Tusitaulima ma Valaauga
31. Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia


“31. Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia,”Filifiliga mai le Tusitaulima Aoao (2023).

“31. Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia,” Filifiliga mai le Tusitaulima Aoao

Ata
alii o loo faatalofa

31.

Faatalanoaga ma Isi Fonotaga ma Tagata o le Ekalesia

31.0

Faatomuaga

Sa masani ona auauna atu Iesu Keriso i isi taitoatasi (tagai, mo se faataitaiga i le, Ioane 4:5–26; 3 Nifae 17:21). E alofa o Ia i fanau taitoatasi a le Atua. E fesoasoani o Ia ia i latou taitoatasi.

E mafai ona fesoasoani lenei mataupu i taitai uma o e maua avanoa e feiloai ai ma tagata taitoatasi.

31.1

Mataupu Faavae e Taialaina Ai

31.1.1

Saunia Faaleagaga

Saunia oe lava faaleagaga e ala i le tatalo, suesueina o tusitusiga paia, ma le ola amiotonu. Faalogo i musumusuga a le Agaga Paia.

31.1.2

Fesoasoani i le Tagata o le Ekalesia ia Lagona le Alofa o le Atua

A ō mai tagata o le au paia ia te oe mo se faatalanoaga pe mo se fesoasoani i se luitau patino faaletagata lava ia, e masani lava o le mea e sili ona latou manaomia o le iloa lea e alofa le Tama Faalelagi ia te i latou.

O tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai e valaaulia le Agaga ma aoao atu aoaoga faavae mama. Faaaoga mea ia e musuia ma faamalosiau ai, ae le o le ta’usalaina, faifaamalosi, pe faatupu ai le fefe (tagai i le Luka 9:56

31.1.3

Fesoasoani i le Tagata o le Ekalesia ia Utuvai mai le Mana o le Faaola

Uunai tagata o le au paia ia liliu atu ia te Ia. Fesoasoani ia i latou e utuvai mai Lona mana e faamalolosia, faamafanafana, ma togiola ai.

31.1.4

Fesoasoani i le Tagata o le Ekalesia ia Lagona le Toafimalie ma le Saogalemu

Ia tuu atu i le tagata o le au paia i taimi uma le filifiliga o le i ai o se isi tagata i le taimi o se faatalanoaga po o se fonotaga. Pe a feiloai ma se tasi o le isi itupa, o se tamaitiiti, po o se talavou, ia mautinoa o loo i ai se matua po o se isi tagata matua. E mafai ona auai o ia i le fonotaga pe faatali i fafo o le potu, e fua i mea e fiafia i ai le tagata o le au paia o loo e feiloai i ai.

Aua ne’i faasoaina atu faamatalaga e lē faalaua’iteleina i soo se tasi—e aofia ai lou toalua po o isi taitai o le Ekalesia—se’i vagana ua tuuina mai e le tagata o le au paia le faatagaga.

31.1.5

Fai Fesili Musuia ma Faalogo ma le Toto‘a

Pe a feiloai ma se tagata o le au paia, fai fesili e fesoasoani e te malamalama ai i lona tulaga.

A o talanoa mai le tagata, faalogo ma le toto’a ma le mataāla.

31.1.6

Ia Uunaia le Ola-Tutoatasi

Ona o lou alofa mo tagata o le au paia, atonu e te manao e ofo vave atu ni fofo i o latou faafitauli. Peitai, o le a e faamanuiaina atili i latou e ala i le fesoasoani ia i latou ia maua a latou lava tali ma faia a latou lava faaiuga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8).

31.1.7

Lagolago Taumafaiga e Salamo

Ua na o le epikopo po o le peresitene o le siteki e mafai ona fesoasoani i se tagata e foia ni agasala matuia. O nisi o nei mea o loo lisi atu i le 32.6. Afai na faia e le tagata o le au paia soo se tasi o nei agasala, e tatau ona la feiloai loa lava ma le epikopo po o le peresitene o le siteki.

31.1.8

Tali Atu ma le Talafeagai i le Faatautala/Saua

E le mafai ona faatagaina le faatautala po o le sauaina o soo se ituaiga. Ia manatu mamafa i lipoti o le faatautala/saua. Afai e te silafia ua faatautalaina/sauaina se tasi, lipoti atu le sauaga i taitai faalemalo ma fefautuaai ma le epikopo. O taiala mo le lipotiina ma le tali atu i sauaga o loo maua i le 38.6.2.

31.2

Faatalanoaga

31.2.1

Faamoemoega o Faatalanoaga

I se tulaga lautele, e faatalanoa e taitai o le Ekalesia ia tagata o le au paia ina ia filimaoti ai pe ua latou:

  • Saunia e maua pe auai i le faatinoga o se sauniga.

  • Tatau ona valaauina i se tofiga i le Ekalesia.

31.2.2

O Ituaiga o Faatalanoaga

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Faamoemoega o le faatalanoaga

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Na o le epikopo

Faamoemoega o le faatalanoaga

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu i se tagata o le au paia o le a mauaina ona lava faaeega paia po o le a faamauina i se toalua (tagai i le 26.3.1).

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu i se tagata fou liliu mai (tagai i le 26.4.2).

  • Faauuina se alii fou liliu mai i se tofi i le Perisitua Arona.

  • Faauu se alii talavou po o se alii i le tofi o le ositaulaga (tagai i le 18.10.2).

  • Fautuaina atu se alii ina ia faauuina o se toeaina po o se faitaulaga sili (tagai i le 31.2.6). E manaomia le faamaoniga mai le au peresitene o le siteki e faatautaia ai lenei faatalanoaga.

  • Fautuaina atu se tagata o le Ekalesia e auauna atu o se faifeautalai faamisiona (tagai i le 24.4.2).

  • Valaau se tagata o le au paia e auauna atu o se peresitene o se faalapotopotoga a le uarota.

  • Valaau se ositaulaga e auauna atu o se fesoasoani i le korama a ositaulaga.

  • Fesoasoani i se tagata o le au paia ia salamo i se agasala matuia (tagai i le mataupu 32).

  • Faamaonia se tagata o le au paia ina ia maua se Nonogatupe o le Tupe Faaagaga mo Aoga, i nofoaga o loo maua ai.

  • Faataga se tagata o le au paia e tautino atu lona tulaga o se tagata e totogi sefuluai (tagai i le 34.3.1.2).

  • Faataga le faaaogaina o tupe o le taulaga anapogi (tagai i le 22.6.1).

O ai e mafai ona faatautaia le faatalanoaga

Epikopo po o se fesoasoani na te tofia

Faamoemoega o le faatalanoaga

  • Faafou se pepa faataga o le malumalu (tagai i le 26.3.1).

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu e auai ai i sui papatisoga ma faamauga (tagai i le 26.4.3).

  • Tuuina atu se pepa faataga o le malumalu ina ia faamauina i matua pe molimauina le faamauina o tei i matua (tagai i le 26.4.4).

  • Valaau se tagata o le au paia e galue i se valaauga o le uarota e pei ona faailoa atu i le 30.8.

  • Faataga le papatisoga ma le faamauga o se tamaitiiti 8 tausaga le matua a le o se tagata o le ekalesia ua i ai faamaumauga pe o loo i ai se matua po o se tagata o loo vaaia o ia o se tagata o le Ekalesia (tagai i le 31.2.3.1).

  • Faataga le faauuina o se alii talavou i le tofi o le tiakono po o le aoao (tagai i le 18.10.2).

  • Tuuina atu se Pepa Faataga mo Faamanuiaga Faapeteriaka (tagai i le 18.17).

  • Faataga se tasi e umia le perisitua e faatinoina se sauniga o le perisitua i se isi uarota, pe afai e leai sana pepa faataga o le malumalu. (Tagai i le Fomu Fautuaina e Faatino ai se Sauniga.)

31.2.3

Faatalanoaga o Papatisoga ma Faamauga

31.2.3.1

Tamaiti Ua I Ai Pepa Faamaumau

O le epikopo e umia ki o le perisitua mo le papatisoina o tagata o le au paia ua ta’i 8-tausaga le matutua ua i ai pepa faamaumau i lana uarota. Mo lenei mafuaaga, e faatalanoa ai e ia po o se fesoasoani ua tofia ia tagata nei mo le papatisoga:

  • Tamaiti ua ta’i 8 tausaga o ē auai i le ekalesia ma ua i ai pepa faamaumau.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga e le o ni tagata o i ai ni pepa faamaumau ae o loo i ai se matua po o se tagata o loo vaaia o le tagata o le ekalesia.

  • O tagata ua i ai pepa faamaumau ua ta’i 9 tausaga ma matutua atu, sa faatuai o latou papatisoga ona o tulaga le atoatoa o le malosi faaleatamai.

I le faatalanoaga, e faamautinoa e le uso o le au epikopo ua malamalama le tamaitiiti i faamoemoega o le papatisoga (tagai i le 2 Nifae 31:5–20). Na te faamautinoaina foi ua malamalama le tamaitiiti i le feagaiga o le papatisoga ma ua tautino mai e ola ai (tagai i le Mosaea 18:8–10). E le manaomia ona ia faaaogaina se lisi patino o fesili. E le o se faatalanoaga lenei e iloa ai pe ua agavaa, talu ai “e le manaomia e fanau laiti le salamo” (Moronae 8:11).

31.2.3.2

Tagata Liliu Mai

O le peresitene o le misiona na te umia ki mo le papatisoina o tagata liliu mai. Mo lenei mafuaaga, o se faifeautalai faamisiona e faatalanoaina:

  • Tagata ua ta’i 9 tausaga ma matutua atu o ē le’i papatisoina ma faamauina. Tagai i le 31.2.3.1 mo se tuusaunoaga mo i latou e le atoatoa le malosi faaleatamai.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga ma matutua atu, o o latou matua e le o ni tagata o le Ekalesia.

  • O tamaiti ua ta‘i 8 tausaga ma matutua atu o loo i ai se matua ua papatiso ma faamauina.

31.2.4

Faatalanoaga mo le Faauuina i se Tofi i le Perisitua Arona

Mo nisi faamatalaga, tagai i le 18.10.2.

31.2.5

Faatalanoaga mo Pepa Faataga o le Malumalu

O le malumalu o le maota o le Alii. O le ulufale atu i le malumalu ma auai i le faatinoina o sauniga iina o se avanoa paia. O lenei avanoa ua faapolopoloina mo i latou ua saunia faaleagaga ma tauivi e ola i tulaga faatonuina a le Alii, e pei ona filimaotiina ai e taitai perisitua ua faatagaina.

Ina ia faia lenei filimaotiga, e faatalanoa e taitai perisitua le tagata o le au paia e faaaoga ai fesili o loo i le PTF (tagai foi i taiala o loo i le 26.3).

31.2.6

Faatalanoaga mo Faauuga i se tofi i le Perisitua Mekisateko

O le peresitene o le siteki e umia ki o le perisitua mo le faaeeina atu o le Perisitua Mekisateko. Na te umia foi ki mo le faauuina i tofi o le toeaina ma le faitaulaga sili.

Faatasi ai ma le faamaoniga a le au peresitene o le siteki, e faatalanoa e le epikopo le uso e faaaoga ai fesili o loo tuuina atu i le Faamaumauga o le Faauuga i le Perisitua Mekisateko.

31.3

O Isi Avanoa mo Taitai e Feiloai ai ma Tagata o le Ekalesia

  • E mafai e tagata o le Ekalesia ona talosagaina e feiloai ma se taitai o le Ekalesia pe a latou manaomia se taitaiga faaleagaga pe i ai foi ni faafitauli mamafatu faaletagata lava ia.

  • O le epikopo po o se tasi na te tofia e fono ma tagata o le au paia e i ai manaoga faaletino (tagai i le 22.6).

  • E fono se tasi o le au epikopo ma tamaiti e ta‘i 11 tausaga le matutua a o siitia atu o ia mai le Peraimeri i le korama a tiakono po o se vasega a Tamaitai Talavou.

31.3.1

Fono ma Autalavou

E faalua i le tausaga ona fono le epikopo po o se tasi o ona fesoasoani ma talavou taitasi. Ia le itiiti ifo ma le tasi o nei fonotaga i tausaga taitasi e tatau ona fono ai ma le epikopo. E amata atu i le tausaga e atoa i ai le 16 tausaga o le autalavou, o fonotaga uma e lua i le aluga o le tausaga e tatau ona fono ma le epikopo pe a mafai.

Ua i ai foi i le peresitene o Tamaitai Talavou se tiutetauave e auauna atu i tamaitai talavou taitoatasi. E mafai ona ia faia lea e ala i le feiloai taitoatasi ma tamaitai talavou (po o se isi tagata matua e i ai).

31.3.1.2

Autu e Talanoaina

O le faamoemoega autu o fonotaga ma le autalavou o le fausia lea o le faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma fesoasoani i le autalavou ia mulimuli ia te i La’ua. E tatau ona avea nei fonotaga ma aafiaga e siitia ai faaleagaga.

31.3.2

Fonotaga ma Talavou Nofofua Matutua

E tuu e le epikopo le faamuamua maualuga i le alualu i luma faaleagaga o talavou nofofua matutua i lana uarota. E fono o ia po o se fesoasoani ua tofia ma talavou nofofua matutua taitasi ia le itiiti ifo ma le faatasi i le tausaga.

31.3.3

Fono ma Tagata o le Ekalesia e Talanoaina o Latou Valaauga ma Tiutetauave

E fono taitoatasi au peresitene o siteki, au epikopo, ma isi taitai ma tagata o le au paia o e lipoti atu ia i latou e uiga i o latou valaauga.

E faaalia e le taitai le agaga faafetai mo le auaunaga a le tagata o le au paia ma ofoina atu le faamalosiauga.

31.3.6

Fautuaga ma Togafitiga Faapolofesa

E le valaauina taitai o le Ekalesia e avea ma faufautua faapolofesa pe tuuina atu ni togafitiga. O le fesoasoani latou te tuuina atu e faaleagaga, e taulai atu i le mana faamalosiau, faamafanafana, ma togiola a Iesu Keriso. E faaopoopo atu i lenei fesoasoani taua ma musuia, o nisi tagata o le au paia e mafai ona manuia mai fautuaga faapolofesa i nofoaga o loo maua ai.

31.4

Fono Faatekinolosi ma Tagata o le Ekalesia

E masani lava, e fono taitoatasi taitai ma tagata mo faatalanoaga ma tuuina atu le fesoasoani ma le auaunaga faaleagaga. Peitai, i le avea ai ma se tuusaunoaga, e mafai ona latou feiloai faatekinolosi pe a le mafai lava ona feiloai faafesagai faaletagata.

Lolomi