Laipelí
Lēsoni 3: Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná


Lēsoni 3

Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Talateú

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ke ne teuteuʻi ʻa Siosefa Sāmita ke ne maʻu mo liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻikai ha fuʻu ʻilo lahi ki he founga totonu ʻo e liliú. Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻe liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná “ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (talateu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, 1830 edition). Fakatatau ki he fono ʻo e kau fakamoʻoní (vakai 2 Kolinitō 13:1), naʻe fakangofua ʻe he ʻEikí ha niʻihi kehe tokolahi ke hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e lekooti fakakuongamuʻa ko ʻení. Naʻe fakamālohia heʻenau fakamoʻoní ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he māmaní hono kotoa.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 36–41.

  • “Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, lds.org/topics.

  • “Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo Hono Fakafoki mai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” vahe 5 ʻo e Hisitōlia ʻo e Siasí ʻi he Kakato ʻo e Ngaahi Kuongá Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó, 2nd ed. (tohi lēsoni ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí, 2003), 52–66.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–35, 42–54

Naʻe liliu ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá

Fakaafeʻi ha tokotaha pe toko ua ʻokú na loto fiemālie ke fakamatalaʻi fakanounou ki he kalasí ʻa e meʻa ʻoká na manatuʻi kau ki he ʻaʻahi ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he talavou ko Siosefa Sāmitá ʻi he pō ʻo e ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823. ʻO ka fie maʻu, pea vahevahe ange ʻa e fakamatala ko ʻení:

“ʻI he efiafi ʻo e ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823, naʻe mālōlō ai ʻa Siosefa ʻi hono loki ʻi ʻolunga he fale ʻakau ʻo e fāmilí, ʻi Palemaila ʻi Niu ʻIoke, ka naʻá ne ʻāʻā pē hili ʻa e ʻalu ʻa e niʻihi kehé ʻo mohé, ʻo lotu fakamātoato ke ʻilo lahi ange ki he ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá kiate iá. …

“Ko e tali ki heʻene lotú, naʻe mamata ʻa Siosefa ki ha maama ʻi hono lokí ʻa ia naʻe ʻāsili ʻene uló ʻo aʻu ki he kāpui ʻo e lokí ʻo ʻmaama ange ia ʻi he hoʻatā mālie.’ Naʻe hā ha talafekau fakalangi ʻi he tafaʻaki hono mohengá, ʻo tuʻu ʻi he ʻataá, kuo kofu ʻaki ia ha pulupulu ʻa ia naʻe ʻhina-ekiaki ʻaupito.’ (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:30–31.) Ko e talafekaú ni ko Molonai, ko e palōfita fakamuimui ia ʻo e kau Nīfaí, naʻá ne tanu ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha ngaahi senituli kimuʻa, ʻa ia naʻe hiki ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea ʻokú ne maʻu ʻi he taimí ni ʻa e ngaahi kī fekauʻaki mo e lekooti toputapú ni (vakai T&F 27:5). Naʻe fekauʻi mai ia ke ne tala kia Siosefa kuo fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi angahalá pea ʻoku ʻi ai ha ngāue lahi ke ne fai. Ko e konga ʻo e ngāué ni, naʻe pau ke ʻalu ʻa Siosefa ki ha moʻunga ofi mai, ʻoku ʻi ai e lekooti toputapú, kuo hiki ʻi ha ʻū lauʻi peleti koula. … Kuo pau ke liliu ʻe Siosefa ʻa e lekōtí pea ʻomi ia ki he māmaní.

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe ʻalu leva ʻa Siosefa Sāmita ki he moʻunga naʻe tanu ai ʻa e ʻū lauʻi peleti ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fetaulaki ai mo Molonai pea mamata ki he ʻū lauʻi peletí, ka naʻe fakahā ange he ʻikai ke ne maʻu kinautolu kae ʻoua kuo ʻosi ha taʻu ʻe fā. …

“… ʻI he ʻaho 22 ʻo Sepitema 1827, naʻe ʻalu ai [ʻa ʻEma ko e uaifi ʻo Siosefá,] mo ia ki he moʻungá peá ne talitali ofi atu pē kae ʻoange ʻe Molonai ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he nima ʻo e Palōfitá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 68).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vakai ki he peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea vakai nounou ki he palakalafi ʻuluakí, ʻo kumi ʻa e fakamatala ki he founga hono ʻomi ʻo e lekooti faka-kuongamuʻa ko ʻení mo hono liliú. Kole ange ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú, ʻi he hili ʻenau laú. (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Siosefa Sāmita-Hisitōlia 1:34–35. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē mo kumi ha founga ʻe taha naʻe tokoni ai ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Fakatatau ki he ngaahi vēsí ni, ko e hā ha founga ʻe taha naʻe tokoni ai ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi hono liliu e lekooti fakakuongamuʻá ni? (Naʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí ki he liliú.)

Fakamatalaʻi ange ko ha meʻangāue ʻe taha naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita he lolotonga ʻo e liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko ha kiʻi foʻi maka fuopotopoto, naʻe faʻa ui ko ha “maka ʻa e tangata kikité,” naʻá ne ʻilo kimuʻa ʻi ha ngaahi taʻu lahi peá ne toki maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá (vakai “Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, lds.org/topics). ʻOku fakamahino ʻe he fakamatala fakahisitoliá naʻe faʻa ngāue ʻaki he taimi ʻe niʻihi ʻe he Palōfitá ki he liliú ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea pehē ki he maka ʻa e tangata kikité.

Lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe fakahā ʻe he ʻEikí hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he lea faka-Pilitāniá ʻo fakafou ʻi he ʻŪlimí mo e Tūmemí pea mo e maka ʻa e tangata kikité:

“ʻI hono faʻa fakafehuʻia kau ki he founga ʻo e liliú, naʻe toutou tali ʻe Siosefa he taimi lahi naʻe fai ʻʻaki ʻa e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá’ peá ne pehē he taimi ʻe taha, ‘Naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke tala ki he māmaní ʻa e founga kotoa naʻe ʻomi ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná.’

“Neongo ia, naʻe maʻu ha ngaahi fakamatala lahi mei he kau tangata tohí mo e niʻihi kehe naʻa nau sio he liliú ki he founga ngāue naʻe fakahokó. Naʻe fakamahino ʻe ha fakamatala ʻe niʻihi naʻe ako ʻe Siosefa ʻa e ngaahi mataʻitohi ʻi he lauʻi peletí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakamatalá ʻoku nau lau ki hono ngāue ʻaki ʻe Siosefa ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí (ʻa e meʻa liliu leá pe foʻi maka ʻa e tangata kikité), pea lave ha ngaahi fakamatala lahi ki heʻene ngāue ʻaki ʻa e kiʻi foʻi maká. Fakatatau ki he ngaahi fakamatalá ni, ne faʻo ʻe Siosefa ʻa e meʻa liliu leá pe foʻi maka ʻa e tangata kikite ʻi ha tatā, pea ʻai hono matá ki he tataá ke taʻofi ke ʻoua ʻe fuʻu mama lahi, pea lau leʻolahi atu ʻa e ngaahi foʻi lea faka-Pilitānia ʻoku ʻasi hake ʻi he meʻa ngāué. ʻOku fakamanatu mai ʻe he foungá ha konga mei he Tohi ʻa Molomoná ʻoku lau ki hono teuteuʻi ʻe he ʻOtuá ha ʻmaka, ʻa ia ʻe ulo atu ia ʻi he fakapoʻulí’ [ ʻAlamā 37:23–24]” (“Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, lds.org/topics).

Fakamatalaʻi ange naʻe mahino ʻa e tokoni ʻa e ʻEikí ʻi he taimi nounou ʻo e liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakaʻaliʻali ange ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha taha ako ke ne lau leʻo lahi ia.

ʻĪmisi
ʻEletā Russell M. Nelson

“Fakakaukau ki he kiʻi taimi nounou naʻe liliu ai ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe liliu ʻe Siosefa ha peesi ʻe 116 naʻe fakamoleki kimui ʻe Māteni Hālisi, ʻi ha ngāue naʻe fai ʻi ʻEpeleli ki Sune ʻo e 1828. Naʻe toe kamata ʻa e liliu ʻa Siosefá ʻi he ʻaho 7 ʻo ʻEpeleli 1829 pea ko e tangata tohí ko ʻŌliva Kautele. Naʻe kakato ʻa e tohí, hili ha ʻaho ʻe valungofulu mā nima ʻi he ʻaho 30 ʻo Sune ʻo e taʻu pē ko iá. Ko hono moʻoní, naʻe ʻikai fakaʻaongaʻi ʻa e taimi kotoa ko iá ʻi he liliú. … Ko hono fakafuofuaʻi totonú, naʻe ʻaho ngāue pē ia ʻe onongofulu mā nima pe toe siʻi ange ai ʻa e ngaahi ʻaho ngāué, ʻi hono liliu ʻe he palōfitá mo ʻene kau tangata tohí ʻae tohí ni, ʻa ia ʻoku peesi ʻe 531 ʻi hono pulusinga lolotongá. (Vakai, John W. Welch, Ensign, Jan. 1988, pp. 46–47.) ʻOku fakaʻavalisi ia ki he peesi ʻe valu ʻi he ʻaho. Fakakaukau ki heni ʻi haʻo liliu ha tohi, pe ko hoʻo fakataimi-tēpileʻi hoʻo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná” (“A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 61–62).

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe fakahokoʻaki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá”?

  • Kapau he ʻikai ke tau ʻiloʻi kotoa ʻa e fakaikiiki kau ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe founga fēfē haʻatau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e tohí? (ʻE lava ke tau maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie ki he Tohi ʻa Molomoná taʻeʻiloʻi kotoa hono fakaikiiki fekauʻaki mo hono liliú.)

  • Ko e hā naʻá ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelí:

ʻĪmisi
Palesiteni Gordon B. Hinckley

“Ne tomuʻa haʻu ʻa Molonai mo e ʻū lauʻi peleti naʻe liliu mei ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha meʻa fakaofo mo maʻongoʻonga ʻeni. Naʻe fakaofo ʻa e talanoa ʻa Siosefa ki he ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe faingataʻa ke fai ha tui ki ai kae faingofua ke fakafepakiʻi. Naʻe malava nai ke ne faʻu pē ʻe ia? ʻOku ʻi heni ia ʻe hoku kāinga, pea ki he taha kotoa pē ke ne ala ki ai mo lau ia. ʻKuo ʻikai ke ola lelei ʻa e feinga kotoa ke fakamatalaʻi hono tupuʻangá, ʻo kehe mei heʻene fakamatalá, Naʻe ʻikai pē ke ne ako; ka ʻi ha kiʻi taimi nounou, naʻá ne ʻomi ʻa e liliu, ʻa ia kuo pulusi ʻo laka hake he peesi ʻe 500. …

Kuo feinga ʻa e kau fakaangá ʻi he ngaahi taʻu kotoa ko ʻení ke fakamatalaʻi ia. Kuo nau fakafepakiʻi ia. Kuo nau fakaangaʻi ia. Ka kuó ne matuʻuaki kotoa kinautolu, pea ʻoku lahi ange hono ivi tākiekiná he ʻahó ni ʻi ha toe taimi kimuʻa ʻo hono hisitōliá” (“Ko e Maka ne Tā Mei he Moʻungá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2007, 85).

  • Ko e hā teke lava ʻo leaʻaki ke tokoni ki ha taha ʻoku faingataʻa ke tui ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Fakamoʻoniʻi ange naʻe ‘omi ʻa e Tohi ‘a Molomoná ‘i he meʻafoaki mo e mālohi ‘o e ‘Otuá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17

Ko e Ngaahi Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita ʻi he lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fili ha niʻihi kehe ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni ki he lekooti fakakuongamuʻá ni (vakai, 2 Nīfai 27:12–13; ʻEta 5:2–5). Naʻe fakahaaʻi fakatāutaha ʻi he taimi ko iá ʻe ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi hanau holi ke kau ʻi he kau fakamoʻoni makehe ko ʻení. ʻOku ʻi heTokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17 ʻa e fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he kau tangatá ni.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:1–6 Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, mo kumi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fai ʻe he kau fakamoʻoní ʻi he hili ʻenau mamata ki he ʻū lauʻi peletí. Hili hono vahevahe ʻe he kau akó e meʻa naʻa nau maʻú, fehuʻi ange:

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻa e kau tangatá ni ke nau fakahaaʻi ʻa e tuí hangē ko e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá, ki muʻa pea toki fakangofua ʻe he ʻEikí ke nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí?

  • Fakatatau ki he veesi 3–5, ko e hā ha fatongia ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení hili ʻenau mamata he ʻū lauʻi peletí?

  • Ko e hā hotau fatongia ʻi he taimi ʻoku fakahā mai ai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni meimei tatau mo ʻeni: Ka hili ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ʻo e moʻoní, ʻoku tau maʻu ha fatongia ke fakamoʻoniʻi ia. [Vakai foki, T&F 88:81.]) Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ko e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ko e fakatātā ia ʻo ha sīpinga te tau lava ʻo maʻu ʻi he ngaahi folofolá. “Ko e palaní ko ha sīpinga, fakatātā, pe tuʻunga moʻui ʻe lava ke ngāue ʻaki ko ha fakahinohino ki hono toutou fai pe ngaohi ha meʻa” [David A. Bednar, “A Reservoir of Living Water” (Brigham Young University fireside, Feb. 4, 2007), 5, speeches.byu.edu].)

  • ʻE hoko fēfē ʻetau fakamoʻoniʻi ʻa e moʻoní ko hano fakahaaʻi ia ʻo ʻetau tuí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ki heʻene aʻusia mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú:

“Ne u loto mo Māteni Hālisi, Tēvita Uitemā, ʻŌliva Kautele ke mau ō ki he vao ʻakaú, ʻo feinga ke maʻu ʻi he lotu fakamātoato mo fakatōkilalo ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofá. …[Hili] ʻemau feinga hono uá, ʻa ia ne ʻikai ola lelei, naʻe fokotuʻu leva ʻe Māteni Hālisi ʻoku totonu ke ne mavahe meiate kimautolu, he naʻá ne pehē ko e ʻuhinga ia ʻo e ʻikai ke maʻu ʻa e meʻa naʻa mau fakaʻamu ki aí. Naʻá ne mavahe meiate kimautolu, pea mau toe tūʻulutui, pea hili ha ngaahi miniti siʻi ʻo e lotú, ne … hā mai ʻa e ʻāngelo ko [Molonaí] kiate kimautolu. Naʻá ne pukepuke ʻi hono nimá ʻa e ʻū lauʻi peletí. … Naʻá ne huke tahataha ʻa e ʻū pēsí, koeʻuhí ke mau lava ʻo mamata ki ai, pea ke mau ʻiloʻi lelei ʻa e ngaahi tongitongi ʻi aí. … Naʻa mau fanongo ki ha leʻo ʻoku ongo mai mei he maama ʻi ʻolunga ʻiate kimautolú, ʻo ne pehē, ‘Kuo fakahā ʻa e ʻū lauʻi peleti ko ʻení ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá, pea kuo liliu kinautolu ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá. ʻOku tonu hono liliu ʻo ia kuo mou mamata ki aí, pea ʻoku ou fekau kiate kimoutolu ke mou fakamoʻoni ki he meʻa ʻoku mou mamata mo fanongo ki ai he taimi ní.’

“Naʻá ku mavahe leva meiaTēvita mo ʻŌliva, peá u ʻalu ke kumi ʻa Māteni Hālisi, ʻa ia naʻá ku maʻu ʻi ha feituʻu mamaʻo, ʻokú ne lotu fakamātoato. Ka neongo ia, naʻe taimi nounou pē peá ne talamai kiate au, kuo teʻeki ai ke ne fakalotoʻi ʻa e ʻEikí, peá ne kole fakamātoato mai ke ma lotu, koeʻuhí ke ne lava foki ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki tatau naʻa mau toki maʻú. Naʻá ma lotu leva, pea faifai peá ma maʻu ʻema ngaahi holí, he naʻe teʻeki ai ke ʻosí, naʻe fakaava mai ʻa e mata meʻa-hā-mai tatau ki heʻema vakaí, ʻa ia ne toe fakaava mai ia kiate au, peá u toe mamata mo fanongo ki he ngaahi meʻa tatau; pea ʻi he momeniti tatau, ne kaila ʻa Māteni Hālisi, ʻi he fiefia, ‘’Kuo feʻunga ia; ʻkuo feʻunga ia; kuo mamata hoku matá; kuo mamata hoku matá’” (ʻi he History of the Church 1:54–55).

Naʻe foki ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ʻo talaange ki heʻene ongo mātuʻá, “Naʻe tuku ʻe he ʻEikí ʻa e ʻū lauʻi peletí ke fakahā ki ha toko tolu kehe meiate au, ʻo nau mamata mo kinautolu ki he ʻāngeló pea kuo pau ke nau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e meʻa naʻá ku lea ʻakí, he kuo nau ʻilo ʻiate kinautolu ʻoku ʻikai ke u ʻalu holo ʻo kākaaʻi ʻa e kakaí. Pea kuó u ongoʻi ai ʻo hangē kuo huʻi atu haʻaku fuʻu kavenga mamafa naʻe fuʻu mafatukituki ke u ala fuesiá, … pea ʻoku fakafiefia ia ki hoku lotó he ʻe ʻikai ke u toe tuʻu toko taha pē ʻi māmani” (ʻi he Lucy Mack Smith, History, 1844–1845, book 8, page 11, josephsmithpapers.org/paperSummarylucy-mack-smith-history-1844-1845).

  • Ko e hā naʻe fiefia ai ʻa Siosefa Sāmita he foʻi aʻusia ko ʻení: (Naʻe ʻikai ke kei tokotaha pē ʻi heʻene hoko ko e fakamoʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí mo e talafekau fakalangí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe toe maʻu ʻe ha kau fakamoʻoni ʻe toko valu ha faingamālie ke mamata ki he ʻū lauʻi peletí.

Fakaafeʻi ha vaeua ʻo e kalasí ke nau lau ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú” pea lau ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e “Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú,” ʻa ia ʻoku maʻu fakatouʻosi pē ʻi he ngaahi peesi talamuʻaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Kole ki he kau akó ke nau kumi ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he aʻusia ʻa e kau fakamoʻoní. Hili ha taimi feʻunga, pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú.

  • ʻOku kehekehe fēfē ʻa e aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mei he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú? (Naʻe fanongo ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ki he leʻo ʻo e ʻOtuá pea mamata ki ha ʻāngelo ka naʻe ʻikai ke nau ala ki he ʻū lauʻi peletí. Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peletí ki he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú pea nau toe ala ki ai. Ne maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ha fakamoʻoni sio tonu ki he moʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí ka naʻe maʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ha fakamoʻoni fakalaumālie.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu ha kau fakamoʻoni tokolahi ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Mahalo ʻe ʻi ai ha kau ako ʻoku ʻikai te nau ʻilo ko e kotoa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo ha niʻihi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú naʻa nau mavahe mei he Siasí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku tuʻu maʻu ʻi he mālohi lahi ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná ke matuʻuaki kotoa … ha ngaahi fakafepaki ʻe hoko. … Hangē ko ia ʻoku ʻiloʻí, naʻe tuʻusi kotoa ʻa e kau fakamoʻoni ʻe toko tolú mei he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní hili ha taʻu ʻe valu mei hono pulusi ʻenau fakamoʻoní, koeʻuhí ko ha ngaahi fetōkehekeheʻaki pe femehekaʻaki ʻo kau ai ha kau taki kehe ʻo e Siasí. … Ka naʻe ʻikai pē ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha ʻo e kau fakamoʻoni ko ʻení ʻene fakamoʻoni naʻe pulusí … pe lea ʻaki ha meʻa ke ʻi ai ha ʻata ʻo ha feliliuaki ki hono moʻoní ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻenau moʻuí.

“[ʻIkai ngata ai], naʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha kau fakamoʻoni kehe ne nau fakafepakiʻi ʻenau fakamoʻoní. ʻʻE lava pē ke fakaʻikaiʻi ʻe ha taha, ka ʻe anga fēfē hano fakamatalaʻi ʻe ha taha ha kakai tangata lelei ʻe toko tolu ne nau faaitaha mo vilitaki ʻi heʻenau fakamoʻoni ne pulusí ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo ʻenau moʻuí neongo ʻa e ngaahi fakatanga lahi mo e palopalema kehe ne nau fehangahangaí? Pea hangē pē ko e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku ʻikai ha toe fakamatala ʻe lelei ange ka ko ia ʻoku ʻi he fakamoʻoní, ʻa e fakamatala molumalu ʻa ha kau tangata lelei mo angatonu ne nau fakamatalaʻi ʻa e meʻa ne nau mamata ki aí” (“The Witness: Martin Harris,” Ensign, May 1999, 36).

  • ʻOku fakamālohia fēfē ʻe he fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻa e foʻi moʻoni ko ia naʻe ʻikai ke nau teitei fakaʻikaiʻi ʻenau fakamoʻoní, neongo hono tuʻusi kinautolu mei he Siasí? (Fakamatalaʻi ange naʻe toe papi kimui ʻa ʻŌliva Kautele mo Māteni Hālisi.)

Toe ʻai ke sio e kau akó ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:6, pea fakamamafaʻi ʻoku ʻi he veesi ko ʻení ʻa e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ʻi he veesi ko ʻení ʻa e fakamoʻoni tonu ʻa e ʻOtuá, ʻo fakapapauʻi ʻaki ha fuakava, ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Kole ki he kau akó ke nau pehē pē ʻe lava ke tānaki ʻenau fakamoʻoni fakatāutaha ki he Tohi ʻa Molomoná ki he Tohi ʻa Molomona kotoa pē. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa te nau fakakau ʻi heʻenau ʻiloʻilo paú pe fakamoʻoní.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ki ha taha ʻenau fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná kimuʻa ʻi he kalasi hokó.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Paaki