Tao a kona natim ni korea te baire bwa a na karaoa teuana te bwai n te wiiki aei ni kakorakora aia koaua.

Pillars and Rays

Elder Dushku teaches us that spectacular spiritual experiences are rare and that the Lord typically gives us one ray of light at a time.

Aramwa 7:10–13

Te Tia Kamaiu e katoka iaona au bure, marakiu ao korakaiu.

• Ko na kanga ni buokiia natim ni kamataataia n Aramwa 7:10–13 bwa a na kona n ataia ae e tabe ibukiia Iesu Kristo ao E kona ni buokiia? Tao ko kona n tuangiia bwa a na tibwa aia taneiai ngke a bwaka n aoraki ke e rotiia te maraki ke iai riki aia kangaanga teuana ae e karika nanokawakiia. A kanga aomata tabeman ni buokiia n namakina te mweraoi? Kaota am koaua bwa te Tia Kamaiu e a tia naba n rinanon te korakai, ao marooro iaon te tai ngke E karaua nanom ao e buokiko.

• Ngkai ngkoe ao natim kam wareka Aramwa 7:11–13, kakaei bwaai aika e korakai iai Iesu Kristo ibukira. Kaoiia natim bwa a na kabonganai taeka ke mwakoro n taeka ake a kunei ni kabwanina te tiententi aio: “E korakai Iesu bwa E aonga ni kona ni buokai.” E kanga ni buokiira n ataia bwa Iesu e ota n ara kaangaanga? Ti kangaa ni karekea Ana ibuobuoki? Tibwaa am koaua iaon Iesu Kristo.

Aramwa 5:14; 7:19–20

Iriiran Iesu Kristo e buokai n tiku iaon te kawai ae eti n oki nakon Tamaia are i Karawa.

• Kariaia natim bwa a na taraa te kiraati ngkai ko wareka Aramwa 5:14 (taraa naba te iteraniba n te waaki ni kakukurei n te wiiki aei). Tera ae e nanonaki ni karekean taraakin moan te Tia Kamaiu i moara?

• Ko na kanga ni kabongana ana kabwarabwara Aramwa n te kawai n okira Tamara are i Karawa ni buokiia natim n reiakina aron karaoan rinerine aika a raoiraoi? Ko kona ni wareka Aramwa 7:19–20 nakoia ao kariaia bwa a na katea kain ae a nakonako ni “kawai aika a bwaoua” ao te nakonako n te kawai ae eti. Buokiia bwa a na iangoa te rinerine are e buokiia n tiku iaon te kawai ao tabeua rinerine ake a uotiira n otinako man te kawai. Kam kona naba n noora tamnein Iesu ao ni marooro iaon bwaai ake E karaoi ni kaota nakoira te kawai n okira Tamara ae i Karawa. Te kuna n aron “I’m Trying to Be like Jesus” (Aia Boki n Anene Ataei,, 78–79) e kona ni kaoti iango tabeua.

Ibukin iango riki tabeua, taraa te beeba ni kaongora n te namwakaina aio n te Rao maekatiin.

Te Tia Tei Ibukira, iroun Jay Bryant Ward