Seminare
Galuega 16


Galuega 16

“Ua Valaauina i Matou e Le Alii e Folafola Atu le Talalelei”

Ata
I se faaaliga, ua papatiso ai e Peteru se [tagata] Nuuese.

I Ana fetalaiga faamavae i Ana Aposetolo a o lei tuua i latou, na poloaiina e le Faaola i latou ia “o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia” (Mataio 28:19). Sa maoae le alualu i luma o le faatinoga o lenei poloaiga e Paulo ma ana soa. O le faamoemoega o lenei lesona o le fesoasoani lea ia te oe ia iloa le fesoasoani e finagalo le Faaola e tuuina atu ia te oe a o e taumafai ai e faasoa atu Lana talalelei i isi.

O le faasoaina atu o le talalelei i isi

Atonu e te manatua ina ua mavae le Toetu o le Faaola, sa Ia faapotopoto faatasi Ana Aposetolo ma tuu atu ia i latou le poloaiga lenei: “O lenei, ia outou o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia” (Mataio 28:19).

Na faasoa mai e Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia manatu nei e uiga i le poloaiga a le Faaola e talai atu le talalelei. Atonu e te manao e matamata le vitio “Missionary Work: Sharing What Is in Your Heart” mai le faailo taimi 2:46 seia oo i le 3:30 pe faitau le faamatalaga o loo i lalo.

Ata
O le ata aloaia o Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, 2006. Valaauina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, 3 Fepuari 2008. Na faia se ata aloaia i le 2008 e sui ai le ata na pueina i le 2004.

E tele lava ina ou mafaufau loloto ma tatalo e uiga i se poloaiga sili a le Faaola i Ona soo … ina ia “o atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu ia te i latou i le suafa o le Tama, ma le Alo, ma le Agaga Paia” [Mataio 28:19].

Sa ou tauivi ma le fesili “E mafai faapefea e i tatou, o tagata [o le Ekalesia] ma soo o Keriso, ona faataunuuina atoatoa lena poloaiga sili i o tatou olaga i aso taitasi?”

O le asō ou te valaaulia ai outou ia mafaufau loloto i lena lava fesili e tasi i lou loto ma le mafaufau.

(Dieter F. Uchtdorf, “Galuega Faafaifeautalai: Faasoaina atu o Mea o Loo i totonu o Lou Loto,” Liahona, Me 2019, 15–16)

E faaopoopo atu i le fesili na valaaulia ai oe e Elder Uchtdorf ina ia mafaufau loloto i ai, mafaufau i au tali i fesili nei. Mafaufau e tusi au tali i totonu o lau api faamaumau mo suesuega.

  • I se fua faatusa o le 1–5, o le a le tele o lou naunautai e faasoa atu le talalelei i isi? Aisea na e filifili ai e tali faapena?

  • O a ni mea faalavefau o feagai ma oe i le faasoaina atu o le talalelei i isi?

O le Aposetolo o Paulo o se faifeautalai malosi o lē na aumaia le tele o agaga ia Iesu Keriso e ala i lana talaiga. I lenei vaiaso, o le a e aoao ai e uiga i nisi o mea na tutupu i le taimi o malaga faafaifeautalai lona lua ma le tolu a Paulo (tagai Galuega 15:36–41; 16; 17; 18:1–22 ma le Galuega 18:23–28; 19; 20; 21:1–15). O le faafanua lenei o loo faapupula mai ai faigamalaga a Paulo i le taimi o nei malaga:

Ata
Faafanua o le Tusi Paia. O Malaga Faafaifeautalai a le Aposetolo o Paulo.

A o e suesue i nisi o aafiaga o Paulo mai lana misiona lona lua i lenei lesona, o le a e vaai i faataitaiga o le upumoni lenei: e mafai e le Alii ona taitai atu i tatou ia i latou ua Ia saunia e talia Lana talalelei. Ia nofouta i uunaiga a le Agaga lea e mafai ona fesoasoani ia te oe i au taumafaiga e faasoa atu le talalelei i isi.

Ua talai atu Paulo ma ana soa i Maketonia

Ata
Ata vaaia o Litia, “o se faatau atu o le viole” i le Feagaiga Fou.

Faitau le Galuega 16:6–15, ma vaavaai mo mea na oo i ai Paulo ma ana soa i le amataga o le malaga lona lua faafaifeautalai a Paulo.

  • O le a se mea e mafai ona e aoaoina e uiga i le Tama Faalelagi mai lenei tala e mafai ona fesoasoani ia te oe i au taumafaiga e saili i latou ua saunia e le Alii e talia Lana talalelei?

  • Na faapefea ona e vaaia le sauniaina e le Alii o isi e talia Lana talalelei? Na faapefea ona Ia saunia pe mafai foi faapefea ona Ia saunia oe e saili tagata taitoatasi o loo saili atu ia te Ia?

Ina ia vaai i le faapupulaga o le auala e saunia ai e le Alii ia tagata e mauaina ma faasoa atu Lana talalelei, matamata le vitio “Prayer” (4:12), o loo maua i le ChurchofJesusChrist.org.

Ua faafalepuipuiina Paulo ma Sila ma faaauau pea ona laua talai atu

Ata
Ua sasa Paulo ma Sila ma tuu i le falepuipui. - ch.61-4

Ina ua uma ona aoao atu ma papatisoina Litia e Paulo ma ana soa, sa tuliese e Paulo se agaga leaga mai se auauna tamaitai talavou (tagai i le Galuega 16:16–18). Ona sasaina ai lea o ia ma lana soa o Sila ma faafalepuipuiina (tagai i le Galuega 16:19–24). O le lafoina i le falepuipui mo le talaiina o le talalelei e foliga mai o se mafuaaga malamalama lea e taofia ai ona talai atu. Ae mo Paulo ma Sila, sa avea lea o se avanoa e fesoasoani ai i isi e o mai ia Keriso.

Faitau le Galuega 16:25–36 e iloa ai pe na faapefea ona liliu e le Alii le i ai o Paulo ma Sila i le falepuipui i se avanoa mo i laua e talai atu ai le talalelei.

  • O a uiga faaKeriso na faaalia e Paulo ma Sila i lenei tala?

  • Na faapefea e nei uiga ona mafai ai ona laua faasoa atu ma le atoatoa le talalelei?

  • O le a se mea na e aoaoina mai lenei tala e mafai ona fesoasoani ia te oe i au taumafaiga e saili i latou ua saunia e le Alii e talia Lana talalelei?

O le faaaogaina o mea ua e aoaoina

E ala atu i le Agaga Paia, saili musumusuga mai le Tama Faalelagi e fuafua ai se mea e mafai ona e faia e faasoa atu ai le talalelei a Iesu Keriso i isi. Filifili se tasi o valaaulia nei e te lagona o le a sili ona aoga mo oe:

  • Tatalo i aso uma mo le Alii e taitai atu oe i se tasi ua Ia saunia e talia le talalelei.

  • Mafaufau e lisi ni igoa se lua o ni uo po o tamaiti tou te vasega o e atonu e taliasapaia le faalogo i le talalelei a Iesu Keriso. Ona ole atu lea i le Tama Faalelagi e fesoasoani ia te oe ia iloa pe mafai faapefea ona avea oe ma se meafaigaluega i Ona aao e aumai ai i laua i le Faaola.

  • Faatasi ai ma se faatagaga tatau mai ou matua ma taitai, galulue faatasi ma se soa faifeautalai mo ni itula se lua. Faasoa atu lou aafiaga i le vasega i se taimi mulimuli ane.

  • Mafaufau i sau lava faiga o se mea e mafai ona e faia e faasoa atu ai le talalelei i isi.

1. Tali fesili nei i totonu o lau api faamaumau mo suesuega:

  • O le fea le valaaulia na e filifilia? Afai na e maua sau lava faiga, o le a se mea na e filifili e fai?

  • O le a sou manatu i se mea e ono faafaigata ai ia te oe ona tausisia lau tautinoga?

  • O le a se mea na e aoaoina i lenei aso e mafai ona fesoasoani ia te oe e maua ai le mautinoa e mafai ai ona e foia soo se faafitauli e feagai ma oe?

Faitalia pe Fai: O e Manao e Aoao Atili?

E mafai faapefea e ala i fesootaiga i upega tafailagi ona fesoasoani ia te au e faasoa atu ai le talalelei?

I le vitio “To Sweep the Earth as with a Flood” (2:56), o loo saunoa ai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le faaaogaina o ala o faasalalauga faaagafesootai e faasalalau atu ai le talalelei. O loo maua lenei vitio i le ChurchofJesusChrist.org.

Ae faapefea pe afai e teena e tagata la’u valaaulia e aoao atili i lenei taimi?

Na aoao mai Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
O le ata aloaia o Elder Dieter F. Uchtdorf o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, 2006. Valaauina e avea ma Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Sili, 3 Fepuari 2008. Na faia se ata aloaia i le 2008 e sui ai le ata na pueina i le 2004.

E le manaomia e le Atua ona e “faatauina” atu le talalelei toefuataiina po o le Ekalesia a Iesu Keriso. Ua na ona faamoemoe mai o Ia e aua ne’i e natiaina i lalo o le mea e fua ai saito. Ma afai e filifili tagata e faapea o le Ekalesia e le mo i latou, o la latou lava lea filifiliga. E le faapea ai ua e toilalo. E faaauau pea ona e taulimaina i latou ma le agalelei. E le faapea foi e te le toe valaaulia ai i latou. O le eseesega i le va o fesootaiga faasamasamanoa faaagafesootai ma le avea ma soo agaalofa ma lototele o le—valaaulia!

(Dieter F. Uchtdorf, “O Lau Malaga Sili,” Liahona, Nov. 2019, 88.)

Na saunoa Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Atatosi aloaia o Elder Neil L. Andersen o le Korama o Aposetolo e Toasefululua, ia Aokuso, 2010.

E oo lava i le i ai o se manao malosi e faasoa atu le talalelei, atonu e itiiti lou fiafia i le tulaga manuia o au taumafaiga ua tuanai. Atonu e tali tutusa ou lagona ma se uo sa faapea mai, “Ua ou talanoa i lo matou aiga ma uo e uiga i le Ekalesia, ae e toalaiti lava na faaalia se naunautaiga, ma faatasi ai ma tetee taitasi, ua tauau ina ou faalotolotolua ai lava. Ou te iloa e tatau ona ou faia atili, ae ua utia a’u, ma e na o le pau le mea ua ou lagonaina o se tausalaga tele.” …

Ou te fautua atu ia tuu lou lagonaina o le tausalaina e uiga i soo se le atoatoa e te manatu o loo ia te oe i le faasoaina atu o le talalelei. Ae, ia tatalo, e pei ona aoao mai Alema, mo ni avanoa “ia laulaututu e fai [o se molimau] a le Atua i taimi uma ma i mea uma, ma i nofoaga uma … ina ia mafai ona togiolaina [isi] e le Atua, ma faitauina faatasi ma i latou o le uluai toetu, [ma] maua le ola e faavavau” [Mosaea 18:9]. E sili ona malosi atu lenei uunaiga nai lo le tausalaina.

(Neil L. Andersen, “O se Molimau a le Atua,” Liahona, Nov. 2016, 36–37.)

E faapefea ona ou maua tagata e aoao?

Sa aoao mai Peresitene Dallin H. Oaks o le Au Peresitene Sili:

Ata
Atatosi aloaia o Peresitene Dallin H. Oaks na pueina ia Mati 2018.

E tatau ona tatou tatalo mo le fesoasoani ma le taitaiga a le Alii ina ia mafai ona avea i tatou ma meafaigaluega i ona aao mo lē ua saunia nei—o se tasi o loo Ia finagalo tatou te fesoasoani i ai i le aso nei. O lea, e tatau ai ona tatou mataala e faalogo ma usitaia musumusuga a Lona Agaga i le auala e tatau ona tatou faia.

O na musumusuga o le a oo mai. Tatou te iloa mai i le tele o molimau patino e faapea i Lana lava ala ma i Lona lava taimi ua saunia ai e le Alii tagata e talia Lana talalelei. O nei tagata o loo sailiili, ma i le taimi tatou te sailia e iloa ai i latou o le a talia e le Alii a latou talosaga e ala i le taliaina o a tatou talosaga. O le a Ia musuia ma taitaia i latou o loo i ai le manao ma i latou o loo saili ma le faamaoni le taitaiga i le faapefea, i fea, o afea, ma o ai e faasoa i ai Lana talalelei.

(Dallin H. Oaks, “Faasoaina Atu o le Talalelei,” Liahona, Nov. 2001, 8)

Lolomi