Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
7-13 Setema. 3 Nifae 1–7: “Ina Ea ia Lou Ulu ma ia Olioli”


7-13 Setema. 3 Nifae 1–7: “Ina Ea ia Lou Ulu ma ia Olioli” Sau, Mulimuli Mai ia te Au—Mo Le Aoga Sa: Tusi a Mamona 2020 (2020)

“7–13 Setema 3 Nifae 1–7,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aoga Sa: 2020

Ata
Ua molimauina e sa Nifae le aso ua leai se malamalama

Tasi le Aso, Tasi le Po, ma le Aso e Tasi, saunia e Jorge Cocco

7-13 Setema

3 Nifae 1–7

“Ina Ea ia Lou Ulu ma ia Olioli”

E mafai e le Agaga Paia ona uunaia oe ia taulai atu i ni mataupu faavae faapitoa mai le 3 Nifae 1-7 i le vasega. Atonu o mataupu faavae tonu lava na o le a faamanuiaina se tasi o loo manaomia.

Tusifaamaumau Ou Lagona Uunai

Ata
aikona o le fefaasoaai

Valaaulia le Fefaasoaai

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega e faasoa mai mea ua latou aoaoina i le fale, fai ia i latou e tusi i luga o ni fasi pepa nisi o upumoni na latou maua i le 3 Nifae 1–7 ma mau fesootai mo upumoni. Tuu ia fasipepa i totonu o se koneteina, ma ia sei mai ni nai fasipepa e talanoaina o se vasega. Ao fefaasoaai tagata o le vasega, mafaufau pe i ai ni manatu e fesootai i lenei otootoga e mafai ona faaleleia le talanoaga ma faaauai isi tagata o le vasega.

Ata
aikona o le aoao atu

Aoao Atu le Aoaoga Faavae

3 Nifae 1–7

O le liua o se faagasologa e manaomia ai le taumafai ma le filiga.

  • Ua faamatala mai e le 3 Nifae 1-7 tagata na liua ia Iesu Keriso ma Lana talalelei ma isi e lei liua. Ina ia fesoasoani i lau vasega e faailoa mai po o a mea na faia le eseesega i le va o nei vaega, e mafai ona e fatuina se kata i le laupapa ma autu nei: Talitonuga ma faatinoga na faavaivaia le liua ma le Talitonuga ma faatinoga na faamalosia le liua. Vaevae nei mau fesootai i tagata o le vasega, ma valaaulia i latou e faatumu kata i mea ua latou maua (o faataitaiga ua tuuina atu mo le mau fesootai muamua).

    E mafai faapefea ona tatou faatumauina le malosi o lo tatou liua e ui lava i le tetee mai?

  • Atonu e fiafia lau vasega i le suesueina pe faapefea ona faamalosia e mea ua taua i le 3 Nifae 1:27-30 “o le tupulaga fai a’e.” E mafai ona e fai atu i tagata o le vasega e sue mafuaaga i nei fuaiupu na le mafai ai ona tetee e sa Nifae ma sa Lamana talavou le amioleaga na siomia i latou. O lenei mea e mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e faatatau i nisi o luitau o loo feagai ma tupulaga faiae o aso nei ma auala sili e fesoasoani ai ia i latou ia atiina ae le faatuatua ia Keriso. O nisi o fautuaga o loo maua atu i le “Punaoa Faaopoopo.”

3 Nifae 1:4–21; 5:1–3

E faataunuu e le Alii Ana afioga uma lava.

  • O le faitauina o tala i le 3 Nifae 1:4–21 ma le 5:1–3 e mafai ona faamalosia faatuatua o tagata o lau vasega i folafolaga a le Alii. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona faitau faatasi le 3 Nifae 1:4-7 ma lisi i le laupapa pe o a o latou lagona pe afai o latou o tagata talitonu o loo faamatalaina i nei fuaiupu. E mafai foi ona latou mafaufau i ni tulaga faapea atonu o loo tatou feagai i aso nei. O le a le mea ua tatou aoaoina mai le 3 Nifae 1:8-21 ma le 5:1–3 e uiga i le Alii ma Ana folafolaga? Ina ia faalautele le talanoaga, e mafai ona e iloiloina se viiga e uiga i le talitonuina o le Atua, e pei o le “Ou te lē Masalo” (Viiga, nu. 67). E mafai foi e tagata o le vasega ona faasoa mai ni aafiaga i se taimi na tauia ai lo latou faatuatua ma le talitonuga i le Atua, e ui lava i le i ai o le tetee.

3 Nifae 1:4–15; 5:12–26; 6:10–15; 7:15–26

O i tatou o soo o Iesu Keriso.

  • Na folafola atu e Mamona: “Faauta, o au o se soo o Iesu Keriso” (3 Nifae 5:13). Ina ia suesue e lau vasega le uiga o le avea ma se soo, e mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e suesue le 3 Nifae 1:4–15; 5:12–26; 6:10–15; ma le 7:15–26, ma vaavaai mo uiga lelei, talitonuga, ma faatinoga a soo o Keriso. Mafaufau e tuu atu i tagata o le vasega ni nai minute e mafaufau loloto ai ma tusi i lalo ni mea e mafai ona latou faia ia avea ai o se soo e sili atu o Iesu Keriso.

3 Nifae 2:11–12; 3:12–26; 5:24–26

A faapotopoto le au amiotonu, e mafai e le Alii ona faamalosia ma puipuia i latou.

  • O se vaega o mafuaaga na mafai ai e sa Nifae ona manumalo i faomea a Katianetona o lo latou tuufaatasia lea o autau faatasi ma sa Lamana na liua ma mulimuli i le taitaiga musuia a Lakoneu ina ia “latou faapotopoto faatasi ia i latou lava,” i Saraemila (3 Nifae 3:22). O a lesona o i ai i lenei tala mo tagata o lau vasega? E mafai ona e fesili atu ia i latou e faasoa mai aafiaga ua faamalolosia ai i latou e tagata amiotonu na siomia i latou. E mafai ona e valaaulia tagata o le vasega e iloilo le 3 Nifae 3:12–26, ma vaavaai mo mafuaaga na faapotopoto ai sa Nifae ma faamanuiaga na latou maua. E mafai faapefea ona tatou maua nei lava faamanuiaga pe a tatou faapotopoto faatasi ma tagata o o tatou aiga po o paranesi ma uarota? O a nisi mea e mafai ona tatou aoao e uiga i le faapotopotoina mai le 3 Nifae 5:24–26?

  • O le faitauina o le 3 Nifae 3 e mafai ona avea o se avanoa e fesoasoani ai i tagata o le vasega e vaai po o le a le tele o le malosi o loo tatou i ai pe a tatou faapotopoto faatasi i le amiotonu. Atonu e mafai ona e mafaufau i se lesona faitino e faaalia ai pe faapefea e se mea e vaivai ona avea ma se mea e sili atu le malosi pe a tuu faatasia ma isi mea. Valaaulia tagata o le vasega e vaai faalemafaufau faapea ua fesiligia i latou e faamaonia i sa Nifae ia faamanuiaga o le potopoto faatasi, e pei ona faamatalaina i fuaiupu 12-26. Atonu e mafai ona latou galulue i vaega e talanoaina pe faapefea ona faia o lenei mea, e faalagolago i mea na latou faitauina i nei fuaiupu. Fai atu ia i latou e faasoa mai ni o latou manatu. Ona mafai lea ona outou talanoaina faatasi o se vasega fesili e pei o nei: O a luitau o loo tatou feagai atonu e mafai ona faatusatusa i le aufaomea a Katianetona? E mafai faapefea ona fai o tatou aiga ma a tatou uarota o se sulufaiga?

3 Nifae 3:1–13

E le tatau ona tatou fefefe ia Satani.

  • O le tusi na tusia e Kitianae, le taitai o le aufaomea a Katianetona, sa o se taumafaiga e faafefe ma faaseseina ai sa Nifae. Atonu e mafai e tagata o le vasega ona iloilo ana upu i le 3 Nifae 3:2-10 ma faatusatusa i auala a Satani atonu e taumafai ai e faasese i tatou i aso nei. O le a se mea tatou te aoaoina mai i le tali a Lakoneu, le faamasino sili o sa Nifae?

Ata
aikona o le aoaoina

Fautuaina le Aoaoina i le Aiga

Ina ia musuia tagata o lau vasega e faitau le 3 Nifae 8–11 mo le vasega o le vaiaso lea, tau ia i latou faapea o le 3 Nifae 11 o loo i ai “le mea aupito sili ona taua na tupu” i le Tusi a Mamona—le auaunaga patino a Iesu Keriso i totonu o sa Nifae (tagai i le faatomuaga o le Tusi a Mamona).

Ata
aikona o punaoa

Punaoa Faaopoopo

O le fesoasoani e fausia le faatuatua i le tupulaga faia’e.

Na fautuaina mai e Elder Valeri V. Cordón o le Fitugafulu auala e tolu e fesoasoani ai i le tupulaga faiae ia tumau ma le faamaoni i le talalelei:

  1. “Ia Matua Filiga ma Popole i le Aiga. … O aoaoga mamana e matuai taua tele e faasaoina ai le talalelei i o tatou aiga, ma e manaomia ai le filiga ma taumafaiga. Ua valaaulia soo i tatou ina ia faia se mausa o le suesue o tusitusiga paia faaleaiga ma faaletagata lava ia i aso taitasi. O le toatele o aiga o loo faia lenei mea ua faamanuiaina i aso taitasi i le lotogatasi ma se mafutaga vavalalata sili ma le Alii.”

  2. “Faataitaiga Malosi i le Aiga. … E le lava le na o le talanoa i a tatou fanau e uiga i le taua o le faaipoipoga faalemalumalu, anapogi, ma le tausia ia paia le aso Sapati. E tatau ona latou vaavaai mai ua tatou faaavanoaina o tatou taimi faatulagaina ia auai soo i le malumalu i le tele tatou te mafaia. E manaomia lo latou vaai i la tatou tautinoga ia anapogi soo ma tausia ia paia le aso Sapati atoa.”

  3. “Tu ma Aga masani. … I le avea ma ni aiga, tatou te manaomia le aloese mai soo se uputuu o le a taofia ai i tatou mai le tausia o le aso Sapati ia paia po o le faia o suesuega o tusitusiga paia i aso taitasi ma tatalo i le aiga. E tatau ona tapunia faitotoa faatekinolosi o o tatou aiga i ponokalafi ma isi uma faatosinaga leaga. Ina ia tetee atu i uputuu faalelalolagi o o tatou aso, e manaomia lo tatou faaaogaina o tusitusiga paia ma leo o o tatou perofeta o aso nei e aoao atu ai a tatou fanau e uiga i lo latou faasinomaga paia, lo latou faamoemoega i le olaga, ma le misiona paia a Iesu Keriso” (“O le Gagana o le Talalelei,” Ensign po o le Liahona, Me 2017, 56–57; faaopoopo le faatusilima).

Faaleleia o Lo Tatou Aoao Atu

Ia aofia ai i latou o loo tauivi pea. O nisi taimi o tagata o le vasega o loo tauivi e na ona mananao lava ia faaaofia ina ia lagona le alofaina. Mafaufau e fai atu ia i latou e faatino se tala i le isi lesona pe ia mautinoa ua i ai so latou auala i le lotu. Aua le fiu pe a latou le tali mai i au taumafaiga i le taimi muamua. (Tagai Aoao Atu i le Ala a le Faaola, 8–9.)

Lolomi