4.

Te Waaki ni Kairiiri ao ni Kauntira inanon Ana Ekaretia Iesu Kristo

4.0

Moantaeka

Ngkai te tia kairiiri n te Ekaretia, ko a tia ni weteaki man te kairi rinanoia ana toro te Uea aika iai irouia te kariaiakaki. Iai iroum te tibwanga ni buoka ana mwakuri Tamara are i Karawa “ni kare[kea] te aki mamate ao te maiu ae akea tokina ibukin te aomata” (Mote 1:39). Ko karaoa aio man kaungaan nanoia membwa bwa a na teimatoa inanon Ana mwakuri te Atua ibukin te kamaiuaki ao te karietataaki bon ibukiia, aia utu, ao tabeman riki (taraa mwakoro 1). Ko na bon kunea te kimwareirei ngkana ko beku ibukiia natin te Atua.

Iriiran ana banna ni katoto Iesu Kristo, kona beku ibukiia aomata n tainako temanna imwiin temanna. Kona karekea naba am tai ni karaoi boowi ibukiia taan kairiiri n te Ekaretia ao waaki ni kakukurei. N raonaki ma anne, ko na kona n anga ibuobuoki aika kakaawaki rinanon kauntira nako. Aikai a kona n raonaki n boowi ni beretitenti, kauntira n te uoote, ao tabeua riki.

Tabem ae tabu aei e tangiria bwa kona aanga am tai, ma tai katinanikua oin kainanom ao kainanoia am utu. Ukoukora ana kairiiri te Tamnei ae Raoiroi bwa e na buokiko ni kabaeranta ao ni kakoroi bukin tibwangam (taraa Motiaea 4:27).

4.1

Oin te Kaantaninga n te Waaki ni Kairiiri n te Ekaretia

Taan kairiiri a kaungaia membwa bwa a na teimatoa ni waaki inanon ana mwakuri te Atua n riki bwa “taan iriria ni koaua … Iesu Kristo” (Moronaai 7:48). Ni karaoan aei, ao a moana aia kekeiaki taan kairiiri n riki bwa ana reirei te Tia Kamaiu aika kakaonimaki. Ngkanne ao a kona ni buokiia tabeman ni kaaniia riki Nakoina. I nanon buokakiia aomata, a riki ngaiia bwa ana reirei Iesu aika nakoraoi riki (taraa Motiaea 18:26; Reirei ao Berita aika Tabu 31:5).

4.2

Tuua Ibukin te Waaki ni Kairiiri n te Ekaretia

Inanon Ana tai ni mwakuri n te aonaaba, te Tia Kamaiu e katea te katooto n te waaki ni kairiiri n Ana Ekaretia. E boboto ana iango iaon karaoan Ana kantaninga Tamara are i Karawa ao buokaia tabeman n ataa ao ni maiuakina Ana euangkerio (taraa Ioane 5:30; Motiaea 15:7). E tangiriia naake E kairiia ao ni kaota te tangira anne man buokakiia (taraa Ioane 13:3–5).

Te Tia Kamaiu e karikirakei korakoraia tabeman man anganakiia tabeia ao aia tai n rikirake (taraa Mataio 10:5–8; Ioane 14:12). E kaungaia ao ni kaetieti ma te nano ae itiaki ao te tangira (taraa Ioane 21:15–17).

E reirei te Uea bwa, “A riai aomata nako n reiakina tabeia, ao ni mwakuri n te nakoa are e rineaki nako iai, ma te nanomatoa ni kabane” (Reirei ao Berita aika Tabu 107:99). A kaineti taeka aikai nakoia ake a karekei tabeia bwa ana beku ao ni kairiiri n Ana Ekaretia te Tia Kamaiu.

Kabonganakin tuua n te mwakoro aei e na buokiko i nanon am tai ni kairiiri n te aro ae nakoraoi riki inanon ana Ekaretia te Tia Kamaiu.

4.2.1

Katauraoi n te Maiu n Tamnei

Iesu e katauraoia n te maiu n tamnei ibukin Ana mition iaon te aba (taraa Ruka 4:1–2). N aron aei ko na katauraoi inanon te maiu n tamnei man kaniam riki nakon Tamara are i Karawa rinanon te tataro, kamatebwai ni booki aika tabu, ao te ongotaeka nakon Ana tua. Irakiia Ana burabeti e buokiko ni katauraoi naba inanon maiun tamneim (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 21:4–6).

Ukoukora te kaotioti bwa ko aonga n atai kainnanoia naake ko kairiia ao ko na kanga ni kakoroa nanon ana mwakuri te Atua are e a tia ni weteiko bwa ko na karaoia.

E a tia naba te Uea ni berita bwa e na katokai bwaintituaraoi tamnei iaoia naake a ukoukoriia (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 46:8). Ngkai ko nanorinano ni wetea Tamara are i Karawa ni karekei bwaintangira aikai, E na kakorakora am konabwai ni kairiiri ao n tabekiia rake naake ko buokiia.

4.2.2

Karaoa te Mwakuri n Ibuobuoki nakoia Natin te Atua ni Kabane

E bon ibuobuoki Iesu nakoia aomata, n roko ao ni kateirakeia ao n reireiniia naake iai irouia te maroa, te bwarannano, ke ni bua. E ataa te aro n Atua ao te kororaoi ae akea tokina irouia aomata n tatabemaniia nako.

Tangiriia aomata aika ko buokiia n aron ae karaoia Iesu. Tataro “ma korakoran nanomi ni kabane” bwa ko na kaonaki ma Ana tangira (Moronaai 7:48). Karekea te iraorao ni koaua. Karoko nakoia naake a maroa, a tangira te karaunano, ke n iai kainnanoia tabeua. Am tangira e na kakabwaiai maiuia ao ni buokiia aomata bwa a na tangiria n nakon Kristo.

Buokiia aomata nako ni kakorakora rairakiia ao ni kakorakora aia onimaki iroun Tamara are i Karawa ao Iesu Kristo. Buokiia ni katauraoi bwa a na karaoi aia berita inanon aia tai ni karekei aia otenanti ake imwiina. Kaungaia bwa a na kawakin berita aika tabu ake a tia ni karaoi ao ni karekei kakabwaia n te rairannano. Buokiia bwa ana ataia ae a kona n rikirake ni kakoroi nanon aia konabwai n aki ongei taian kakaewenako ake a kaitara ma ngaai.

4.2.3

Reirei Ana Euangkerio Iesu Kristo

Taan kairiiri ni kabane bon taan reirei. Kekeiaki n ira ana banna ni katooto te Tia Kamaiu n tia reirei (taraa mwakoro 17; Reirei n Ana Kawai te Tia Kamaiu). Rinanon am taeka ao am mwakuri, reirei taekan ana reirei nako Iesu Kristo ao tuan Ana euangkerio (taraa 3 Nibwaai 11:32–33; Reirei ao Berita aika Tabu 42:12–14). Reirei aika nakoraoi e kaungaia aomata bwa a na kakorakorai aia reitaki ma te Atua ao ni maiuakina te euangkerio, ni waaki nakon te maiu are akea tokina.

Te reirei n ana kawai te Tia Kamaiu e raka riki nakon te taetae; e raonaki n te ongora ao te titiraki n te kawai are E karaoia (taraa Mataio 16:13–17).

Taan reirei aika a nakoraoi bon taan reiakinaki naba aika a taningamarau. Karika kamatebwaian ana taeka te Atua bwa te moanibwai ae rietaata inanon maium. Reiakinan te euangkerio bon te waaki ae teimatoa n abwabwakin te maiu.

Reirei man booki aika tabu ao aia taeka burabeti ni boong aika kaitira (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 52:9). Uringnga bwa “tataekinan te taeka [iai] mwiina ae korakora riki iaon ana iango te aomata nakon … bwaai riki tabeua” (Aramwa 31:5).

Ukoukora ana kairoro te Tamnei n am tai ni katauraoi ao n anga reirei. Te Tamnei ae Raoiroi e uota te koaua nako nanoia ao aia iango naake ko reireiniia (taraa 2 Nibwaai 33:1).

Ngkana ko weteaki ke ni katabeaki bwa kona tararua n ana bootaki te Ekaretia ke waaki ni kakukurei, kakoaua bwa te reirei e mataata ao eti reiakinana (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 50:21–23).

4.2.4

Tararua n Ae Raoiroi

E kaotia te Uea bwa “e riai ni iai beretitenti, ke taan tararua” n Ana Ekaretia (Reirei ao Berita aika Tabu 107:21). Naake iai irouia kiingin te nakoanibonga a tararua n aia aono n tibwangaia, n aron te kooram ke te uoote.

Bootaki tabeua n te Ekaretia, n raonaki ma te Bootaki n Aine, Kairake n Ataeinnaine, Moanrinan, ao te Reirei n Tabati, a kairaki naba iroun te aobitia n tararua. Taan kairiiri akanne a weteaki, a kaokoroaki, ao a anganaki te kariaiakaki iroun temanna are iai irouia kiingin te nakoanibonga ke temanna ae iai irouna te kariaiakaki (taraa 3.4.3).

Aobitia n tararua a mwakuri iaan ana kaetieti te aomata are iai irouna kiing n te nakoanibonga (taraa 3.4.1). Te waaki aei e karekea te barongaaki ao katerean te kawai are e na ribooti nakon antai ngkana a ribootin aron aia mwakuri ni karaoa ana mwakuri te Uea.

Te aobitia n tararua e kona ni mwiokoa temanna te aomata te tibwanga ae aki teimaan bwa e na tararuaia. Te katooto, ngkana te beretitenti n te Bootaki n Aine e aki roko ni bootakin te Bootaki n Aine, e na katabea ana moan kauntira bwa e na tararua n te bootaki.

Te tia kairiiri are e tararua ni bootakin te Ekaretia, boowi, ke waaki ni kakukurei e na kakoaua bwa a kakoroaki bukin ana kantaninga te Uea. Ni karaoan aei, te tia kairiiri e na irii ana reirei te euangkerio, tuan te Ekaretia, ao ana kairiiri te Tamnei ae Raoiroi.

Naake a tararua a na ira ana banna ni katooto Iesu Kristo ni beku ma te amarau, nanoanga, ao te tangira ae itiaki (taraa Ioane 13:13–15). Te wewete ke te mwioko n tararua e aki karika te aomata are e karekea bwa e na kakawaki riki ke ni bongana riki nakoia ake tabeman (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 84:109–10).

Ngkana ko a tia ni weteaki ke ni mwiokoaki bwa ko na tararua, ira ana reirei te Tia Kamaiu “ane kan riki ni moami ao e na riki ba ami kaaunga” (Mataio 20:27; taraa kiibu 26–28). Reirei ma aomata ao ukoukora te katiteuanaaki n ataa ana kantaninga te Uea ni karaoan ana mwakuri (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 41:2; taraa naba 4.4 n te aeniboki aei).

E bon aki riai iangoan ae ko na kan kairiiri inanon taian bootaki nako n ana Ekaretia te Uea (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 121:34–37). Ma, karaoa te mwakuri n te nanorinano ao te kakaonimaki are ko weteaki nako iai. Kekeiaki ni karaoa ana mwakuri te Uea ma te mata teuana nakon Mimitongina (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 4:5).

4.2.5

Tibwatibwa te Mwakuri Ao Kakoaua bwa Iai te Bukinaki

Te Tia Kamaiu e anganiia Ana reirei tabeia ao mwiokoaia ae manena (taraa Ruka 10:1). E anganiia naba aia tai ni bukinaki ibukin te mwakuri ake a anganaki bwa a na karaoi (taraa Ruka 9:10).

Ngkai te tia kairiiri, ko kona ni buokiia aomata n rikirake man tibwangaia ake a mwiokoaki iai. N te aro aei kona buokiia naba ni karekei kakabwaia ake a reke man aia beku. Kataia ni katabetabeia membwa ni kabane bwa a na karaoa ana mwakuri te Atua.

Tibwauakin te mwioko e na kanakoraoa riki am ibuobuoki. Ngkana ko kataia ni karaoa ae rangin ni mwaiti, ko na, “riki ni mamaara iai” (Te Otinako 18:18). Ukoukora ana kairiiri te Tamnei iaon te tibwanga are ko na tibwaia bwa ko aonga ni kabanea riki am tai iaon am moanibwai aika kakawaki.

Tibwatibwakin te mwakuri e riaon riki ae tii te mwakuri ae ko anganako. E raonaki naba ma te angareirei ao onimakinan te aomata temanna ni kakoroa nanon te mwakuri. E raonaki n tainako ma kawai aikai:

• Marooro ma te aomata ni kaoa teuanne ke neienne bwa e na beku ibukin te Uea inanon te tibwanga. Buoka te aomata bwa e na ota n te mwakuri ao te kaantaninga nako iai.

• Reitaki iaon te tibwanga ae e na karaoi, antai riki ae na kona n ibuobuoki, ao ningai ae na riai n tia iai. Kakoaua bwa te aomata e ota raoi iai ao ni kukurei ni butimwaea te mwakuri anne. Kaota onimakinana n ana konabwai teuanne ke neienne.

• Kaunga te aomata bwa e na ukoukora te kairaki iaon aron katiaan te tibwanga. Kaota am onimaki ao buoka te aomata bwa e na tokanikai. Karekei kairiiri ao boutoka ngkana e kainnanoaki.

• N tainako tuanga te aomata bwa e na ribooti iaon katabeana. Kariaia ana kabanea n tamaroa te aomata n ana kekeiaki, ao kaota te kakaitau ibukin te bwai ae a tia ni karaoia teuanne ke neienne.

Te kainibaire ibukin kananauan te wewete i nanon 30.1.1 e riai naba n iraki ngkana ko tibwaua te mwakuri, n aron riaina.

4.2.6

Katauraoia Tabeman Bwa Ana Riki Bwa Taan Kairiiri ao Taan Reirei

Te Tia Kamaiu e katauraoia Ana abotoro bwa a na riki bwa taan kairiiri n Ana Ekaretia. Ko kona ni buokiia ake tabeman ni katauraoia bwa a na riki bwa taan kairiiri ao taan reirei. Ana mwakuri te Uea e boboto iaon buokakiia aomata, tiaki ti karaoan ana burokuraem te Ekaretia. An burokuraem te Ekaretia tiaki oin ana kantaninga te Ekaretia. A kateaki bwa a na buokiia aomata bwa a na rikirake.

Ngkana ko iangoia bwa antai ae kona ni beku n te nakoa n te Ekaretia ke n te tibwanga, bwaina te tataro mwaaka. Uringnga bwa te Uea e mwakuri inanoia ake E weteia. Tera ae te kabanea ni kakawaki bwa bon iai nanoia ni beku, a na nanorinano n ukoukora ana ibuobuoki te Uea, ao a kekeiaki ni kakororaoia. A kona n ibuobuoki wewete ao mwioko ni karikirakeia man katauraoakin aanga ibukin kamwakuran aia onimaki, te mwakuri korakora, ao n namakina te Atua bwa e karaka aika mwakuri. Katauraoi kairi ao ibuobuoki nakoia te roronrikirake, membwa aika boou ao tabeman riki aika a na tangira te ibuobuoki riki ni kakoroa nanon aia wewete.

N tabetai aomata naba akannne a weteaki ni kaokiokaki nakon nakoa ni kairiiri. E kona te bwai aei ni karawawataia ma aia utu ao n anai taai mairouia tabeman. Ukoukoria n anganiia membwa ni kabane taai ni beku ao n rikirake.

Ibukin rongorongo riki tabeua ibukin wewete n te Ekaretia, taraa mwakoro 30.

4.2.7

Bairei Bootaki, Reirei, ao Waaki ni Kakukurei ma Bukina Aika Mataata

Ukoukora ana waaki ni kairiiri te Uea ni bairei bootaki, reirei, ao waaki ni kakukurei ake iai bukiia aika tamaroa. Oin kantaninga aikai a riai ni kakorakoraia aomata n tatabemaniia ao utu, uotiia ni kaniia riki nakon Kristo, ao ni buokiia ni kakoroa nanon ana mwakuri te Atua n te kamaiuaki ao te karietataaki (taraa mwakoro 1 ao 2). Ngkana ko babaire, irii reirei inanon 4.4.2 ao inanon mwakoro aika 20 ao 29.

4.2.8

Rinanoan Am Mwakuri

Ngkai te tia kairiiri ngkoe ao ko riai n rinanoi n tainako tabem ao rikirakem n tamnei. Iangoa naba rikirakeia naake ko kairiia.

Tokanikaim bwa te tia kairiiri ngkoe e kakoauaaki man am motinnano ni buokiia natin te Atua n riki bwa a na reirei Iesu Kristo aika onimaki. Bukina bwa iai inaomataia aomata ni kabane, tabeman a rineia bwa a na kitana te kawai are e a tia ni beritanaki. N te taina baikai a na kona ni kabwara nanom, ma ngkana ko rairaki nakon te Uea, E na tabekiko rake ao ni kabebetea nanom (taraa Aramwa 26:27). Ko kona n ataia ae e kukurei te Uea n am kekeiaki ngkana ko namakina te Tamnei ni mwakuri rinanom.

4.3

Kauntira n te Ekaretia

Tamara are i Karawa e a tia ni katei kauntira bwa mwakoro aika a kakaawaki ni karekean kairi, karaon babaire, ao katiaan Ana mwakukri. Kauntira e a kaman iai imwain ae e karikaki te aonaaba. Ngaira n tatabemaniira ti iri naba kauntira aikai imwain rokora iaon te aba. (Taraa Reirei ao Berita aika Tabu 121:32; Aberaam 3:22–28.)

Irakin te baeten aei, ana Ekaretia Iesu Kristo e tautaekanaki irouia kauntira n rinaniia nako. Te katooto, te Kauntira n te Moan Beretitentii ao te Kooram n Abotoro n te Tengaun ma Uoman (taraa 5.1.1.1), Beretitentii n te Aono (taraa 5.2.1), beretitentii n te titeiki, ao bitiobiriki bon kauntira ni kabane. N raonaki ma kauntira n te titeiki ao uoote, ni katoai beretitentii ni bootakin te Ekaretia, kooram, ke kiraati bon kauntira n te uoote naba.

Te Uea e a tia n tua nakoia taan kairiiri n te Ekaretia bwa a na uaia n reirei ni karaoan Ana mwakuri (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 41:2–3). Kauntira a karekei aia tai membwa n te kauntira ni karekei kaotioti ngkai a ukoukoria n oota ni kainanoia natin te Atua ao ni baireia bwa a na kanga ni buokiia ni karekei.

4.4

Tuua iaon Kauntira aika a Nakoraoi

Tabeua tuua n te kauntira aika a nakoraoi a kaotaki n te mwakoro aei.

4.4.1

Oin taian Kantaninga ibukin te Kauntira

Oin te kantaninga n te kaiuntira bwa e na buokiia membwa n uaia ni mwakuri n ukoukorii kairi mai karawa iaon bwaai ake a na kakabwaiaia aomata nako ao utu (taraa Reirei ao Berita aika Tabu 43:8–9). Kauntira e anga kamataata aika onoti ni buokiia membwa bwa a na karekei otenanti ao ni kawakin berita ake a irekereke ma ngaia. Membwa n te kauntira a ukoukora naba te kairiiri iaon bairean ao waakinan ana mwakuri te Uea n tibwangaia are a anganaki.

Tabeua mwakuri n tararua, n aron bairen te karenta, e kona n aki kainnanoa maroroakinana inanon te kauntira. Angiin bwaai aikai a kona ni karaoaki rinanon te reitaki imwain ao imwiin te boowi.

Membwa n te kauntira a taraa riki te bwai are e tangiria te aomata ao te utu ni kainnano aika a kairoro. Kauntira e buoka barongaan aron te ibuobuoki. Ibukin rongorongon riki tabeua kainnano aikai, n raonaki ma bwaai n ibuobuoki ibukin te kamataata ao aron buokakiia, taraa Life Help n te Gospel Library.

4.4.2

Katauraoi ibukin Boowi ni Kauntira

Beretitentii ao kauntira a kantaningaaki bwa a na boowi n tainako. Taan kairiiri a ukoukora ana kairiiri te Uea ni bairei boowi ni kauntira. A ukoukori naba karinrin mairouia membwa n te kauntira ni bairean bwaai ake a na maroroakin.

Taan kairiiri a kaongoiia membwa bwaai ake a na maroroakinaki imwain taina. Membwa n te kauntira a katauraoi nonoori iaon bwaai aikai. Ibukiia uoote ao kauntira n te uoote, angiin katauraoi aikai a karaoaki ni boowin te beretitentii.

Membwa n te kauntira a katauraoiia n te maiu n tamnei n irii boowi ni kauntira.

4.4.3

Marooro ao Babaire

E taku te Uea, “E riai n taetae temanna i mwin temanna ao a riai ni bane n ongora nakon ana taeka, bwa aonga ni bane ni karikirakeaki mai irouia ni kabane ngkana a bane n tia n taetae, ao bwa aomata ni kabane a aonga n titebo tibwangaia” (Reirei ao Berita aika Tabu 88:122). Te reirei aei e kaineti nakon kauntira n te Ekaretia.

N tain te boowi ni kauntira, te tia kairiiri (ke temanna te tia kairiiri are e katabeaki) e kabwarabwarai bwaai ake a na iangoaki. Te tia kairiiri ngkanne e kaunga te marooro imarenaia membwa n te kauntira, n anga titiraki ao n ukoukori iango.

Te tia kairiiri e kaungaiia membwa bwa a na taetae ao ni bwaina te kokoaua. Kakaokoron aron atatai, ririki, taneiai, ao iango mairouia membwa n te kauntira e kakorakora te kauntira. Membwa a tibwauai kaoti nako ao a ongora imarenaia ma te karinerine. Ngkai a ukoukora ana kantaninga te Uea, tamnein te ungannano ao te katiteuanaaki e kona ni kakorakoraki.

N te kauntira are iai aine ao mwaane iai, te tia kairiiri e ukoukori nonoori ao iango mairouia ni kauoman. Aine ao mwaane n tainako iai kaokoron aia taratara are e karekerekea te baeranti ae kainnanoaki. Mwaane ao aine a roko n te babaire ae tamaroa riki ao e mwaiti riki aia tokanikai n ana beku te Uea ngkai a kabonganaia imarenaia n aia tibwatibwa ao n ikotaki ni mwakuri.

Te tia kairiiri e kairi marooro n te kauntira. E ngae n anne, teuanne ke neienne e riai n ongora riki nakon ae e na taetae. Ngkana te tia kairiiri e tibwa ana taratara ni moantaai, e kona n totokoi aia tibwatibwa tabeman. Ngkana e riai, te tia kairiiri n te kauntira e karaurau ni kairii ke ni manga kaoka te iango nakon te marooro.

Imwiin te marooro, te tia kairiiri e kona ni bairea waakin te mwakuri ke ni kawaeremwea te babaire ngkai e ukoukori riki rongorongo ao kairiiri. Te babaire are e karaoaki e riai ni kairaki man are e marorokinaki ao ni kamatoaki iroun te Tamnei. Waakin te kauntira e buoka kaungaan te babaire are e riaon riki ana moti te tia babaire ae tamaroa. E kona naba te tia kairiiri ni kanakoa taekan te bwai anne nakon te bowi ni kauntira teuana.

N tabetai membwa n te kauntira a kona n aki nakoraoi aia namakin ibukin te babaire ae kakaawaki. Ngkana e riki aei, te tia kairiiri e kona n taninga te boowi riki teuana n iangoa riki iai te bwai anne ao n ukoukora te kamatoa ao te katiteuanaaki n te maiu n tamnei. Ni keiti tabeua, te membwa n te kauntira e kona n tangiria ni kawara te tia kairiiri n ti ngaia ni maroroakina ana tabeaianga teuanne ke neienne.

4.4.4

Katiteuanaaki

E tua te Uea nakoia Ana reirei bwa a na “katiteuanaaki” (Reirei ao Berita aika Tabu 38:27). Membwa n te kauntira a ukoukoria ni katiteuanaaki nanoia ao aia kantaninga ma Tamara ae i Karawa ao Iesu Kristo. A kataia ni katiteuanaaki n aia marooro ao aia babaire.

Membwa n te kauntira a riai n totokoi kakauntaeka, motibuaka, ao winnanti (taraa 3 Nibwaai 11:28–30). Ngkai a mwakuri inanon te katiteuanaaki, Tamara are i Karawa e na kakabwaiai aia mwakuri.

4.4.5

Mwakuri ao Bukintaeka

Membwa n te kauntira a karaoi angiin aia mwakuri imwain ao imwiin boowi ni kauntira. Inanon tain te boowi, a ukoukori kairi ni karaoan aia baire ni karaoi marooro. Te tia kairiiri n te kauntira e kaoiia membwa bwa a na kakoroi bukin tibwangaia ni kaineti nakon babaire aikai. Membwa n te kauntira a kakaoia tabeman n aia bootaki bwa ana ibuobuoki. A riai n aki uatao katabeaia aomata n tatabemaniia.

Membwa n te kauntira e ribooti iaon tibwangaia. Te rikirake e kainnanoa te tararua ae teimatoa ao n rimwiin katabeaki ake a na karaoaki.

4.4.6

Kainakin Rongorongo

A taraia taan kairiiri bwa tera ae e na kaotaki ao ae e naaki ngkana a tibwai rongorongoia aomata ma te bowi ni kauntira. A bon karekea ana kariaia te membwa bwa a na tibwa te rongorongo aei.

Te kauntira e karinea nanoia ake a bubuti bwa e na kainaki taekana. Membwa n te kauntira a riai n aki taekini rongorongo i tinanikun te kauntira tii ngkana e kainnanoaki bwa e na katiaaki nanon te mwakuri mairoun te mataniwi ni kauntira.

Tabeua bwaai a rang rawawata bwa ana uotaki nakon te kauntira ae bwanin. N aron riaina, taan kairiiri a rinanon bwaai aikai ma membwa n tatabemaniia n te kauntira. Ke a kona ni kanakoi bwaai tabeua nakon te kauntira teuana.