Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au
Ngaahi Fakahinohino ki he Taimi Hivá


“Ngaahi Fakahinohino ki he Taimi Hivá mo e Polokalama ʻa e Fānaú ʻi he Houalotu Sākalamēnití,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: Tohi ʻa Molomoná (2020) (2018)

“Ngaahi Fakahinohinoi ki he Taimi Hivá,” Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí: 2020

ʻĪmisi
hiva ʻa e fānaú mo e faiakó

Ngaahi Fakahinohino ki he Taimi Hivá mo e Polokalama ʻa e Fānaú ʻi he Houalotu Sākalamēnití

Siʻi Kau Palesitenisī ʻo e Palaimelí mo e Kau Faihivá,

Ko e ngaahi hiva Palaimelí ko ha meʻangāue mālohi ia ke tokoni ki he fānaú ke nau ako fekauʻaki mo e palani ‘a e Tamai Hēvaní ki he fiefiá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ‘o Sīsū Kalaisí. ʻI he hiva ʻa e fānaú fekauʻaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hono moʻoní. ʻE nofo ʻa e ngaahi foʻi leá mo e hivá ʻi he ʻatamai mo e loto ʻa e fānaú ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí.

Fekumi ki he tokoni ‘a e Laumālié ʻi hoʻo teuteu ke akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he hivá. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he ngaahi moʻoni ʻokú ke hivaʻí. Tokoniʻi e fānaú ke nau vakai ki he founga ʻoku fakafekauʻaki ʻe he hivá ʻa e meʻa ʻoku nau ako mo aʻusia ʻi ʻapí pea ʻi he ngaahi kalasi Palaimelí. ʻE tāpuekina e fānaú mo honau ngaahi fāmilí ʻi hoʻo ngaahi ngāue mateakí.

ʻOku mau ʻofa mo fakaaʻu atu ʻemau houngaʻia ʻi he ngāue līʻoa ʻokú ke fai ke fakamālohia mo maluʻi ʻetau fānau ʻofeiná.

Ko e Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Palaimelí

Fakahinohino ki he Polokalama ʻi he Houalotu Sākalamēnití

ʻOku fakahoko e polokalama houalotu sākalamēniti ʻa e fānaú ʻi he kuata hono fā ʻo e taʻú, ʻi he fakahinohino ʻa e pīsopé. Ko e kau palesitenisī ʻo e Palaimelí mo e faihivá ʻoku nau fokotuʻutuʻu ke fakataha ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻú mo e tokoni pīsopeliki ʻokú ne tokangaʻi ʻa e Palaimelí ke kamata hono aleaʻi ʻa e ngaahi palani ki he polokalamá. ʻI hoʻo fakakakato e ngaahi palaní, maʻu ʻa ʻene fakangofuá.

ʻOku totonu ke fakaʻatā ʻe he polokalamá ʻa e fānaú ke nau fakahā ʻa e meʻa naʻa nau ako mo honau ngaahi fāmilí mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi ʻapi pea ʻi he Palaimelí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi hiva Palaimeli kuo nau hivaʻi he lolotonga ʻo e taʻú. Fakakaukauʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi hiva te ne poupouʻi ʻa e meʻa kuo nau akó. Lolotonga e taʻú, hiki ha lekooti ʻo e lea ne fakahoko fakataautaha ʻe he fānaú pea pehē ki he ngaahi meʻa ne nau aʻusiá, naʻa lava ke fakaʻaongaʻi ʻi he polokalamá. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau vahevahe ha ngaahi folofola, talanoa, mo ʻenau fakamoʻoní ʻi he polokalamá. ʻI hoʻo palani ʻa e polokalamá, fakakaukau ki ha ngaahi founga ʻe lava ke tokoniʻi e haʻofangá ke nofotaha ʻenau tokangá ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonakí.

ʻE lava ke fakakaukau e ngaahi ʻiuniti ʻoku tokosiʻi ai e fānaú ki ha ngaahi founga ʻe lava ke kau ai ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo ʻenau fānaú. Tuku ki ha mēmipa ʻo e kau pīsopelikí ke ne fakaʻosi ʻa e fakatahá ʻaki ha kiʻi lea nounou.

ʻI hoʻo teuteu ʻa e polokalamá, manatuʻi ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení:

  • ʻOku ʻikai totonu ke toʻo ʻe he ngaahi ako polokalamá ha taimi lahi mei he ngaahi kalasi Palaimelí pe fāmilí.

  • ʻOku ʻikai taau ke fai ha polokalama ʻi he houalotu sākalamēnití ʻoku fakaʻaongaʻi ai e nāunau ki he sió, ngaahi teunga mo e ngaahi fakamatala ʻa e mītiá.

Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí, 11.5.4.

Ngaahi Fakahinohino ki he Taimi Hivá

Miniti ʻe 5 (kau palesitenisī Palaimelí): Fua lotu, folofola pe tefito ʻo e tuí, mo e lea pē ʻe taha

Miniti ʻe 20 (faihivá): Taimi hiva

ʻOku fili ʻe he kau palesitenisī Palaimelí mo e faihivá e ngaahi hiva ki he māhina takitaha ke fakamālohiaʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku ako ʻe he fānaú ʻi heʻenau ngaahi kalasí pea ʻi ʻapi. ʻOku fakakau ʻi he tohi fakahinohino ko ʻení ha lisi ʻo e ngaahi hiva ʻokú ne fakamamafaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení. ʻOku toe fokotuʻu mai foki e ngaahi hiva ko ʻení ʻi he ngaahi fokotuʻutuʻu ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí.

ʻI hoʻo akoʻi ʻa e ngaahi hivá ki he fānaú, fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe e meʻa kuo nau ako fekauʻaki mo e ngaahi talanoa mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakatokāteline ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi hivá. ʻE lava ke ke toe vakaiʻi ʻa e ngaahi fokotuʻutuʻú ʻi he Haʻu, ʻo Muimui ʻIate Au—Maʻá e Palaimelí ʻa ia ʻoku ako ʻe he fānaú ʻi heʻenau ngaahi kalasí. ʻE tokoni ʻeni ke ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi talanoa mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku nau akó koeʻuhi ke ke lava ʻo fakakaukau ki he founga ʻe poupouʻi ai ʻenau akó ʻo fakafou ʻi he hivá.

Lolotonga e taimi hivá, te ke lava foki ʻo toe vakaiʻi e ngaahi hiva kuo ʻosi ako ʻe he fānaú mo e ngaahi hiva ʻoku nau fiefia ke hivaʻí. ʻI hoʻo toe vakaiʻí, fakaafeʻi ʻa e fānaú ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he ngaahi hivá.

Ko e tefitoʻi maʻuʻanga tokoni ki he hiva ʻi he Palaimelí ʻa e Tohi Hiva ‘a e Fānaú. ʻOku toe taau pē foki mo e ngaahi himi mei he tohi himí mo e ngaahi hiva mei he Friend mo e Liahoná. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe hivaʻi ai ʻe he fānaú ha ngaahi hiva fakafonua pe ngaahi hiva ʻo ha ʻaho mālōlō ʻoku taau mo e Sāpaté pea mo e taʻu motuʻa ʻo e fānaú. Kuo pau ke fakangofua hono fakaʻaongaʻi ‘o ha ngaahi hiva kehe ʻi he Palaimelí ʻe he kau pīsopelikí (vakai ki he Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí, 11.2.4).

ʻĪmisi
ko e hiva ʻa e fānaú

Vakai Fakalukufua ki he Palaimelí

‘I he uike takitaha, ʻoku fakakau ʻi he Palaimelí ʻa e:

Taimi hiváminiti ʻe 25

Fetongíminiti ʻe 5

Ngaahi Kalasíminiti ʻe 20

ʻE lava ʻe he kau taki ʻo e Palaimeli ʻoku tokolahi angé ʻo vahevahe ʻa e fānaú ki ha kulupu ʻe ua pea ʻai ʻa e kulupu ʻe taha ʻi he ngaahi kalasi Palaimelí kae fakahoko ʻe he kulupu ʻe tahá ʻa e taimi hivá. ʻE toki fakafetongi leva ʻa e ongo kulupú. ʻI he ngaahi meʻa peheé, ʻe fie maʻu ʻa e kau taki ʻo e Palaimelí ke liliu ʻa e taimi ʻoku hā atu ʻi ʻolungá ke feʻunga mo honau tūkungá.

Ngaahi Hiva ki he Taimi Hivá

Sanuali

Fēpueli

Māʻasi

ʻEpeleli

Sune

Siulai

ʻAokosi

  • Repentance,” Children’s Songbook, 98

  • The Still Small Voice,” Children’s Songbook, 106–7

  • Muimui He Palōfitá,” Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 58-59

Sepitema

ʻOkatopa

Nōvema

Tīsema

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Hivá ke Akoʻi ʻa e Tokāteliné

ʻOku fakataumuʻa ʻa e taimi hivá ke tokoniʻi e fānaú ʻi heʻenau ako e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke ueʻi koe ʻe he ngaahi fakakaukau ko ʻení ʻi hoʻo palani ha ngaahi founga ke akoʻi ai e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku maʻu ʻi he ngaahi himí mo e ngaahi hiva Palaimelí.

Lau e ngaahi potu folofola ʻoku fekauʻakí. Ko e lahi ʻo e ngaahi hiva ʻi he Tohi Hiva ‘a e Fānaú pea mo e tohi himí ʻoku fakamatala ai ki he ngaahi potu folofola ʻoku fekauʻakí ʻa ia ʻoku lisi atú. Tokoniʻi e fānaú ke lau ha niʻihi ʻo e ngaahi potu folofola ko ení, pea talanoa ki he fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi potu folofolá ki he foʻi hivá. Te ke lava foki ʻo hiki ha ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ʻi he palakipoé pea fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakatauhoa takitaha ki ha foʻi hiva pe ko ha veesi mei ha foʻi hiva.

Fakafonu ʻa e konga ʻataá. Hiki ha veesi ‘o e foʻi hivá ʻi he palakipoé kae tuku ke pulia ha ngaahi foʻi lea mahuʻinga. Kole leva ki he fānaú ke nau hivaʻi ʻa e foʻi hivá, ʻo fakafanongo ki he ngaahi leá ke fakafonu ʻaki ʻa e ngaahi konga ʻoku tuʻu ʻataá. ʻI heʻenau fakafonu e kupuʻi lea takitaha, aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻokú ke ako mei he ngaahi lea ʻoku puliá.

Ngaahi Lea mei he kau taki ʻo e Siasí. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau fakafanongo ki ha kupuʻi lea mei ha taki ʻo e Siasí ʻokú ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongolelei tatau pē mo e hiva ʻa e Palaimelí. Kole ange ke nau hiki honau nimá ‘i he’enau fanongo ki ha meʻa ʻokú ne tokoniʻi kinautolu ke mahino ʻa e foʻi moʻoni ʻoku nau hiva ʻo kau ki aí. Kole ange ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau fanongo ki aí.

ʻĪmisi
taki ʻo e taimi hivá

Fakamoʻoní. Fai ha fakamoʻoni nounou ki he fānaú ʻo kau ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku maʻu ʻi he hiva ʻa e Palaimelí. Tokoni ke mahino ki he fānaú ko e hivá ko ha founga ia ʻe taha te nau lava ai ʻo fai ha fakamoʻoni mo ongoʻi ʻa e Laumālié.

Tuʻu ko ha fakamoʻoni. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau taufetongi ʻi he tuʻu mo vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau ako mei he foʻi hiva ʻoku nau hivá pe ko e ongo ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he hivá. ʻEke ange pe ko e hā e ongo ʻoku nau maʻu ʻi heʻenau hivaʻi ʻa e hivá, mo tokoni ke nau ʻiloʻi e ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Fakaʻaongaʻi e ngaahi fakatātaá. Kole ki he fānaú ke nau tokoni atu ke kumi pe faʻu ha ngaahi fakatātā ʻoku fekauʻaki mo e ngaahi foʻi lea pe ngaahi kupuʻi lea ʻi he hivá. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e fekauʻaki fēfē ʻa e ngaahi fakatātaá ki he hivá pea mo e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he foʻi hivá. Hangē ko ʻení, kapau ʻokú ke akoʻi ʻa e foʻi hiva “Ko e Vaʻa Ukameá” (Ngaahi Himí, fika 172), te ke lava ʻo fakapipiki takai ha ngaahi fakatātā ʻi he lokí ʻokú ne fakahaaʻi mai ha ngaahi lea mahuʻinga mei he hivá (hangē ko e vaʻa ukameá, folofola ʻa e ʻOtuá, taki, ʻahiʻahí, mo e langí). Kole ki he fānaú ke nau tānaki ʻa e ngaahi fakatātaá ʻo puke hake kinautolu ʻi he hokohoko totonú lolotonga hono hivaʻi fakataha ʻa e foʻi hivá.

Vahevahe ha lēsoni fakataumuʻa. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ha meʻa ke ne tākiekina ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo ha foʻi hiva. Hangē ko ʻení, ʻi he foʻi hiva “Ko e Tuí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 50–51) ʻoku fakamatala ai ki ha tengaʻi ʻakau. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ki he fānaú ha tengaʻi ʻakau mo talanoa fekauʻaki mo e founga ʻoku tau fakahā ai e tuí ʻi he taimi ʻoku tau tō ai ha tengaʻi ʻakaú; ʻe lava ke maʻu heni ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi founga ʻoku tau fakahaaʻi ai e tui kia Sīsū Kalaisí, ʻo hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he foʻi hivá.

Fakaafeʻi e vahevahe ʻo e ngaahi aʻusia fakatāutahá. Tokoniʻi e fānaú ke fakafehokotaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he hivá mo e ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá. Hangē ko ʻení, kimuʻa hono hivaʻi ʻo e “Fie Siofia Ha Temipalé” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 99), ʻe lava ke ke kole ki he fānaú ke hiki honau nimá ʻo kapau kuo nau mamata ki ha temipale. Fakaafeʻi kinautolu ke nau hiva fekauʻaki mo e ongo ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ʻoku nau mamata ai ki ha temipalé.

Fai ha ngaahi fehuʻi. ʻOku lahi ʻa e ngaahi fehuʻi te ke lava ʻo fai ʻi hoʻo hivaʻi ʻa e ngaahi hivá. Hangē ko ʻení, ʻe lava ke ke ʻeke ki he fānaú pe ko e hā e meʻa ne nau ako mei he veesi takitaha ʻi he foʻi hivá. ʻE lava foki ke ke kole ange ke nau fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ʻoku tali ʻe he foʻi hivá. ʻE lava ke maʻu heni ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he hivá.

Fakafanongo ki he ngaahi talí. Kole ki he fānaú ke nau fakafanongo ki ha ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi hangē ko e “ko hai?” “ko e hā?” “‘i fē?” “ʻa fē?” pe “ko e hā hono ʻuhingá?” Hangē ko ʻení, ʻi he foʻi hiva “Loto-toʻa ʻa Nīfaí” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 64–65), te nau lava ʻo fakafanongo pe ko hai naʻe kole ange ke ʻalu ʻo ʻomi ʻa e ʻū lauʻi peletí pea ʻi fē, ʻa fē, founga fēfē, pea ko e hā hono ʻuhinga naʻá ne talangofua ai ki he ʻEikí. ʻE lava foki ke ke kole ki he fānaú ke nau fakafanongo ki he ngaahi foʻi lea mahuʻinga pe ke lau honau louhiʻi nimá ʻa e tuʻolahi ʻenau hivaʻi ha foʻi lea pau.

Tokoniʻi e Fānaú ke Ako mo Manatuʻi ʻa e Ngaahi Hiva Palaimelí

ʻOku ako ʻe he fānaú ha hiva ʻaki ʻenau fanongo mo hivaʻi tuʻo lahi iá. Hivaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi lea ʻo ha hiva foʻou ki he fānaú—ʻoua ʻe lau pe lau maʻuloto pē kinautolú. ʻOku tokoni ʻeni ke fakafehokotaki ʻe he fānaú ʻa e fasí ki he ngaahi leá. Hili hono akoʻi ʻo ha foʻi hiva, toe vakaiʻi ia ʻi ha ngaahi founga fakafiefia kehekehe lolotonga e taʻú. ʻOku ʻoatu ʻi lalo ha ngaahi fakakaukau ke tokoni ki hono ako mo toe vakaiʻi ʻe he fānaú ʻa e ngaahi hivá.

Faʻu ha ngaahi saati. Fakaʻaliʻali e ngaahi sātí ʻaki e ngaahi lea mei he veesi takitaha pe ngaahi fakatātā ʻoku nau fakafofongaʻi e ngaahi leá. Lolotonga e hiva ʻa e fānaú, fufuuʻi ʻa e ngaahi foʻi leá pe ngaahi fakatātaá kae ʻoua kuo nau lava ʻo hiva e foʻi vēsí kakato taʻe kau ai ʻa e saatí. ʻE lava foki ke ke fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tokoni atu hono faʻu e ngaahi saatí.

Fakahinohino ʻo e notá. Ke tokoni ke ako ʻe he fānaú e fasi ʻo ha hiva, lī ho nimá ʻi muʻa, mei hema ki mataʻu pea lolotonga hono hivaʻi ʻo e ngaahi leá, ʻalu ki ʻolunga ho nimá ke fakahā ʻa e nota māʻolungá pea ki lalo ke fakahā ʻaki ʻa e nota maʻulaló.

Fetāliakí (Echo). Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau hiva fetāliaki ʻaki haʻanau angimui ʻi he meʻa ʻokú ke hivaʻí. Hivaʻi ki he fānaú ha kiʻi konga lea pe laine, pea tuku ke nau hivaʻi mai kiate koe.

Fulifulihi e founga hivá. Hivaʻi e ngaahi hivá ʻi ha ngaahi founga kehekehe, hangē ko e fanafaná, ngūnguú, pasipasi ki he taimí, feliliuaki e vave mo e tuai e hivá, pe hiva lolotonga ʻoku tuʻu pe tangutu. ʻE lava foki ke ke ngaohi ha kiʻi puha pepa, pea ʻi he tafaʻaki takitaha ʻo e puhá, tohiʻi ai ha founga ʻe taha ke fakahoko ai e hivá. Fakaafeʻi ha tamasiʻi ke ne tekaʻi e kiʻi puhá ke fili ai e founga ʻe hivaʻi ai ʻe he fānaú e foʻi hivá.

Hiva fakakulupu. ʻOange ki he kalasi takitaha pe ha taha ʻa e kupuʻi lea ke tuʻu ʻo hivaʻi, pea tuku ke nau taufetongi ʻi he ngaahi kupuʻi leá kae ʻoua kuo nau hivaʻi e kupuʻi lea takitaha.

Fakatātā ʻaki honau nimá. Fakaafeʻi ʻa e fānaú ke fakakaukau ki ha ngaahi fakatātā ngāueʻaki honau nimá ke tokoni ke nau manatuʻi ʻa e ngaahi foʻi leá mo e ngaahi pōpoaki ʻo ha foʻi hiva. Hangē ko ʻení, ʻi he taimi ʻokú ke hivaʻi ai ʻa e veesi hono ua ʻo e “ ʻOku ʻOfa ʻEku Tamai Hēvaní ʻIate Au” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 16–17), te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e fānaú ke nau tuhu ki honau ongo matá, ngaue hangē ko e pepé, mo ʻai honau nimá ʻi he ongo telingá. Kole ke nau ʻai honau nimá ki honau mafú ʻi heʻenau hivaʻi e “‘Io, ʻokú ne ʻofa ʻiate au.”

Hiva e tamaiki fefiné, hiva e tamaiki tangatá. Tā ha fakatātā ʻo ha kiʻi tamasiʻi mo ha fakatātā ʻo ha kiʻi taʻahine, pea kuluuʻi pe tepiʻi ʻa e fakatātaá ki ha ongo vaʻakau kehekehe. Lolotonga hono toe vakaiʻi ʻo ha hivá, hiki hake ha taha ʻo e ongo fakatātaá ke fakahaaʻi ko hai ʻoku totonu ke ne hivaʻi ʻa e konga ko ia ʻo e foʻi hivá.

Tolo kató. Fokotuʻu ha ngaahi kato pe faʻoʻanga meʻa ʻi muʻa ʻi he lokí—ʻo fakatatau ki he lahi e ngaahi veesi ʻi ha foʻi hiva. Fakaafeʻi ha taha ʻo e fānaú ke tolo ha tangai piini pe laʻi pepa kuo nusinusiʻi ki loto pe ofi ki ha faʻoʻanga meʻa kuo fakafika. ‘Ai e fānaú ke nau hivaʻi ʻa e veesi ʻoku fika tatau mo e faʻoʻanga meʻa ko iá.

Fakatauhoa ha fakatātā ki ha kupuʻi lea. Tohiʻi e laine takitaha ʻo ha foʻi hiva ʻi ha laʻi pepa kehekehe, pea kumi ha fakatātā ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e laine takitaha. Fokotuʻu e ngaahi fakatātaá ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e lokí pea ko e ngaahi laʻi pepá ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Hivaʻi ʻa e foʻi hivá, pea kole ki he fānaú ke nau fakatauhoa e ngaahi fakatātaá ki he ngaahi leá.

Fakatokangaʻi ange: ʻOku toe ʻuhinga pē ʻa e uōtí mo e pīsopé ki he ngaahi koló mo e kau palesitenisī fakakoló.

Paaki