Ngaahi Uiuiʻi Fakafaifekaú
2. Fokotuʻutuʻu ʻo e Ngāue Fakafaifekaú mo e Ngaahi ʻEkitivitií


ʻĪmisi
Maá mo e Iká, tā ʻe Rose Datoc Dall

2

Fokotuʻutuʻu ʻo e Ngāue Fakafaifekaú mo e Ngaahi ʻEkitivitiíī

2.0

Talateu

Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “mou fokotuʻutuʻu ʻa kimoutolu pea vahe ki he tangata [mo e fefine] takitaha ʻa hono lakanga tauhí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:11). ʻOku fakamatalaʻi ʻe he konga ko ʻeni ʻo e tohi tuʻutuʻuní ʻa e faʻunga ʻo e misioná pea fakamatalaʻi ʻa e founga lelei taha ki hoʻo ngāue mo nofo mo ha hoa faifekaú, kau atu ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻa e misioná, palani ʻa e ngaahi taimi-tēpile fakaʻahó, pea ngāue tokoni maʻá e niʻihi kehé ʻaki ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí (vakai, Molonai 7:44–47).

Ke mahino angé, ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení ʻa e foʻi lea ko e kau taki faifekau kei talavoú ke ʻuhinga ki he kau faifekau ʻoku ʻi ai honau fatongia fakatakimuʻa, hangē ko e ngaahi hoa taki, kau sisitā taki akoʻí, pe kau taki fakasouní. ʻOku ʻuhinga ʻa e kau taki fakamisioná ki hoʻo palesiteni fakamisioná, ʻa ē ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, mo hono uaifí.

ʻOku fakaʻaongaʻi foki ʻe he ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení ʻa e foʻi lea pīsope, palesiteni fakasiteiki, uooti mo e siteiki. Fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi fakahinohino fekauʻakí ʻo ka feʻunga ia ki he kau palesiteni fakakoló, palesiteni fakavahefonuá, ngaahi kolo ʻo e Siasí, mo e ngaahi vahefonuá.

2.1

Kau Taki Ngāue Fakafaifekaú

Ko ho fatongia mahuʻinga tahá, neongo pe ko e hā ha fatongia fakatakimuʻa, ke ke hoko ko ha faifekau faivelenga mo mateaki. ʻOku ʻaonga foki ʻa e akonaki ko ʻeni mei he ʻEikí ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kiate koe: “Ko e meʻa ʻe mahuʻinga taha kiate koé ko hoʻo malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he [toʻu tangatá] ni, koeʻuhí ke ke ʻomai ʻa e ngaahi laumālié kiate au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:6).

2.1.1

Kau Taki Fakamisioná: Ko Hoʻo Palesiteni Fakamisioná mo Hono Uaifí

ʻOku uiuiʻi pea vaheʻi ʻe he ʻOtuá ʻa hoʻo palesiteni fakamisioná mo hono uaifí, ʻa ia ʻokú na ngāue fakataha ko hoʻo taki fakamisioná ke tataki ʻa e misioná. ʻOkú na ʻofa mo tokoniʻi koe, tokoni atu ke ke fakakakato hoʻo taumuʻá ko ha faifekau, pea tauhi koe ke ke malu mo fiefia.

ʻOku fakahoko ʻe hoʻo kau taki fakamisioná ha ngaahi fatongia lahi maʻá e misioná. Te nau ngāue fakataha ke poupouʻi mo fakalotolahiʻi koe, fanongo ki hoʻo ngaahi hohaʻá, tali ʻa e ngaahi fehuʻí, vakaiʻi ʻa e tuʻunga fakalakalaká, mo ʻoatu ha faleʻi. Koeʻuhí ko hono maʻu ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná ha ngaahi kī pau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻokú ne hoko ai ko ha fakamaau ʻi he misioná. ʻOku totonu ke fakahā ʻa e ngaahi maumaufono fakasekisualé mo e ngaahi angahala mamafá ki hoʻo palesiteni fakamisioná (vakai, Mōsaia 26:29–30). Faitotonu kakato kiate ia. Te Ne tokoniʻi koe ke ke fakatomala (vakai, Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí [2022], “ʻE tokoniʻi koe ʻe Sīsū Kalaisi,” 6–9).

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e uaifi ʻo e palesiteni fakamisioná, ko ha faifekau matuʻotuʻa ange, pe ko ho hoa ngāue fakafaifekaú ke mo kau fakataha atu ki ha ʻinitaviu mo hoʻo palesiteni fakamisioná. ʻOku ʻikai totonu ke hōloa ʻa e ʻofa, tokanga, mo e tanganeʻia hoʻo taki fakamisioná ʻiate koé, ʻi hoʻo fili ke fakaafeʻi ha tokotaha ke mo kau fakatahá.

2.1.2

Kau Palesitenisī Fakamisioná

ʻOku puleʻi ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná ʻa e misioná ʻaki ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ha mēmipa ia ʻo ha kau palesitenisī fakamisiona mo ha ongo tokoni.

Hangē ko ha ongo tokoni ʻi ha kau palesitenisī fakasiteiki pe kau pīsopeliki, ʻoku kau atu ʻa e ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisioná ʻi hono fokotuʻutuʻu mo tokoni ʻi he ngāué. ʻOku ʻikai ke fakahoko ʻe he ongo tokoni ʻi he kau palesitenisī fakamisioná ha ngāue ki he tuʻunga taau ʻo ha faifekau.

2.1.3

Fokotuʻutuʻu ʻo e Tuʻunga Fakatakimuʻá ʻi he Misioná

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná ʻa e fakahaá mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngāué. ʻOkú ne vahe ha kau faifekau kei talavou ke nau hoko ko ha kau hoa akoʻi, hoa taki, taki fakavahe, sisitā taki akoʻi, kau taki fakasouni, mo ha ongo ʻasisiteni. ʻOku ʻikai vahe ʻe he ongo ʻasisitení, kau faifekau ʻi he ʻōfisí, pe kau faifekau kehé ʻa e fatongia fakatakimuʻa ʻi he ngāue fakafaifekaú pe vahe atu ʻa e ʻēlia ke ke ngāue ki aí. Ka neongo ia, ʻe malava ke fealeaʻaki ʻa e palesiteni fakamisioná mo hono uaifí pe ongo ʻasisitení fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ki he kau faifekaú.

Ko hoʻo kau taki fakamisioná mo e ongo ʻasisitení, kau taki fakasouní, mo e kau sisitā taki akoʻí, ko ha kau mēmipa kinautolu ʻo e fakataha alēlea fakatakimuʻa ʻo e misioná. ʻOku fealeaʻaki ʻa e kau taki ko ʻení fekauʻaki mo hono feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau faifekaú mo faʻu ha ngaahi palani ke tokoniʻi ʻa e fakalakalaka ʻa e misioná pea laka ki muʻa ʻa e ngāué.

2.1.4

Ngaahi Fatongia Fakataki ʻo e Faifekau Kei Talavoú

ʻOku muimui ʻa e kau taki faifekau kei talavoú, hangē ko e kotoa ʻo e kau faifekaú, ki he faleʻi ʻa Sīsū Kalaisi ke “tauhi [ki he ʻOtuá] ʻaki homou lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa” pea ke “manatuʻi ʻa e tuí, angamaʻá, ʻiló, anga-fakamaʻumaʻú, faʻa kātakí, feʻofoʻofani fakakāingá, anga faka-ʻOtuá, manavaʻofá, loto-fakatōkilaló, mo e faʻa ngāué” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2, 6). ʻOku ʻikai fakahaaʻi ʻe he fatongia fakatakimuʻá ha fakalangilangi makehe pe fakalakalaka pe fakahaaʻi ʻa e tuʻunga taau ʻo ha faifekau.

ʻOku maʻu ʻe he kau taki faifekau kei talavoú ʻa e fatongia ke:

  • Kumi, akoʻi, papitaiso, pea fakafeohi mo e kakaí.

  • Tā ha sīpinga ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui fakafaifekaú fekauʻaki mo e ʻulungāngá (vakai, 3.0).

  • Akoʻi ʻa e kau faifekau kehé pea taki ʻi he vilo hoá (vakai, 2.3.1).

  • Vahevahe ʻa e fakamatala mo e fakahinohino mei he fakataha alēlea fakatakimuʻa ʻa e misioná ki he kau faifekau ʻoku nau tatakí.

  • ʻOfa mo fakakaungāmeʻa ki he kau faifekau kehé. Tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻa e mahuʻinga ʻo ʻenau ngāué.

  • Fakafanongo ki he ngaahi hohaʻa ʻa e kau faifekau kehé. Fakahaaʻi hoʻo poupoú mo faleʻi kinautolu.

  • Fakatonutonu fakafoʻituitui ʻa e kau faifekau kehé ʻi he ʻofa ʻo ka fiemaʻu, pea muiaki ai ha “ʻofa lahi ange” (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:41–43).

  • Ngāue vāofi mo e kau taki mo e kāingalotu fakalotofonuá.

ʻOku totonu ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻeletā mo e sisitā ʻoku ʻi ai honau fatongia fakatakimuʻá ʻa e takimuʻa faka-Kalaisí, ʻo hangē ko e kau faifekau kotoa pē. Kapau ʻoku ʻikai fenāpasi ʻa e tōʻonga ʻa ha faifekau, ʻo kau ai ʻa e kau taki faifekau kei talavoú mo e ngaahi fekaú mo e ngaahi tuʻunga moʻui fakafaifekaú, aleaʻi ʻa e palopalemá mo e faifekaú. Kapau ʻoku ʻikai solova ai ʻa e palopalemá, vahevahe hoʻo ngaahi hohaʻá mo hoʻo kau taki faifekau kei talavoú pe palesiteni fakamisioná kae ʻikai ko e kau faifekau kehé, kāingalotú, pe ngaahi kaungāmeʻá.

Ki ha fakamatala lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi fatongia pau mo e fatongia ʻo e kau taki faifekau kei talavoú (ngaahi hoa akoʻí, kau hoa takí, taki fakavahé, sisitā taki akoʻí, taki fakasouní, mo e ongo ʻasisiteni ki he palesitení), vakai ki he vahe 7.1, “Ngaahi Fatongia Fakataki ʻo e Faifekau Kei Talavoú.”

2.1.5

Ngaahi Fatongia Fakataautaha

“Tauhi faivelenga [ho] lakangá ki he ʻEikí” (Sēkope 1:19), moʻui fakafalala fakalaumālie pē kiate koe, pea “tauʻatāina ke… fili [maʻau]” (2 Nīfai 2:16) ʻaki hoʻo falala ki he ʻEikí mo muimui ki he Laumālié. Ka ʻi ai haʻo ngaahi fehuʻi pe meʻa ʻokú ke hohaʻa ki ai:

  • Fakaʻaongaʻi ʻa e akonaki ke “fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea … toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8).

  • Fekumi ki ha fakahinohino ʻo fakafou ʻi he fakahā fakatāutahá; lotú; mo hono ako ʻo e folofolá (tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ko e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí, mo e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení.

Kapau ʻokú ke fiemaʻu ha tokoni lahi ange hili hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fehuʻi ki ho hoa faifekaú pe kau taki faifekau kei talavoú. ʻE lava ke nau tokoni atu ʻi he taimi lahi, ke maʻu ʻa e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo huʻi atu hoʻo ngaahi hohaʻá. Kapau ʻoku ʻikai, fetuʻutaki ki ha taha ʻo hoʻo kau taki fakamisioná, ko hoʻo mātuʻá, pe kau taki lakanga fakataulaʻeiki ʻi ʻapí. Kātaki, ʻoua naʻá ke fetuʻutaki ki he ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí. Kapau te ke fai ia, ʻe toe fakafoki mai pē koe ki hoʻo palesiteni fakamisioná.

Talanoa mo hoʻo palesiteni fakamisioná fekauʻaki mo e ngaahi palopalema ki he tuʻunga tāú. Talanoa mo ha taha pē ʻo hoʻo kau taki fakamisioná fekauʻaki mo e ngaahi hohaʻa ki he malú, kau ai ʻa e tā pe ngaohikoviá, pe ngaahi palopalema kehe he ʻikai malava ʻo solova mo e kau faifekau kehé.

Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi lolotonga hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻe faingataʻa ai ke ke tokanga taha ki hoʻo ngāué tupu mei he ngaahi pole ʻo e taimi ko iá, ngaahi meʻa fakatāutahá pe fakafāmilí, pea naʻa mo e ngaahi aʻusia ʻi he kuohilí. ʻOku mahino pē ia. ʻOua naʻá ke momou ke vahevahe hoʻo ngaahi hohaʻá mo ho hoa faifekaú, kau taki faifekau kei talavoú, pe ko ha taha pē ʻo hoʻo kau taki fakamisioná pea kole ha tokoni.

Manatuʻi ʻa e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí: “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē. Vakai ki he ngaahi lavea ʻa ia naʻe hokaʻi ai ʻa hoku vakavaká, kae ʻumaʻā foki ʻa e ngaahi mataʻi faʻo ʻi hoku ongo nimá mo e vaʻé; tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te mo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí. ʻĒmeni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:36–37).

2.2

Ngaahi Hoa Faifekaú

ʻOku ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau faifekaú ke nau malanga ʻaki ʻEne ongoongoleleí ʻi ha ngaahi hoa faifekau. “Tuku ke nau ʻalu tautau toko ua, pea ʻi he founga ko iá ke nau malanga ʻi he veʻehalá ʻi he fakatahaʻanga kakai kotoa pē, mo papitaiso ʻaki ʻa e vai pea mo e hilifaki ʻo e nima” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52:10). Te ke ngāue mo ha ngaahi hoa faifekau kehekehe ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú. Ngaahi Hoa Faifekaú:

  • Mo faaitaha ʻi he ngāué peá mo fakamoʻoni fakataha kia Sīsū Kalaisi.

  • Mo fepoupouaki ki he tuʻunga lelei fakalaumālié, fakaelotó, mo e fakatuʻasinó.

  • Mo feinga ke fetokangaʻiʻaki hoʻomo tuʻunga malú.

  • ʻOkú mo fehaʻisiaʻaki ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi tuʻunga moʻui fakafaifekaú.

2.2.1

Fepoupouakí

ʻOku totonu ke fetokoniʻaki ʻa e ngaahi hoa faifekaú ke ako, fakalakalaka, mo fakatupulaki ʻa e ʻulungaanga faka-Kalaisí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4 mo e “Te u Fakatupulaki Fēfē ʻa e Ngaahi ʻUlungaanga Faka-Kalaisí” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, vahe 6). ʻE tāpuakiʻi koe ʻi he kotoa hoʻo moʻuí ʻi hoʻo ako ʻa e faʻa kātakí, ʻofá, faʻa fakamolemolé, mo e tali ʻo e ngaahi faikehekehe ʻi he ʻulungāngá.

ʻI hoʻomo hoko ko ha hoa faifekaú:

  • Feʻofaʻaki, fefakaʻapaʻapaʻaki, mo fefakamālohiaʻaki.

  • Ako fakataha ʻi he ʻaho kotoa pea lotu fakataha maʻu pē ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó.

  • Loto-fakatōkilalo pea fakatokangaʻi ʻa e mālohinga ʻo e niʻihi kehé.

  • Fai ki he niʻihi kehé ʻa e meʻa te ke loto ke fai kiate koé.

  • Fakaʻehiʻehi mei he fakaangá mo e fakakikihí.

  • Fakaʻehiʻehi mei he lea tukuhifoʻi ʻo e niʻihi kehé ki he kau faifekau kehé, kāingalotu ʻo e Siasí, pe fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi ʻapí.

Kapau te ke fakatokangaʻi ha tūkunga pe ʻulungaanga taʻe-feʻunga, aleaʻi ia mo ho hoa faifekaú. Kapau he ʻikai fakaleleiʻi ia, pe ʻoku tōʻonga ngaohikovia ho hoa faifekaú, loto-toʻa pea ʻofa ʻi ho hoa faifekaú ʻo kole tokoni ki hoʻo palesiteni fakamisioná (vakai, 3.9.2).

2.2.2

Nofo Fakataha

ʻE tokoni ʻa hoʻo nofo fakataha pē mo ho hoa faifekaú ke maluʻi koe mei he ngaahi fakatuʻutāmaki fakatuʻasino mo fakalaumālié, tukuakiʻi halá mo e taʻelatá. Talangofua ki he tuʻunga moʻui fakafaifekau ko ʻení ʻi he taimi mo e feituʻu kotoa pē. ʻOua naʻá ke teitei nofo toko taha.

  • ʻOku totonu ke ke lava ʻo mamata mo fanongo ki ho hoa faifekaú ʻi he taimi kotoa pē tukukehe kapau ʻokú ke ʻi he falemālōloó, ʻi ha ʻinitaviu mo ha taki fakamisiona, pe fakahoko ha ʻinitaviu papitaiso (vakai, 2.3.6).

  • ʻOku totonu ke mo mohe ʻi he loki tatau kae ʻikai ko e mohenga tatau.

  • ʻI hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongia fakafoʻituitui ʻi ho fale nofoʻangá, fakaʻaongaʻi hoʻo fakakaukau leleí ke maluʻi koe pea muimui ʻi he tuʻunga moʻui fakafaifekaú (vakai, 3.0).

  • ʻOua naʻa faʻufaʻu ha taimi ke ke nofo toko taha ai. Hangē ko ʻení, ʻoua ʻe ʻā fuoloa pe vave ange hoʻo ʻaá ʻi ho hoa faifekaú.

  • Kapau te ke māvahevahe mo ho hoa faifekaú, fetuʻutaki leva ki hoʻo palesiteni fakamisioná.

2.2.3

Ko e Ngāue ʻi Ho ʻĒliá

“ʻAlu … ʻo ngāue ʻaki [ho] tūkuingatá” (Sēkope 5:72), pea tukutaha hoʻo tokangá ʻi hoʻo ngāué ʻi he ʻēlia kuo vahe atu ke ke ngāue aí. Nofotaha hoʻo ngāué ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku ngali te ke tokoni lahi ange ai ki he kakaí ke nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá. Hangē ko ʻení, tokanga taha ki ha tukui ʻapi ʻoku nau nofo ofi ki ha falelotu pe ʻi ha tukui ʻapi ʻoku nofo ai ha kāingalotu mateaki. Manatuʻi ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí: “ʻIlonga ia ʻe tali ʻa kimoutolú, te u ʻi ai foki mo au” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:88).

ʻE lava ke ke mavahe mei ho ʻēliá ʻi ha vilo hoa (vakai, 2.3.1) pe fehikitaki (vakai, 2.3.2). Kapau ʻoku fiemaʻu ke ke mavahe mei ho ʻēliá ʻi ha ʻuhinga kehe, kole ha ngofua mei hoʻo taki fakavahé ke ke mavahe mei ho ʻēliá ʻi loto pē ʻi ho vahé pe mei he taki fakasouní kapau ʻoku fiemaʻu ke ke fononga ki ha feituʻu kehe mei ho vahé. ʻE fiemaʻu ke ke maʻu ha ngofua mei hoʻo palesiteni fakamisioná, pe ko ha tokotaha kuó ne vahe ki ai, ke ke mavahe mei ho souní.

Kapau ʻoku fiemaʻu ke ke mavahe mei ho ʻēliá koeʻuhí ko ha meʻa fakatuʻupakē, hangē ko ha fakatuʻutāmaki fakaenatula pe ko ha fetāʻaki pe ke fekumi ki ha faitoʻo fakatuʻupakē, tomuʻa fekumi ki he malú mo e tokoni faka-faitoʻó pea toki fetuʻutaki ki hoʻo palesiteni fakamisioná pe ko hoʻo taki faifekau kei talavoú ʻi he vave taha te ke malavá.

2.2.4

Ngāue mo e Kakai ʻi tuʻa ʻi Ho ʻĒliá

ʻOku ngalingali te ke fetaulaki mo ha niʻihi ʻoku ʻikai nofo ʻi he ʻēlia kuo vahe koe ki aí lolotonga hoʻo ngāue fakafaifekaú. Kapau ʻoku nau fie ako fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, te ke lava ʻo:

  • Vahevahe ha pōpoaki mo kinautolu.

  • Fakafetuʻutaki mo kinautolu ʻi he mītia fakasōsiale kuo fakangofuá (vakai, 7.5.6).

  • Fakafetuʻutaki kinautolu ki he kau faifekau ʻi he feituʻu ʻoku nau nofo aí pea vahevahe ha fakamatala fekauʻaki mo kinautolu mo e kau faifekau kuo vahe ki aí (vakai, 2.3.4).

  • ʻI hano fakangofua ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná, ngāue ʻaki ʻa e tekinolosiá (vakai, 7.5.4) ke ngāue mo e kau faifekau ʻi he feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e niʻihi fakafoʻituituí ke tokoni ki hono akoʻi mo poupouʻi kinautolú. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi ho fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá ke nau tokoni ʻi hono akoʻi kinautolú, ʻi hano fakangofua (vakai, 3.9.5).

ʻI he taimi ʻokú ke ngāue fakataha ai mo e kau faifekau kehé pe kāingalotu ʻi loto ʻi ho ʻēliá pea ʻikai ke ʻi ho ʻēliá pe misioná:

  • Fealeaʻaki fakataha ke ʻiloʻi ʻa e founga lelei taha ke tokoniʻi ai ʻa e tokotaha fiefanongó ke ofi ange ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

  • Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e taimi ʻo e kāingalotú pe kau faifekau kehé.

  • Tuku ki he ongo faifekau kuo vahe ki he ʻēlia ʻoku nofo ai ʻa e tokotaha ko iá, ke na taki ʻi hono akoʻí ʻi he vave taha ʻe malavá.

2.3

Ngaahi ʻEkitivitī Ngāue Fakafaifekaú

ʻOku kau ʻa e kau faifekaú ʻi ha ngaahi ʻekitivitī kehekehe ke fakakakato ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke “teuteu ʻa e meʻa ʻaonga kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:119) kae lava ke fakahoko ʻEne ngāué. ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻa e kau atu ki he vilo hoá mo e fehikitakí, ngāue mo e kāingalotú, ko hono tali ʻo e ngaahi hingoa ke fetuʻutaki ki aí, akoʻí, kau atu ki he ngaahi fakataha alēleá mo e ngaahi fakataha kehé, mo e ngāue tokoní. ʻE lava foki ʻa e kau ʻeletaá ʻo fakahoko ʻa e ʻinitaviu papitaisó ko ha konga ia ʻo ʻenau ngaahi ʻekitivitī ʻi he ngāue fakafaifekaú.

2.3.1

Vilo hoá

ʻI ha vilo hoa, ʻe ngāue ai ha taki faifekau kei talavou, hangē ko ha sisitā taki akoʻi pe ʻasisiteni ki he palesitení, mo ha faifekau ʻe taha. Lolotonga ʻa e vilo hoá, ʻe fakahoko ʻe he takí ʻa e akoʻí, fakataukeí, pea ako mei he faifekaú. ʻE muimui ʻa e takí ki he faleʻi ʻa e ʻEikí ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke fakamālohia ʻa e kau faifekau kehé “ʻi [heʻenau] ngaahi lea kotoa pē, pe ʻi [heʻenau] ngaahi lotu kotoa pē, pea ʻi [heʻenau] ngaahi naʻinaʻi kotoa pē, pea ʻi [heʻenau] ngaahi ngāue kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 108:7).

ʻOku fatongia ʻaki ʻe he kau taki faifekau kei talavoú ʻa hono palani ʻo e vilo hoá mo e kau faifekau ʻoku nau tatakí. ʻOku vilo hoa ʻa e kau sisitaá mo e kau sisitā kehé, pea vilo hoa ʻa e kau ʻeletaá mo e kau ʻeletā kehé.

Ko e lahi taha ʻo e ngaahi misioná, ʻoku tataki ai ʻe he kau taki faifekau kei talavoú ʻa e vilo hoá ʻo tuʻo taha ʻi he fehikitaki kotoa pē.

  • ʻOku tataki ʻe he kau taki fakavahé ʻa e vilo hoá mo e ʻeletā takitaha ʻi honau vahé.

  • ʻOku fakahoko ʻe he kau taki fakasouní ʻa e vilo hoá mo e taki fakavahe takitaha ʻi honau souní pea mo e kau ʻeletā kehé ʻo ka fiemaʻu.

  • ʻOku fakahoko ʻe he kau sisitā taki akoʻí ʻa e vilo hoá mo e sisitā takitaha ʻi he souni pe ngaahi souni kuo vahe kinautolu ki aí.

  • ʻOku tataki ʻe he ongo ʻasisiteni ki he palesitení ʻa e vilo hoá mo e kau taki fakasouní pe kau ʻeletā kehé ʻi he fakahinohino ʻa e palesiteni fakamisioná.

  • ʻOku faʻa angamaheni ʻaki ke houa ʻe 24 ʻa e vilo hoá. ʻI he vilo hoa takitaha, ko e taki faifekau kei talavoú ʻoku totonu ke ne:

    • Tataki ʻa e ngaahi vilo hoa ʻi he ʻēlia ʻo e taki faifekau kei talavoú. ʻE malava ke fai ʻa e vilo hoá ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi he ʻēlia ʻo e faifekaú ʻo ka feʻunga ia.

    • Palani ʻa e vilo hoá ʻi ha taimi lahi kimuʻa.

    • Ngāue fakataha ke fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa mo e faifekaú fekauʻaki mo e meʻa ke ne fakahoko lolotonga e vilo hoá. Kau ʻi he tafaʻaki kotoa pē ʻo e ngāue fakafaifekaú, ʻo kau ai ʻa e fekumí, akoʻí, ako mo e hoa faifekaú, ako ʻa e lea fakafonuá (kapau ʻoku fiemaʻu), palani fakaʻahó, mo e fakafeohí.

    • Ako ʻaki hano fakaʻaongaʻi ʻa e folofolá mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.

    • Toe vakaiʻi pea aleaʻi ʻa e kakai ʻoku ngāue ki ai pe akoʻi ʻe he kau faifekaú.

    • ʻOatu ki he faifekaú ha fakamatala tokoni pau mo ʻaonga ʻo kau ai ʻa e ngāue ʻoku fakahoko lelei ʻe he faifekaú mo e founga ʻe lava ke toe fakalakalaka ange ai ʻa e faifekaú.

    • Tali loto-tauʻatāina ha tokoni mei he faifekaú ki ha ngaahi tafaʻaki ke fakaleleiʻi.

    • Toe vakaiʻi pea aleaʻi ʻa e meʻa ʻoku ako ʻe he faifekau takitaha lolotonga ʻa e vilo hoá.

    • Lipooti ʻa e vilo hoá ʻi he ʻū tohi fakauike ki he palesiteni fakamisioná.

2.3.2

Ngaahi Fehikitakí

ʻE fokotuʻutuʻu ʻe he ʻōfisi ʻo e misioná hoʻo fefonongaʻakí lolotonga ha vilo hoa ke ʻoua te ke nofo toko taha. Koeʻuhí ko e vā mamaʻó mo ha ngaahi meʻa kehe, ʻe lava pē ke ʻoatu ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná ha fakahinohino kehe. ʻI he ngaahi tūkunga ko ʻení, mātuʻaki tokanga ʻaupito, ngāue ʻaki hoʻo fakakaukau leleí, pea muimui ki he Laumālié.

ʻI he taimi ʻokú ke hiki aí:

  • ʻAlu hangatonu ki ho ʻēlia foʻoú ke kau fakataha mo ho hoa faifekau foʻoú.

  • ʻOua naʻá ke kai pe inu ha meʻa kuó ke tuku taʻesio ki ai, lolotonga hoʻo fefonongaʻakí.

  • Fakapapauʻi ʻoku lahi feʻunga ʻa e maka ʻo hoʻo telefoní ki he lōloa hoʻo fonongá. Kapau ʻokú ke fononga toko taha ʻo laka hake ʻi he houa ʻe tolú, fetuʻutaki fakahoua pē ki he ʻōfisi misioná.

Kapau ʻoku hiki ho hoa faifekaú kae ʻikai ko koe, ngāue mo e kau faifekau kehé ʻo fakatatau mo hono vahe atu ʻe hoʻo kau taki faifekau kei talavoú, kae ʻoua kuo aʻu atu ho hoa faifekau foʻoú.

2.3.3

Ngaahi Faingamālie ke Akoʻi mo e Kāingalotú

Fakaafeʻi ʻa e kāingalotú ke nau kau atu ʻi ha ngaahi founga angamaheni mo fakanatula ʻi hoʻo kumi, akoʻi, papitaiso, mo fakafeohí. Fakalotolahiʻi mo tokoniʻi ʻa e kāingalotú ke nau fakakaungāmeʻa ki he kakai ʻokú ke akoʻí pea fakaafeʻi ʻa e kakai ko iá ke nau kau mai ki he ngaahi ʻekitivitī fakauooti mo fakafāmilí. Kole ki he kāingalotú ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia fakataautaha mahuʻinga kae pehē ki heʻenau fakamoʻoní.

ʻOku fiemaʻu ke nofo fakataha maʻu pē ʻa e kau faifekaú mo honau ngaahi hoa faifekaú. Ko ia ai, ʻoku ʻikai fai ha vilo hoa mo e kāingalotú. Ka neongo ia, ʻe lava ʻa e kau mēmipa fefiné (taʻu 16, kae motuʻa ange ʻo fakatatau mo e fiemaʻu ke muimui ʻi he lao fakalotofonuá) ʻo ʻalu fakataha mo fakahoko ha akoʻi mo ha ongo faifekau sisitā ʻe toko ua pe lahi ange. ʻE lava ʻa e kau mēmipa tangatá (taʻu 16, kae motuʻa ange ʻo fakatatau mo e fiemaʻu ke muimui ʻi he lao fakalotofonuá) ʻo ʻalu fakataha mo fakahoko ha akoʻi mo ha ongo faifekau ʻeletā ʻe toko ua pe lahi ange. ʻE lava ke kau fakataha ʻa e ngaahi hoa malí mo e kau sisitaá pe ʻeletaá ʻi he akoʻí.

2.3.4

Ngaahi hingoa ke fai ki ai ʻa e fetuʻutakí

Ko e hingoa ke fetuʻutaki ki aí, ko ha taha ia kuó ne kole ke fetuʻutaki ange ʻa e kau faifekaú kiate ia.

ʻI hoʻo ngāue mo e kakai kuo ʻomi ke ke fetuʻutaki ki aí:

  • Fetuʻutaki ki he kau faifekaú, kāingalotú, pe niʻihi fakafoʻituitui naʻa nau ʻoatu ʻa e hingoá, kapau ʻe lava. Fealeaʻaki mo kinautolu fekauʻaki mo ha founga ke tokoniʻi ai ʻa e tokotahá.

  • Feinga ke fetuʻutaki ki he tokotaha kuo ʻoatu hono hingoá ʻi he vave tahá, ʻoku angamaheni ʻaki ke ʻi loto ʻi he houa ʻe 24.

  • Fakafanongo mo ako ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa e tokotaha naʻe ʻoatu hono hingoá.

  • ʻOange ki ai ha ngaahi meʻa naʻá ne kole.

  • Akoʻi fakatatau mo e ngaahi fiemaʻu mo e meʻa ʻoku tokanga ki ai ʻa e tokotahá.

  • Hokohoko atu ke ngāue mo e kau faifekaú, kāingalotú, pe niʻihi fakafoʻituitui naʻa nau ʻoatu ʻa e hingoa ʻo e tokotahá (vakai, 2.2.4).

Ki ha fakamatala lahi ange ki he ngaahi hingoa ke fetuʻutaki ki aí, vakai, “Ngaahi Hingoa ke Fetuʻutaki Ki Ai ʻa e Mēmipá, Faifekaú, mo e Hetikuota ʻo e Siasí” ʻi he “Ko e Hā e Founga Te u Kumi ʻAki ha Kakai Ke Akoʻi?” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, vahe 9.

2.3.5

Ngaahi Fakatahá mo e Fakataha Alēleá

ʻOku fealeaʻaki fakataha ʻa e kau faifekaú ʻi heʻenau fakahoko ha ako pe ʻi hono akoʻi kinautolú, pea ʻi heʻenau palani mo fakafekauʻaki ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻOku totonu ke fakaafeʻi ʻe he ngaahi fakatahá mo e fakataha alēleá ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí pea ʻoku totonu ke hoko ia ko ha taimi ʻo e maʻu fakahā (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:32). ʻIkai ngata aí, ka ʻe ʻomi ʻe he fakatahataha mai ʻa e kau faifekaú ha faingamālie ke fefakamaamaʻaki ai mo fiefia ʻi he ngāue fakatahá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 43:8.; 50:22).

ʻOku kau ʻi he ngaahi fakataha ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe he ngaahi hoa ngāue fakafaifekaú, kau taki faifekau kei talavoú, mo e kau taki fakamisioná ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Ngaahi fakataha palani fakaʻaho mo fakauiké

  • Ngaahi fakataha alēlea fakavahé

  • Ngaahi konifelenisi fakasouní

  • Ngaahi fakataha alēlea fakatakimuʻa ʻa e misioná

ʻOku kau ʻi he ngaahi fakataha ʻoku fokotuʻutuʻu ʻe he kau taki fakalotofonuá ʻa e ngaahi meʻá ni:

  • Ngaahi fakataha fakafekauʻaki ʻa e misioná

  • Ngaahi fakataha alēlea fakauōtí

2.3.6

Ngaahi ʻInitaviu Papitaisó

ʻI hono fakahoko ʻo ha ʻinitaviu papitaiso, ʻoku totonu ke fai ʻeni ʻe he kau ʻeletaá:

  • Vakaiʻi ʻa e meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:37.

  • Muimui ki he Fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

  • ʻEke ʻa e ngaahi fehuʻi ʻo e ʻinitaviu papitaisó ʻoku maʻu ʻi he konga ʻo e “Ngaahi Fehuʻi ʻo e ʻInitaviu Papitaisó” ʻo e vahe 12 ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí.

  • Liliu ʻa e ngaahi fehuʻí ke feʻunga mo e taʻu motuʻa mo e matuʻotuʻa ʻo e tokotaha fakafoʻituituí.

  • Fakapapauʻi ʻoku tomuʻa ʻilo ʻe he palesiteni ʻo e kōlomu kaumātuʻá pe taki fakafaifekau fakauōtí ki he ʻinitaviu papitaisó.

Kapau ʻe fiemaʻu ʻe he tokotaha ʻoku teu papitaisó, te ne lava ʻo fakaafeʻi ha mātuʻa, hoa mali, pe ha taha lahi ke kau ʻi he ʻinitaviu papitaisó. Tokanga ke ke ongoʻingofua ʻa e ngaahi ongo ʻa ha taha fekauʻaki mo hono hoa malí pe fānau kei siʻi ʻoku ʻinitaviú. Muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ki hono ʻinitaviu mo maʻu ha ngofua ke papitaiso ʻa e ngaahi hoa malí pea mo e fānau kei īkí (vakai, “Founga hono Fakahoko ʻo e ʻInitaviú” ʻi he “Ko e Hā Ha Founga Te u Teuteuʻi ʻAki e Kakaí ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá?” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, vahe 12).

ʻOku ʻinitaviu ʻe he kau taki fakavahé ʻa kinautolu naʻe akoʻi ʻe he kau faifekau ʻi honau vahé ke papitaisó, ʻo kau ai ʻa kinautolu naʻe akoʻi ʻe he ongo ʻasisiteni ki he palesitení, kau taki fakasouní, mo e kau sisitā taki akoʻi ʻi honau vahé.

ʻOku ʻinitaviu ʻe he kau taki fakasouní ʻa kinautolu naʻe akoʻi ʻe he kau taki fakavahe ʻi honau souní ke papitaisó.

Kapau ʻoku ʻikai ʻatā ʻa e taki fakavahe mo e fakasouni kuo vahe ki aí, ʻe lava ke vahe ʻe he palesiteni fakamisioná ha ʻeletā ke ne fakahoko ʻa e ʻinitaviú.

2.3.7

Ngaahi Papitaisó

Ngāue fakataha mo e palesiteni ʻo e kaumātuʻá pe taki faifekau fakauōtí ke fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi polokalama papitaisó (vakai, “Ko e Polokalama Papitaisó” ʻi he “Ko e Hā Ha Founga Te u Teuteuʻi ʻaki e Kakaí ki he Papitaisó mo e Hilifakinimá?” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, vahe 12). Kamata leva ʻa e ngaahi teuteu ki he polokalama papitaisó ʻi he vave taha ʻe malavá.

2.4

Ngaahi ʻEkitivitī Fakaʻahó mo e Taimi-tēpilé

Palani hoʻo taimi-tēpilé ke fakakakato ʻa e taumuʻa ʻo hoʻo ngāue fakafaifekaú pea tokanga taha ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e niʻihi kehé. Manatuʻi ʻa e meʻa kuo talaʻofa ʻaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku uiuiʻi ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí: “Pea kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi, ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai ke lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15).

2.4.1

Ngaahi ʻEkitivitī Fakaʻaho Angamahení

Fakakau ʻa e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ʻi hoʻo taimi-tēpile fakaʻahó:

  • Fokotuʻu mo toe vakaiʻi ʻa e ngaahi taumuʻa fakatāutahá, fakaehoa faifekaú mo e fakamisioná.

  • Palani hoʻo taimi-tēpile ki he ʻaho ko iá.

  • Teuteu ʻa e ngaahi lēsoní.

  • Ako ʻa e folofolá, Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí mo e kau ʻaposetoló mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni kehe kuo ʻosi fakangofuá (vakai, 2.4.4).

  • Toe vakaiʻi ha tefito ki he malú pe moʻui leleí pe taha ʻo e ngaahi founga malu ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá (vakai, 4.0–4.7.).

  • Kumi ha kakai ke akoʻi.

  • Ngāue mo e kau taki fakalotofonuá mo e kāingalotú.

  • Tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi ha ngaahi ʻekitivitī kuo palaniʻi pe teʻeki palaniʻi.

  • Tokangaʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu fakafoʻituituí, ʻo hangē ko e ngaahi houa maʻu meʻatokoní mo teuteu ki he ʻaho ko iá.

2.4.2

Tatau Fakaangaanga ʻo e Taimi-Tēpile Fakaʻahó

ʻE malava ke hangē ʻa e taimi-tēpile fakaʻahó ko e taimi-tēpile ʻoku hā ʻi laló. ʻE lava ke liliu ʻa e taimi-tēpile fakaʻahó ʻe he palesiteni fakamisioná ki he ngaahi ʻaho mālōloó, polokalama makehe ʻi ho misioná, mo e alā meʻa peheé.

6:30 a.m.

Kamata ʻa e ʻahó.

6:30–10:00 a.m.

Lotu.

Fakamālohisino (miniti ʻe 30).

Kaukau, kai pongipongi, teuteu ki he ʻahó.

Ako fakataautaha (miniti ʻe 60).

Palani (miniti ʻe 30).

10:00 a.m.–9:00 p.m.

Kumi, akoʻi, mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.*

Fakatonutonu ʻa e ngaahi lekooti fakaʻilekitulōnika mo fakapepá ʻi he ʻahó kotoa.

Toe vakaiʻi taimi siʻi ha tefito ki he moʻui leleí mo e malú pe taha ʻo e ngaahi founga malu ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e tekinolosiá.

Ako mo e hoa faifekaú mo teuteu ʻa e ngaahi lēsoní (miniti ʻe 30).

Ako ha toe naunau kehe ki he kau faifekau foʻoú mo e ngaahi hoa akoʻí lolotonga ʻa e ʻuluaki uike ʻe 12 ʻi he malaʻé (miniti ʻe 30–60 kapau ʻoku kaunga ki ai).

Kapau ko ha ako ʻo ha lea fakafonua foʻou, ako ʻa e lea fakafonuá (ʻi ha miniti ʻe 30–60). ʻOku poupouʻi atu koe ke ako ʻa e lea faka-Pilitāniá kapau ʻoku ʻikai ke ke lea faka-Pilitānia.

Kai hoʻatā mo e efiafi (ʻikai fuoloa ange ʻi he houa ʻe ua ʻi hono fakatahaʻí).

9:00 p.m.

Foki ki ho fale nofoʻangá, tukukehe kapau ʻoku ʻi ai ha taimi akoʻi; kapau ʻoku pehē, foki ʻi he 9:30 p.m.

9:00–9:30 p.m.

Tohi hoʻo tohinoá, teuteu ke mohe, pea lotu.

9:30–10:30 p.m.

Mohe.

*ʻOku totonu ke nofotaha hoʻo ngaahi ʻekitivitií ʻi he fengāueʻaki mo e kakaí. Vahevahe hoʻo palaní mo e ngaahi ʻekitivitī akó ki he ʻahó kakato ke fakaʻehiʻehi mei haʻo fakaʻaongaʻi ha taimi lahi ʻi ho ʻapi nofoʻangá. Kapau ʻoku ofi pē ʻa e fale nofoʻangá pea ʻi ai mo ha taimi feʻunga, te ke lava ʻo mavahe mo foki ki ho fale nofoʻangá ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó ke feau ʻa e ngaahi fiemaʻu ko ʻení.

ʻOku ʻoatu ʻe he taimi-tēpile kuo fakaʻatā ki ho misioná ke ʻi ai ha taimi ngāue, mālōlō, mo toe fakamāʻopoʻopo hoʻo fakakaukaú. ʻOku mahuʻinga ke ʻi ai ha taimi mālōlō mo ha meʻakai feʻunga ki ho tuʻunga lelei fakalaumālié, fakaelotó, mo fakatuʻasinó.

2.4.3

Ngaahi Fakataha Fokotuʻu Taumuʻá mo e Palaní

Fakahoko ʻa e ngaahi fakataha palani fakaʻahó mo fakauiké mo ho hoa faifekaú. Fakakaukau ki he ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí mo e founga ke ngāue ai mo e kāingalotú ʻi hoʻo toe vakaiʻi ʻa e fakalakalaká, fokotuʻu ʻa e ngaahi taumuʻá, mo palani ki he ʻahó mo e uiké (vakai, “Ko e Founga Hono Fokotuʻu ʻo e Ngaahi Taumuʻá,” “Ko e Fakataha Palani Fakauiké,” mo e “Fakataha Palani Fakaʻahó” ʻi he “ʻE Founga Fēfē Haʻaku Fakaʻaongaʻi Fakapotopoto ʻa e Taimí?” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, vahe 8).

2.4.4

Ngaahi Fakataha Akó

Fakaʻaongaʻi ho taimi ako fakatāutahá mo fakaehoá ke nofotaha ʻi he folofolá (tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná), Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí (maʻu ʻi he Gospel Library), mo e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení. ʻE malava ke fakamālohia ʻe he ngaahi maʻuʻanga tokoni kuo fakangofua ko ʻení hoʻo ʻilo mo e fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, pea tokoni atu ke ke mateuteu ke tokoniʻi ʻa e ngaahi fiemaʻu ʻa kinautolu ʻokú ke akoʻí.

Kapau kuo vahe atu ke ke ako ha lea fakafonua foʻou, ako pea ʻahiʻahi fakahoko ia ʻi he ʻaho kotoa pē.

Kapau ko ha faifekau foʻou koe, ako mo ho hoa taki akoʻí ʻi ha miniti ʻe 30 ki he 60 kehe ʻi he ʻaho takitaha ʻi he fuofua uike ʻe 12 ʻo hoʻo ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú (vakai, “Maʻá e Kau Faifekau Foʻoú: Fakalahi ki he Ako mo e Hoá” ʻi he “Talateú: Ko e Hā ʻa e Founga Lelei Taha Ke U Fakaʻaongaʻi ai ʻa e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí?” ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí).

2.4.5

Ngaahi Houa Maʻu Meʻatokoni mo e Niʻihi Kehé

ʻO ka fiemaʻu, ʻe ʻoatu ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná mo e palesiteni fakasiteiki fakalotofonuá ʻa e ngaahi fakahinohino ki hono fakataimi-tēpileʻi mo e kakai ʻi ho misioná, ʻa e ngaahi houa maʻu meʻatokoní. ʻI he taimi ʻoku fafanga ai ʻa e kāingalotú pe niʻihi kehé:

  • Fakaʻapaʻapaʻi honau ngaahi tūkunga mo e taimi fakatāutahá.

  • Houngaʻia ʻi he meʻatokoni ʻoku nau foakí.

  • Kole ange ke mo akoʻi ha lēsoni miniti ʻe 15 pe 20 kimuʻa pe hili ʻa e maʻu meʻatokoní ke fakamālohia kinautolu ʻokú mo ʻaʻahi ki aí, pea ʻoatu ai foki ha faingamālie ke tupulaki hoʻomo tuʻunga malava ke akoʻi ʻaki ʻa e Laumālié.

ʻOku totonu ke ʻi ai ha tokotaha lahi tangata kapau ko e tangata koe mo ho hoafaifekaú, pe fefine kapau ko ha fefine koe mo ho hoafaifekaú, ʻi he taimi ʻokú mo maʻu meʻatokoni ai mo ha taha ʻoku ʻikai ke mou tuʻunga tangata pe fefine tataú.

2.5

ʻAho Teuteú

ʻE vahe ʻe hoʻo palesiteni fakamisioná ha ʻaho ʻe taha ʻi he uike takitaha ko ha ʻaho teuteu. ʻOku fakaʻatā ʻe he ʻaho teuteú ke ke mālōlō fakatuʻasino, fakalaumālie, mo fakaeloto ʻi hoʻo “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9). Te ne toe ʻoatu foki ha faingamālie kiate koe mo ho hoa faifekaú ke mo feohi mo e kau faifekau kehe ʻi ho vahé pea mou fiefia fakataha ʻi ha ngaahi ʻekitivitī langaki moʻui (vakai, 3.6).

Kātaki ʻo manatuʻi ʻa e ngaahi fakatokanga taimi totonu ʻa e ʻEikí: “ʻOua naʻá ke lele ʻo vave ange pe ngāue ʻo lahi ange ʻi he iví” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:4), pea “mou ʻalu ʻo mohe ʻi he teʻeki ai ke fuoloa ʻa e poʻulí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa mou helaʻia; ʻā hengihengi hake koeʻuhi ke longomoʻui ʻa homou sinó mo e ʻatamaí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:124).

2.5.1

Taimi Tēpile ki he ʻAho Teuteú

ʻE malava ke kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻo e ʻaho teuteú (kae ʻikai fakangatangata ki ai) ʻa e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • Fetuʻutaki mo ho fāmilí, palesiteni fakamisioná, mo e ngaahi kaungāmeʻá (vakai, 3.9)

  • Kosi ʻulú mo e ngaahi teuteu fakatāutahá

  • Fakamaʻa ʻapí

  • Fakataú

  • Mālōloó

  • Kau atu ki he ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki kuo fakangofuá (vakai, 3.6)

2.5.2

Taimi-Tēpile Fakaangaanga ʻo e ʻAho Teuteú

ʻE malava ke hangē ʻa e taimi-tēpile ʻo e ʻaho teuteú ko ʻení:

6:30 a.m.

Kamata ʻa e ʻahó.

6:30–8:00 a.m.

Lotu.

Kaukau, kai pongipongi, teuteu ki he ʻahó.

Palani (miniti ʻe 30).

Ako fakataautaha (miniti ʻe 30).

8:00 a.m.–6:00 p.m.

Fai ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻaho teuteú (vakai, 2.5.1).

Fakatokangaʻi ange: ʻOku totonu ke ʻosi ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻaho teuteu kotoa pē ʻi he taimi 6:00 p.m.

6:00–9:00 p.m.

Kumi, akoʻi, mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé.

9:00 p.m.

Foki ki ho fale nofoʻangá. Kapau ʻoku ʻi ai hao taimi akoʻi, foki ʻi he 9:30 p.m.

9:00–9:30 p.m.

Tohi hoʻo tohinoá, teuteu ke mohe, pea lotu.

9:30–10:30 p.m.

Mohe.

2.6

Ngaahi ʻEkitivitī ʻo e Sāpaté

Palani ha ngaahi ʻekitivitī ʻi he ʻaho Sāpaté te nau tokoniʻi koe ke fakahoko hoʻo taumuʻa fakafaifekaú ke kumi, akoʻi, papitaiso, mo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ako fekauʻaki mo hoko ʻo tatau ange mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí. Manatuʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ʻaho Sāpaté ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:13–19, pea fakatokangaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku nau fokotuʻu mai ʻoku kau ʻi he ʻaho Sāpaté ʻa e nekeneká, fiefiá, loto-fiefiá, mo e fofonga malimalí.

ʻOku kau ʻi he ngaahi ʻekitivitī ʻo e ʻaho Sāpaté ʻa e maʻu lotú, konifelenisi lahí, ngaahi fakataha lahi Sāpate he konifelenisi fakasiteikí, mo e ngaahi fakataha kehe hangē ko e fakataha alēlea fakauōtí ʻi hano fakaafeʻi. ʻOku kau foki ai ʻa hoʻo kau atu ki he ʻaukai fakamāhiná.

ʻI hoʻo ngāue fakafaifekaú, kuo teʻeki ai kole atu ʻe he ʻEikí ke ke taʻe-kai, tukukehe pē ʻa e taimi ʻaukai fakamāhina angamahení, pe feilaulauʻi hoʻo mohé ke ke hoko ai ko ha faifekau līʻoa ange. Mahalo te ke ʻaukai ʻi he taimi ʻe niʻihi ki ha ʻuhinga makehe, kae ʻoua ʻe ʻaukai ʻo lōloa ange ʻi he houa ʻe 24.

2.7

Ko e Ngāue Tokoni ʻi he Koló

Te ke lava ʻo ako ke hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi ʻaki hoʻo ngāue tokoni ʻo hangē ko ia naʻá Ne fakahokó. Kumi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ki ho hoa faifekaú, kakai ʻokú mo akoʻí, kāingalotú, mo e niʻihi kehe ʻi he koló, “koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka mou ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

ʻOku totonu ke ke ngāue ʻi he loto-moʻoni ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻo ʻikai ʻamanaki atu ki ha ngaahi ola. Muimui ki he tuʻutuʻuni kotoa pē ki he ngāue tokoní (vakai, 7.2), tautautefito ki he meʻa fekauʻaki mo e ʻikai akoʻi lolotonga ʻa e ngāue tokoní mo e ngāue tokoni ʻi ha feituʻu te ke nofo toko taha ai mo e fānaú. Kapau ʻe fakahaaʻi ʻe ha taha ʻoku fie fanongo ki hoʻo pōpoakí, fakahoko ange ha tali nounou pea fokotuʻutuʻu ke fetaulaki mo kinautolu ʻi ha taimi mo ha feituʻu kehe ke vahevahe ai ha pōpoaki.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he vahe 7.2, “Ngaahi Fakahinohino ki he Ngāue Tokoní.”

Paaki