Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
14–20 Setema. 3 Nifae 8–11: “Tutulai ia ma o Mai ia te Au”


“14–20 Setema. 3 Nifae 8–11: “Tutulai ia ma o Mai ia te Au” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“14--20 Setema. 3 Nifae 8–11,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Ua faaali atu Iesu i sa Nifae

O Au o le Malamalama o le Lalolagi, saunia e James Fullmer

14–20 Setema

3 Nifae 8-11

“Tutulai ia ma o Mai ia te Au”

O le toe tepa i tua i lagona na e faamaumauina i le taimi o lau suesuega patino o le 3 Nifae 8–11 e mafai ona maua ai ni manatu e aoao atu. O fautuaga o loʻo i lalo e ono faaosofia ai nisi o manatu.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

O nisi taimi e sili atu i tagata le faasoa atu pe a e fesili atu mo se mea faapitoa. Mo se faataitaiga, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e faasoa mai se mea mai le 3 Nifae 8–11 na aoaoina i latou e faatatau i uiga o Iesu Keriso. E mafai ona e faalauteleina lenei valaaulia i luma atu ina ia mafai ona latou o mai ua saunia e faasoa mai.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

3 Nifae 8–10

A tatou salamo, o le a faapotopotoina, puipuia, ma faamaloloina i tatou e le Faaola.

  • O nei mataupu o loo i ai tala o le faatafunaina ma le faaumatiaga, ae ua latou aoaoina mai foi ni lesona faaleagaga na e mafai ona fesoasoani ia i tatou ia latalata atili ai ia Iesu Keriso. Atonu e mafai ona e vaevaeina le vasega i ni vaega se tolu ma totofi i vaega taitasi ia suesue se mataupu se tasi mai le 3 Nifae 8–10, ma vaavaai mo upu po o fuaitau na e faamatalaina mea na aoao e tagata pe na aafia ai. Ona faasoa mai lea e se tagata se toatasi mai vaega taitasi i le vasega mea na iloa e le latou vaega. Uunaia tagata o le vasega e talanoaina pe faapefea e nei lesona faaleagaga ona mafai ona fesoasoani ia i tatou ia latalata atili ai i le Faaola.

  • O se savali taua i nei mataupu e faapea e aapa mai le Faaola ia i tatou i le alofa ma le alofa mutimutivale e oo lava i taimi o o tatou tofotofoga e sili ona faigata. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e mafaufau i se tasi latou te iloa o loo i ai i se taimi faigata o le luitau ona suesue lea o upu a le Faaola i le 3 Nifae 9:13–22 ma le 10:1–10 e sue ai fuaitau e mafai ona fesoasoani i lena tagata. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faasoa mai foi ni aafiaga lea na latou lagona ai le aapa atu o le Faaola ia i latou.

3 Nifae 9:19-22

E manaomia e le Alii “se loto momomo ma se agaga salamo.’

  • Ae lei afio mai le Faaola, o e faatuatua i le laueleele folafolaina na usiusitai i le tulafono a Mose, lea na aofia ai le taulaga i manu. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e malamalama atili i lenei tulafono, e mafai ona e iloiloina faapuupuu le Mose 5:5-8. Aisea na poloaiina ai tagata o le Atua e ositaulaga i manu i aso anamua? O le a le poloaiga fou na tuuina atu e le Faaola i le 3 Nifae 9:20, ma e faapefea ona ia faasino atu i tatou ia te Ia ma Lana taulaga? O upusii e uiga i le tulafono o le taulaga i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai ona fesoasoani.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i le uiga o le i ai o se loto momomo ma se agaga salamo? Atonu e mafai ona e amata i le tusi i le laupapa o upu momomo, salamo, ma le taulaga. Ona mafai lea ona e fai i tagata o le vasega e tusi ni ata e sui tulaga i le uiga o nei upu ia i latou pe tusi upu po o fuaitau latou te fesootai i nei upu. Ao faasoa mai e tagata o le vasega a latou ata, upu, po o fuaitau, e mafai ona latou talanoaina pe faapefea ona fesootai nei upu i mea ua tau mai e le Faaola ia i tatou e fai i le 3 Nifae 9:19–22. O le saunoaga a Elder D.Todd Christofferson i le “Punaoa Faaopoopo” e mafai foi ona fesoasoani.

3 Nifae 11:1-17

O Iesu Keriso o le Malamalama o le Lalolagi.

  • O mea o loo faamatalaina i le 3 Nifae 11:1–17 o nisi o vaega e sili ona paia i le Tusi a Mamona. Mafaufau e faataga ni nai minute mo tagata o lau vasega e faitau ai nei fuaiupu le leoa. Atonu e mafai ona e tusia ni nai fesili i le laupapa mo i latou e mafaufau loloto i ai ao latou faitau, e pei o nei: O le a sou lagona pe ana e i ai faatasi ma nei tagata? O le a le mea e uunaia ai oe e uiga i le Faaola i nei fuaiupu? O le a se mea e te aoao mai le faataitaiga a Iesu? po o O a aafiaga na tuuina atu ia te oe se molimau o Iesu Keriso o lou Faaola? E mafai ona e faatagaina tagata o le vasega e faasoa mai nisi o o latou mafaufauga ma lagona.

    Ata
    Iesu o loo faaali atu manua i Ona aao i sa Nifae

    Taitoatasi, saunia e Walter Rane

3 Nifae 11:10-41

Ua faatuina e Iesu Keriso Ana aoaoga faavae ma Lana Ekalesia.

  • Atonu e aoga le tusia o mea muamua lava na filifili le Faaola e fai atu ma faia ina ua Ia faaali atu i le laueleele o Nuumau. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faailoga pe tusi i lalo upumoni latou te faailoa mai afioga ma faatinoga a le Faaola i le 3 Nifae 11:10–41. Valaaulia i latou e faasoa mai mea na latou maua. O le a se mea ua tatou aoao e uiga i le Faaola mai nei fuaiupu? O le a se mea ua tatou aoaoina e uiga i Lana Ekalesia?

  • Ina ia faaiuina feeseeseaiga i totonu o tagata e faatatau i le papatisoga, na faaali mai e le Faaola ni upumoni taua e uiga i lenei sauniga i le 3 Nifae 11. Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia maua nei upumoni, e mafai ona e tusia numera o nei fuaiupu i le laupapa: 21–25, 26–27, 33–34. Valaaulia tagata taitoatasi o le vasega e filifili se fuaiupu pe lua foi ma faasoa mai se upumoni ua ia aoao mai e uiga i le papatisoga.

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Atonu e fiafia lau vasega e iloa o le asiasiga a le Faaola i sa Nifae ma sa Lamana na matuai aafia ai lava i latou ma o nei tagata na fetauai muamua na ola i le filemu mo le isi 200 tausaga (tagai 4 Nifae 1). E mafai e lenei mea ona uunaia tagata o le vasega e suesue le 3 Nifae 12-16 e aoao ai mea na aoao atu e le Faaola i tagata atonu na taitai atu ai i lea suiga maoae.

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le tulafono o le taulaga.

Na faamatala mai e Peresitene M. Russel Ballard le tasi ala tatou te ola ai i le tulafono o le taulaga i ona po nei:

“Ina ua mavae le taulaga e le iu a le Faaola, e lua faatulagaga na faia i le faatinoina o [le tulafono o le taulaga]. Muamua, o le sauniga o le faamanatuga na suitulaga i le sauniga o le taulaga; ma lona lua, o lenei suiga na suia le taulai atu i le taulaga mai le manu a se tagata i le tagata lava ia. I se faauigaina, na suia le taulaga mai le ofoina atu i le tagata o loo ofoina atu. …

“Nai lo le manaomia mai e le Alii o se manu po o se karite a se tagata, o le taimi nei ua finagalo le Alii ia tatou lafoai mea uma e le faaleatua. …

“Pe a tatou manumalo i o tatou lava manaoga manatu faapito ma faamuamua le Atua i o tatou olaga ma osi feagaiga e auauna atu ia te Ia e tusa lava po o le a le faigata, ona tatou ola lea i le tulafono o le taulaga ” (“O le Tulafono o le Taulaga,” Ensign, Oke. 1998, 10).

Na saunoa mai Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “O le taulaga patino moni lava sa le o le tuuina o se manu i luga o le fatafaitaulaga. Nai lo lena, o se naunautaiga e tuu le manu o loo i totonu o i tatou i luga o le fatafaitaulaga ina ia faamuina!” (“Deny Yourselves of All Ungodliness,” Ensign, May 1995, 68).

O le loto momomo ma le agaga salamo.

Na faamatala e Elder D. Christofferson le uiga o le i ai o se loto momomo ma se agaga salamo:

“E mafai ona e ofoina atu i le Alii le meaalofa o lou loto momomo po o le loto salamo, ma lou agaga nutimomoia, po o le agaga usitai. O le mea moni lava, o le meaalofa o oe lava—o le tagata o e i ai ma le ituaiga tagata ua avea ai oe.

“Pe o i ai ea se mea ia te oe poo lou olaga e le o mama, pe le o agavaa? Pe a mafai ona e lafoa’ia lena mea, o se meaalofa lena i le Faaola. Pe o i ai ea se mausa lelei po o se uiga tausaafia e le o maua i lou olaga? Pe afai e te taliaina ma avea o se vaega o lau amio, ua e avatua se meaalofa i le Alii” (“Pe a Liua Mai Oe,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 12).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Galulue faatasi ma tagata o le aiga. “O tagata e pito sili ona mamana lo latou aafiaga i se tasi—mo le lelei po o le le lelei—e tele lava o i latou o loo i totonu o lona aiga. Ona o le aiga o le totonugalemu lena o le ola i le talalelei ma aoaoga, o au taumafaiga e faamalosia tagata o lau vasega e sili atu ona mataalia pe a e galue faatasi ma … tagata o le aiga” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 8).

Lolomi